Pratite nas

Politika

U Saboru žestoka rasprava oko HRT-a

Objavljeno

na

Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a za 2014., te o provedbi programskih načela i obveza javnog servisa utvrđenih zakonom i ugovorom s Vladom, izazvalo je u četvrtak u Hrvatskom saboru žestoku raspravu koju je napustio Milorad Pupovac (SDSS), prozivajući predsjednika Sabora Željka Reinera da ga je pokušao cenzurirati.

[ad id=”93788″]

Izvješće Programskog vijeća pred zastupnike je stiglo s negativnim mišljenjem Vlade, ali i matičnog saborskog Odbora za medije. Vijeće u 2014. godini nije ispunilo zakonom propisane zadaće i Vlada drži da ne može dobiti pozitivnu ocjenu, kazala je zamjenica ministra kulture Ana Lederer.

Vlada izvješću zamjera nedorečenost i nepotpunost, sa čime se nije složio Pupovac. Vladino je obraloženje šturo, iz njega se ne vidi što je bilo dobro, a što loše, kaže Pupovac koji se referirao i na aktualne događaje na HRT-u tvrdeći da su smjene urednika protuustavne. “Izbori nisu revolucija i prevrat i ne možemo se tako odnositi prema javnoj televiziji”, rekao je Pupovac spominjući pojave cenzure.

HRT je, tvrdi, zabranio snimanje Kulturnjaka 2016., ni riječi nije bilo o prekrivanju Kožarićeva Sunca 10. travnja, o Sedlarovu filmu o Jasenovcu, samo HRT od nacionalnih televizija nije prekinuo program zbog napada u Bruxellesu…

Reiner je pozvao Pupovca da vodi računa o temi i spočitnuo mu da je povrijedio Poslovnik polemizirajući s njim, pa je SDSS-ov zastupnik napustio govornicu, a potom i sabornicu. Predsjednik Sabora hoće me cenzurirati, objasnio je Pupovac novinarima razloge odlaska.

Josip Borić (HDZ) nije imao razumjevanja za Pupovčev potez. Zastupnik mora imati snage otrpiti kritiku, kolega je izgovorio puno toga, pa i neistina i insinuacija, rekao je Borić poručivši Pupovcu da “neće određivati pravila u ovoj državi”.

“Danas se govori o cenzuri i otkazima, a zaboravlja se da je Domagoj Novokomet smijenio 40 urednika, nakon dolaska Gorana Radmana ukinuto je ‘Otvoreno’, jedina emisija gdje su se mogli sučeliti stavovi, nakon sinergije s Pantovčakom nestaju emisije o Domovinskom ratu”, naveo je Borić.

I Andrija Mikulić (HDZ) spomenuo je “Bartolemejsku noć” na HRT-u, kada je istodobno smjenjeno četrdesetak urednika. “Da sam na mjestu kolege plakao bih, ali od radosti, jer nakon dugo vremena gledamo pravu HRT”, ustvrdio je Mikulić.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari