Pratite nas

Najave

U subotu Maraton neretvanskih lađa

Objavljeno

na

Maraton neretvanskih lađa održat će se u subotu po 21. prvi put u amaterskoj utrci starih plovila na 22,5 kilometara dugoj trasi od Metkovića do cilja u pločanskom zaljevu.

U utrci svake godine sudjeluje 30-ak lađarskih ekipa i tristotinjak veslača u plovilima koja su u povijesti imala ključnu prometno-ekonomsku ulogu za stanovnike neretvanskog kraja.

Maraton počinje u subotu u 17 sati ispod Lučkog mosta u Metkoviću odakle kreće utrka niz Neretve, i to od Metkovića, preko Kule Norinske, Krvavca, Opuzena, Komina, Banje, Šarić Struge, Rogotina, Čeveljuše, Stabline, pa do 22.580 metara udaljenog cilja u Pločama.

Pobjednik na dar dobiva veliki prijelazni Domagojev štit, kao i mali štit u trajno vlasništvo, a naslov brane Gusari iz Komina.

Cilj Maratona lađa je očuvanje i otrgnuće od zaborava i propadanja stare izvorne neretvanske lađe. Ono što je sinjska alka za Cetinsku krajinu, to je Maraton lađa za dolinu Neretve, ono što je gondola za Veneciju, to je lađa za Neretvane, vole se pohvaliti stanovnici toga kraja.

Po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada 300-tinjak veslača i 30-ak lađa, gusto zbijenih, uz tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema cilju. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom.

Iako je pobjeda stvar prestiža, sudionici ističu kako im ona nije najvažnija, već hrabrost i želja za održavanjem tradicije, te podsjećanje na život predaka.

Naime, neretvanska je lađa stoljećima bila glavno prijevozno sredstvo, stoga se od 1998. svake godine održava amaterska utrka ovih tradicionalnih lađa.

Lađe moraju biti tradicionalnog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s utvrđenim brojem i dimenzijama rebara, a trup lađe mora biti od drveta s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicionalnog obila kao i kormilo.

Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja, dozvoljena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da ekipa broji minimalno 12 a maksimalno 18 natjecatelja. Na maratonu sudjeluju i muške i ženske posade.

Najviše je na maratonu sudjelovalo 41 ekipa, 2013.godine.

Maraton tradicionalno održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, organizira ga Udruga lađara Neretve.

Organizatori ističu i da se maraton neretvanskih lađa tijekom proteklih 20 godina profilirao u najmasovnije i najgledanije amatersko natjecanje Hrvatske .

U Metkoviću se tom prigodom obično okupi i velik broj političara.

Neretvanska lađa – tradicionalno prijevozno sredstvo u dolini Neretve

Stotinama godina, sve do početka 1970-ih godina, lađe su bile osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, mogu prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone.

Lokalni poljoprivrednici i danas koriste lađe za prijevoz proizvoda cijelom dolinom do tržnica uz rijeku Neretvu, ali se u današnje vrijeme lađa sve manje pokreće veslanjem, te se uglavnom njome upravlja izvanbrodskim motorom pričvršćenim na krmi.

Neretvanska lađa u dnu je duga 3,40 do 4,10 metara, a u vrhu oko 8 metara. Sredina lađe je proširena za teret do 3,4 metra. Sa strana je visoka od 0,80 do 1,5 metra, a bez tereta gaz joj je oko 0,25 metara.

U prošlosti, prije motorizacije, služila je u najraznovrsnije svrhe – prijevoz ljudi, životinja, poljoprivrednih proizvoda, pijeska, drva, a  lađama se išlo i u lov na jegulje.  Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraćenosti strana, a koristila se tijekom cijele godine.

Vijek trajanja lađe je vrlo dug,  pa je boljim čuvanjem lađa mogla dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.

S obzirom da je tijekom godina bilo pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara je dala izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik maratona.

Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Zabrana spomenika koji veličaju agresiju na Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo graditeljstva u javnu je raspravu pustilo prijedlog procjene učinaka izmjena Zakona o grobljima na temelju kojih bi se s groblja u Hrvatskoj trebali ukloniti spomenici s natpisima koji propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Hrvatsku, kao i natpisi kojima se veliča sama agresija ili velikosrpstvo.

Donošenje zakona planirano je do polovice iduće godine, a Ministarstvo očekuje kako će svi nadgrobni spomenici s neprihvatljivim porukama biti uklonjeni do kraja 2020.

Na spomenike koji veličaju velikosrpsku agresiju već dulje vrijeme upozoravaju braniteljske udruge, koje ih smatraju uvredom za žrtve, a najčešće je spominjan onaj Vukašinu Šoškočaninu u Borovu selu.

U dokumentu koji je Ministarstvo graditeljstva pustilo u javnu raspravu stoji kako je riječ o provedbi preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. To Vladino vijeće preporuke je izradilo još u veljači, a najava izmjena Zakona o grobljima prvi je formalni korak koji je neko ministarstvo poduzelo kako bi ih provelo u praksi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Povodom 40. godišnjice ubojstva Ante Bruna Bušića u Parizu 1978. godine Hrvatska udruga Benedikt organizira u utorak, 16. listopada 2018., s početkom u 19 sati u prostoru udruge u Splitu (Dubrovačka ulica 15) predavanje pod nazivom “Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske”. Predavanje će održati Mario Šimundić, mag. povijesti i hrvatskog jezika.

Po svom značenju u borbi za slobodnu Hrvatsku, u novijoj se hr­­vatskoj političkoj povijesti ističe Bruno Bušić, poznat kao Ante Bruno Bušić – književnik, povijesni istraživač, novinar i polemičar, hr­­vatski rodoljub i re­vo­lu­cionar, nacionalni borac i mučenik.

Čitavo ži­votno djelovanje Brune Bušića – od najmlađih dana, kad je bio pun mladenačkih rodoljubivo – revolucionarnih ideala, pa do šezdesetih godina kada je završio fakultet i kad je u hrvatskoj javno­sti u domovini, a pogotovo izvan domovine došao do izra­žaja prikazivanjem u novinskim člancima poli­tičko-društvene, go­spodarske i opće stvarnosti hrvatskoga naroda u tota­litarnoj komunističkoj jugoslavenskoj državnoj zajednici. Nešto kasnije svojim političko – programatskim radom u emi­gra­ciji i iseljeništvu postao je jedan od najpoznatijih zagovornika hr­vat­ske nacionalne slobode revolucionarnim putem.

Duh Lunda bio je u pro­gra­mu stvaranja slobodne, demokratske i neovisne hr­vatske države uspostavljene 1991. godine. Bušićeva mučenička smrt u Parizu 1978. godine., u četrdesetoj godini života, posebno je ugrađena u temelje suverene Republike Hrvat­ske.

U ovom izlaganju pratit ćemo cijeli život neumornog borca za hrvatsku samostalnost te preko njegovog života steći i uvid u prilike u domovini i emigraciji 60-ih i 70-ih godina XX. stoljeća. Također dobit ćemo odgovor i na pitanje zašto je od svih političkih emigranata iz SFRJ baš njegovo ime ostalo uklesano zlatnim slovima hrvatske samostalnosti, piše hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari