Connect with us

BiH

U Sarajevu podižu spomenik žrtvama koje su ubili pripadnici Armije BiH

Objavljeno

on

onms.nenasilje.org

Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo je u srijedu odluku o podizanju spomenika građanima tog grada koje su tijekom posljednjeg rata ubili pripadnici Armije BiH, no rješenje je na kraju ponudilo tek nejasnu interpretaciju tko su bile žrtve i tko je odgovoran za njihovu smrt.

Na obroncima Trebevića uz jamu Kazani do kraja godine trebala bi biti podignuta spomen-ploča na kojoj će stajati natpis “Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana”, a potom i popis od sedamnaest imena žrtva čiji su posmrtni ostaci iz te jame ekshumirani nakon rata.

Takav je tekst predložila SDP-ova gradonačenica Benjamina Karić, a on je tijekom javne rasprave podvrgnut oštrim kritikama jer svojim sadržajem zapravo ne govori ništa.

Naša stranka (NS) predložila je da se tekst izmijeni tako što će se na spomen-obilježju navesti povijesne činjenice, a one su da su žrtve pretežito osobe nebošnjačke nacionalnosti te da su ih tijekom 1992. i 1993. ubili pripadnici 10. brdske brigade Armije BiH, kojom je zapovijedao Mušan Topalović Caco.

Njegovi su vojnici u prve dvije ratne godine nekažnjeno privodili, pljačkali i ubijali civile u opsjednutom Sarajevu, a najveći dio je pogubljen upravo na Trebeviću. Njihova su tijela, u pokušaju da se prikriju ubojstva, bačena u jamu Kazani. Među ekshumiranim žrtvama je i Hrvat Ranko Franković, koji je u vrijeme kada je ubijen bio pripadnikom Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te Predrag Šalipur, vojnik Armije BiH.

Ostali su bili civili i to starije životne dobi, a najmanje pet ubijenih bile su žene. U istrazi koja je naknadno provedena utvrđeno je kako su neki od njih ritualno pogubljeni tako što su ih usmrtili noževima ili su im glave odsječene sabljom.

Iz jame Kazani ekshumirano je ukupno 18 tijela, od kojih je 17 identificirano.

Nekažnjeno djelovanje Topalovića i njegovih vojnika okončano je tek 26. listopada 1993., nakon što je on postao prijetnja i samom vrhu tadašnje vlasti u Sarajevu, predvođene Alijom Izetbegovićem.

U obračunu s ostalim pripadnicima Armije BiH i civilne policije Topalović i njegovi suborci ubili su ili masakrirali devet vojnika i policajaca. Topalović je ipak zarobljen a potom je ubijen pod okolnostima koje nikada nisu razjašnjene.

Uhićeno je 250 pripadnika njegove brigade, a na kraju je njih 14 procesuirano zbog zločina na Kazanima. Oni su osuđeni na zatvorske kazne u rasponu od 10 mjeseci do 10 godina, no nitko od njih nije proglašen krivim za ratni zločin nego za “obična” ubojstva.

Podsjetnik na zločine, no ne i na počinitelje

Prijedlog Naše stranke bio je da i te činjenice budu spomenute u tekstu na spomeniku, no gradonačelnica je prijedlog odbila s obrazloženjem da se ne smije dovoditi u pitanje “časna uloga” Armije BiH.

“Iskreno suosjećam sa svim obiteljima žrtava i drago mi je jer nakon 26 godina podižemo spomenik”, kazala je u srijedu na gradskom vijeću Karić dodajući kako je uvjerena da će to obilježje, kakvim ga je ona zamislila, “služiti na čast svim građanima Sarajeva”.

Dragan Stevanović, umirovljeni liječnik i časnik Armije BiH, bio je među rijetkima koji je upozorio kako ovakvo rješenje predstavlja bijeg od činjenice da je i u redovima Armije BiH bilo zločinaca.

“Čineći zločine nad civilima ovog grada pa i nad pripadnicima Armije BiH odmetnici (u njenim redovima) su prijetili da postanemo isti kao agresori i fašisti”, kazao je Stevanović dodajući kako bi navođenje neospornih činjenica bila najbolja brana tezama da su sve zaraćene strane u podjednakoj mjeri odgovorne za ratne zločine počinjene od 1992. do 1995.

“Nismo i nikada nećemo biti isti”, kazao je Stevanović, koji je također član SDP-a kao i gradonačelnica.

Jedino je još zastupnica Marijela Hašimbegović iz Demokratske fronte upozorila kako ponuđeni tekst na spomeniku izbjegava činjenice, kao i to da su počinjeni ratni zločini, dok je Alija Miladin je inzistirao na tome da sud nije utvrdio počinjenje ratnih zločina nego da su svi odgovorni za zločine na Kazanima presuđeni za kazneno djelo ubojstva.

Posmrtni ostaci Mušana Topalovića nakon rata su ekshumirani i pokopani na groblju Kovači u Sarajevu, gdje su sahranjeni i brojni drugi pripadnici Armije BiH kao i Alija Izetbegović. Bošnjačka paravojna udruga “Zelene beretke” i ove je godine na tom groblju organizirala obilježavanje Topalovićeve smrti slaveći ga kao junaka, piše Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari