Pratite nas

Kultura

U Splitu predstavljena knjiga Mate Kovačevića ‘Herceg-Bosna’

Objavljeno

na

Knjiga “Herceg- Bosna, kulturni, politički i državnopravni identitet ” u kojoj autor, publicist Mate Kovačević analizira položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kroz višestoljetnu povijest, predstavljena je u četvrtak navečer u Splitu.

“Kovačević kroz razne druge knjige i publikacije, koje  se bave  identitetom Hrvata u BiH  kroz stoljeća, daje gotovo enciklopedijski prikaz na tu temu,”  istaknuo je na predstavljanju u dvorani Dominikanskog samostana novinar i publicist Josip Jović.
Po Jovićevim riječima, autor ne ostaje samo na prikazu drugih knjiga nego iz svake od njih izvlači neke svoje zaključke  te je ova knjiga   dobra podloga za razmišljanje što su Hrvati u  BiH –  što su oni bili i što je od njih ostalo te kakva im je budućnost.

“Ovdje naslov knjige ‘Herceg  Bosna ne znači ono što je značila teritorijalna jedinica devedesetih godina, nego se naziv odnosi na cijeli prostor  BiH,” kazao je Jović.

Jović smatra da su sada Hrvati u BiH stiješnjeni “između srpsko-ruskog separatističkog koncepta i s druge strane unitarističkog bošnjačko-turskog.”

Autor Kovačević je istaknuo kako je njegova knjiga “osobna iskaznica  Hrvata u BiH, njihovog duhovnog, politčkog i državno-pravnog identiteta  kroz povijest.”

“Hrvati u BiH su sastavni dio cjelovitog hrvatskog naroda i integralni su dio cijele hrvatske kulture,” rekao je Kovačević
Po njegovim riječima, u posljednjih dvadesetak godina ta hrvatska komponenta u BiH  je zanemarena  te je bila svojatana  od srpske i bošnjačke strane.”

Knjigu je izdao ogranak Matice hrvatske iz Čitluka. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kultura

Pogledajte ‘Divin krik s Vrana’, dokumentarni film o Divi Grabovčevoj

Objavljeno

na

Objavio

Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini. Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa.

Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića, piše Blidinje.net.

Kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima.

Igrane scene za ovaj film odigrali su mladi glumci iz Rame, tada učenici i članovi KUD-a “Hrvatska sloga”, uz stručnu suradnju Milana Topića i Zorana Stojanovića.

Scenarij: Miljenko Karačić
Režija: Miljenko Karačić
Godina proizvodnje: 2012.
Producent: Draško Vrgoč

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Etno skupina’ Čuvarice’ izdale novi spot za pjesmu ‘Zemljo moja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Pred nama je još jedan uradak Etno skupine ”Čuvarice”. Ovaj put riječ je o pjesmi ”Zemljo moja” s njihovog albuma ”Divojka”.

Tekst za ovu pjesmu i za brojne druge, napisao je Žarko Madžar, glazbu David Glibo, a aranžman Josip Vukoja. Spot je napravljen u produkciji Moment catchers-a: Maria i Matee Beljo, dok scenarij potpisuje Miroslav Ristanović.

Tema pjesme trenutačno je stanje i brojni odlasci ljudi iz cijele BiH i Hrvatske pa tako i Rame. Uloge majke i sina u filmu igraju Anđa i Toni Kolakušić. A lokacije koje su izabrali za snimanje rubni su dijelovi Rame: Pakline, Makljen, Ljubunci i Etno selo „Remić“.

Etno skupina “Čuvarice“ kroz ovu pjesmu i spot nam poručuju da je jedan rodni kraj bez obzira gdje bili.

ZEMLJO MOJA

Zemljo moja mati mila, vapi plače dušom svom
u crno se sva zavila gledajući pusti dom.
Otišla su dica njena u tuđini grade dom
i zato je ucviljena tamo nisu svoj na svom.

Ref. Majka sinu poručuje, ma kud pošo sinko znaj
samo ovo tu je tvoje i jedan je rodni kraj.

Rasula se njena dica na sve strane svita tog
a ona ko golubica usred gnijezda rasutog.
Tuđina je teret svima tu živjeti lako nije
samo jedna zemlja ima gdje te sunce uvijek grije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari