Pratite nas

Iz Svijeta

U sukobima prosvjednika i policije u katalonskim gradovima ozlijeđene 74 osobe

Objavljeno

na

U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom.

U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije. Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.

Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.

Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu. Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći.

Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.

Premda su katalonska vlada, osuđeni političari i bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont, danima pozivali na mirne i nenasilne prosvjede, čini se da je strpljenje popustilo kod tisuća mladih prosvjednika. Oko ponoći je šest prometnica bilo blokirano.

Katalonska policija pozvala je stanovnike da se ne približavaju zonama s barikadama. Koristila je sredstva za rastjerivanje prosvjednika.

Ozlijeđene su 74 osobe no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć.

Sukobi su trajali satima nakon čega se oglasila španjolska vlada priopćenjem u kojem je navela kako je njen „cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji, te da će to ako treba postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Premijer Pedro Sánchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad A Coruñu gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.

Potpredsjednik katalonske vlade Pere Aragonés pozvao je preko Twittera prosvjednike na smirivanje. „Nemojmo im dati ono što traže. Nemojmo im pokloniti članak 155. Udaljimo se od nasilnih i neopravdanih akcija“, poručio je.

Španjolska vlada je u listopadu 2017., kao odgovor na referendum o nezavisnosti kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za člankom 155. ustava kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom gdje je raspisala izbore.

Ovo je drugi dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.

Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak. Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Veneciju pogodila još jedna iznimna plima, grad proživljava najgori tjedan u posljednjih 150 godina (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Nastojeći se oporaviti od razornih poplava koje su je pogodile ovaj tjedan, Venecija je u nedjelju pretrpjela još jednu iznimnu plimu kada je visina mora dosegnula 150 cm.

Za grad je to najgori tjedan u zadnjih 150 godina, od početka mjerenja plime 1872.

Odjel gradske uprave za predviđanje plime upozorio je da bi u nedjelju mogla doseći 160 cm, a izmjerenih 150 cm oko podneva nije bilo daleko od toga.

Trg svetoga Marka u potpunosti je poplavljen, a stotine dobrovoljaca pomažu građanima da se suoče s izvanrednom situacijom.

Grad koji je u svijetu poznat i jedinstven po svojim kanalima, arhitekturi i umjetnosti, u utorak je pogodila plima od 187 cm i izazvala najgoru poplavu u posljednjih pedeset godina.

Samo jednom u povijesti ona je bila viša, godine 1966., kada je iznosila rekordna 194 cm.

U uobičajenim okolnostima voda visine od 80 do 90 cm uglavnom se smatra visokom, no stanovnici i gradska uprava s njom se uspijevaju nositi bez većih poteškoća.

S četiri plime koje su od ponedjeljka iznosile iznad 140 cm, ovo je najgori tjedan kada je posrijedi visina plime u Veneciji otkad su 1872. prvi put objavljeni službeni statistički podaci.

Gradonačelnik Luigi Brugnaro, koji je imenovan posebnim povjerenikom za izvanredna stanja, štetu od poplava u gradu procijenio je na oko milijardu eura.

Vlasti u Firenci i Pisi pomno prate i vodostaj rijeke Arna, čija je razina vode tijekom noći rapidno porasla zbog obilne kiše.

I vodostaj najduže talijanske rijeke Po, koja se proteže sjevernom Italijom te prolazi kroz Torino, u nedjelju se pomno prati nakon što joj je razina porasla za metar i pol u zadnja dva sata. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Godišnjicu prosvjeda ‘žutih prsluka’: Pariška policija ispalila suzavac kako bi rastjerala prosvjednike

Objavljeno

na

Objavio

Pariška policija ispalila je suzavac u sjeverozapadnom dijelu Pariza u subotu kako bi rastjerala prosvjednike za vikend na prvu godišnjicu protuvladinih prosvjeda “žutih prsluka”.

Sukobi između policije i prosvjednika izbili su pored Porte de Champerret dok su se prosvjednici pripremali marširati kroz grad prema Gare d’Austerlitz u južnom Parizu dok je policija također intervenirala da spriječi nekoliko stotina prosvjednika koji su kanili zauzeti obilaznicu, prema Reutersovoj televizijskoj snimci. Pariška policija rekla je da su 24 osobe uhićene.

Prosvjedi tzv. žutih prsluka izbili su sredinom studenoga 2018. prvotno zbog cijene goriva i visokih troškova života, no proširili su se u širi pokret protiv predsjednika Emmanuela Macrona i njegova pokretanja gospodarskih reformi.

Prosvjedi su oslabjeli proteklih mjeseci, od nekoliko desetaka tisuća sudionika do samo nekoliko tisuća, no njihovi čelnici pozvali su okupljanje ove subote, kako bi s obilježila prva obljetnica.

Na svom vrhuncu, potkraj 2018. pokret se proširio na 300.000 ljudi. (Hina)

 

Put od Macrona do microna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari