Pratite nas

Hrvatska

U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine (foto Galerija)

Objavljeno

na

This slideshow requires JavaScript.

U sklopu 52. Vinkovačkih jeseni u nedjelju je ulicama toga slavonskog grada u svečanom mimohodu prošlo oko četiri tisuće članova iz 80-tak folkornih skupina iz Hrvatske i inozemstva koje njeguju hrvatski izvorni folklor, a pored desetaka tisuća posjetitelja, nastupe je s pozornice na Trgu bana Josipa Šokčevića promatrala i visoka pokroviteljica te manifestacije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

U govoru, prije nego je dala dozvolu da mimohod krene ulicama Vinkovaca, Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je da su Vinkovačke jeseni iznimna kulturna svečanost koja je dugi niz godina čuvala hrvatski jezik, kulturu i narodne običaje i u vremenima kada to nije bilo lako, kada je “bilo onih koji su pokušali zatrti i našu pjesmu i našu riječ, a ponekad i naše samo ime”.

“I zato držim da upravo osmišljenom državnom politikom moramo i dalje nastaviti podržavati kako Vinkovačke jeseni tako i druge kulturne manifestacije koje čuvaju hrvatsko folklorno i nacionalno naslijeđe”, poručila je hrvatska predsjednica.

Govorio je i vinkovački gradonačelnik i predsjednik Organizacijskog odbora 52. Vinkovačkih jeseni Ivan Bosančić istaknuvši da su Vinkovačke jeseni oduvijek bile čuvarica tradicije te će to i ostati.

Ulicama i trgovima Vinkovaca iz pjesmu i ples u svečanom mimohodu prošli su članovi 80-tak folklornih skupina koje su sve do stadiona HNK Cibalije, na kojem su sudionici zapleasli veliko šokačko kolo, pratilo je i pljeskom pozdravljalo na desetke tisuća posjetitelja pristiglih u Vinkovce iz svih krajeva Hrvatske te iz inozemstva.

U svečanom mimohodu prošle su i 32 svečano ukrašene svatovske konjske zaprege te tridesetak jahača, a svečanost je završila šokačkim kolom na pozornici u kojem je zaplesala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

52. Vinkovačke jeseni danas i završavaju posljednjim dijelom Državne smotre hrvatskoga izvornog folklora.

Što vi mislite o ovoj temi?

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • Vinkovci, 17.9.2017. - U sklopu 52. Vinkovačkih jeseni u nedjelju je ulicama toga slavonskog grada u svečanom mimohodu prošlo oko četiri tisuće članova iz 80-tak folkornih skupina iz Hrvatske i inozemstva koje njeguju hrvatski izvorni folklor. foto HINA/ ml

  • Vinkovci, 17.9.2017. - U sklopu 52. Vinkovačkih jeseni u nedjelju je ulicama toga slavonskog grada u svečanom mimohodu prošlo oko četiri tisuće članova iz 80-tak folkornih skupina iz Hrvatske i inozemstva koje njeguju hrvatski izvorni folklor. Na fotografiji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i visoka pokroviteljica te manifestacije. foto HINA/ ml

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

  • U svečanom mimohodu 52. Vinkovačkih jeseni oko 4.000 čuvara tradicijske baštine

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Željko Tanjić: Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Konferencija i okrugli stol “Između straha i istine – Suočavanje s komunističkom prošlošću u Jugoistočnoj Europi”, počeli su s radom u utorak u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta u Rumunjskoj i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pri čemu je upozoreno da u Hrvatskoj, za razliku od država u okruženju, nije usvojen institucionalni okvir za rješavanje tog problema.

Domaćin skupa, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i član hrvatskog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Željko Tanjić istaknuo je kao cilj skupa nastavak suradnje i razgovore oko važnih pitanja suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, posebno sa zločinima i kršenjem ljudskih prava koji su počinjeni u razdoblju od 1945. do 1990. godine, odnosno pod komunističkom vlašću.

Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Države u okruženju pozabavile su se tim problemom i donijele institucionalni okvir za njegovo rješavanje, ali u Hrvatskoj to izostaje, pa je važan cilj konferencije izgradnja institucionalnog okvira za suočavanje s prošlošću.

Brojni ljudi bili su zatvarani, lišeni slobode, ljudskih prava i života, te im je oduzeta mogućnost sudjelovanja u izgradnji društva jer su drugačije mislili, rekao je Tanjić naglasivši da su samo dvije osobe iz Hrvatske za to pravno odgovarale, i to obje u Njemačkoj zbog zločina počinjenih na teritoriju te države.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Zvonko Kusić predstavio je rad Vijeća i njegove rezultate ocijenivši kako je to prvi put u Hrvatskoj da se neko tijelo ozbiljno, interdisciplinarno i uravnoteženo suočilo s tim pitanjima.

Odluku premijera Andreja Plenkovića o osnivanju Vijeća Kusić je nazvao državničkim potezom.

Posebno je predstavio dijelove dokumenta koji se odnose na komunističke zločine, istaknuvši da se komunistički simboli, kad se odnose na antifašističku borbu, smatraju prihvatljivima, ali mogu biti sporni u razdoblju i situacijama kad su pod njima napravljeni zločini i bila kršena ljudska prava.

Podsjetio je da su se oko općeg dijela dokumenta složili svi članovi Vijeća, dok su oko posebnog dijela, u kojem se daju pravne preporuke za postupanje države, postojala izdvojena mišljenja.

Usprkos izdvojenim mišljenjima, rad Vijeća bio je uspješan a prijepori u javnosti oko toga dijela dokumenta dolaze s obje strane ideološkog spektra. Optužbe se često temelje na vađenju tvrdnji iz konteksta i uzimanju samo dijelova rečenica, kaže Kusić.

Ti kritičari vide rješenje problema u tome da se osudi druga strana, što ne bi bilo uravnoteženo. Jedan od sudionika rekao je da bi 80 posto stanovništva potpisalo dokument, rekao je Kusić.

Krajnji stavovi su ušančeni pa je iluzija očekivati da bi oni prihvatili dokument, koji nije optimalan ali je realan, zaključio je Kusić.

Iskustva iz Albanije, Slovenije, Rumunjske i Njemačke

Skup su pozdravili Hartmut Rank iz Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas E. Schultze.

Potom su o iskustvima u suočavanju s prošlošću u svojim zemljama govorili – o Albaniji ravnateljica Instituta za demokraciju, medije i kulturu iz Tirane Jonila Godole, o Sloveniji ravnateljica Studijskog centra za nacionalnu pomirbu iz Ljubljane Andreja Valič Zver, o Rumunjskoj Cătălin Constantinescu s Instituta za istrage komunističkih zločina i sjećanje na progon Rumunja iz Bukurešta, te o Njemačkoj voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u BiH Karsten Dümmel.

Poslijepodne je predviđeno održavanje okruglog stola na kojem će se razgovarati o suočavanju s prošlošću u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

U Dubrovniku je održana svečanost u vezi s potpisivanjem ugovora o izgradnji Pelješkog mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation te ugovora za nadzor gradnje sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering.

Hrvatske ceste su dobile tri ponude na natječaju za gradnju Pelješkog mosta i u siječnju ove godine odabrale su ponudu kineskog konzorcija, po cijeni od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a). Početkom travnja je, pak, za nadzor nad izgradnjom mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama odabrana zajednica ponuditelja, u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering, koje su za to dale ponudu u iznosu od 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a).

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić obraćajući se nazočnima kazao je da će most od kopna do poluotoka Pelješca obilježiti našu generaciju i ovo vrijeme. Poptisivanjem ugovora okončan je jedan od najsloženijih i najvrijednijih postupaka ugovaranja kojega smo imali u Hrvatskim cestama. Ovaj ugovor sklapa se na iznos od 2 milijarde i 82 milijuna kuna. Istodobno sklapamo i ugovor za stručni nadzor rada. Most je dug 2440 metara i sadrži 13 raspora. Radi se o jedinstvenoj konstrukciji čelika i betona koja mora podnijeti nepovoljne okolnosti. Naime, most se gradi na lokaciji koja je obilježena značajnim rizikom pojave od potresa, a jaki vjetrovi su uobičajena pojava, kazao je među ostalim Škorić.

Potom se okupljenima obratio Lu Shan predsjednik Uprave China Road and Bridge Corporation.

Iza njega se prigodno obratio i Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije. Ovo je velik dan za ovu županiju, a još veći za cijelu Republiku Hrvatsku. Kreće povezivanje dvaju odvojenih dijelova Europske unije, a i Hrvatske. To je najvažnijij geostrateški povijesni projekt, a za našu županiju i snažaj poticaj. Zahvaljujem se Vladi RH da je Pelješki most proglasio prvim prioritetom ove Vlade. Ovo je povijesni dan za Hrvatsku, čestitam svima koji su tome doprinijeli, rekao je Dobroslavić.

Kineski veleposlanik u Hrvatskoj Zhaoming Hu pozdravio je sve nazočne i kazao je kako svjedočimo vrlo važnom trenutku u odnosima Kine i Hrvatske. Naši politički odnosi okrenuli su novu stranicu, rekao je veleposlanik i istaknuo važnost ovoga projekta, Pelješkog mosta.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izjavila je da je ovaj projekt usklađen za financiranje sa svim relevantnim strateškim dokumentima. Treba istaknuti naš operativni program konkurentnost i kohezija u ovom financijskom razdoblju i investicijski prioritet unaprijeđenje mreže. Upravo smo iz europskog fonda za regionalni razvoj za provedbu i financiranje ovoga projekta osigurali smo preko 357 milijuna eura. Radi se o najvećem pojedinačnom projektu prema odobrenim sredstvima financiranom iz ovog operativnog programa, kazala je među ostalim ministrica.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da je iznimno ponosan što svjedoči ovom važnom danu, koji će zauvijek ostati upisan u povijesti ove županije i novije hrvatske povijesti. Izgradnja Pelješkog mosta značit će ostvarenje višegodišnjeg sna o cjelovitoj Hrvatskoj, rekao je.

Premijer Andrej Plenković pozdravio je sve nazočne i kazao da je ovo veliki događaj za Hrvatsku i ovu županiju. Svi smo svjesni koliko je bitno izgraditi ovaj most. Rješavamo dugoročno strateško pitanje cestovno povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Opskrba u sezoni bit će brža i učinkovitija. Most će ostati simbol dodane vrijednosti prvih sedam godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Moram priznati da mi je bilo lijepo čuti da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru u Europskom parlamentu da se u Hrvatskoj gradi Pelješki most i sredstvima EU-a zato da bismo pomogli ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske. Most se gradi i s punim uvažavanjme susjedne države BiH. Tako 55 metara visine omogućuje plovni put koji funkciju luke u Neumu omogućuje na najkvalitetniji mogući način dopuštajući time sva prava koja BiH ima. Ponosan sam što se ovaj posao odvija na temelju javnog natječaja, na temelju ponude, kriterija koji su bili precizno i transparentno navedeni i na temelju referenci koje ima kineska korporacija za izgradnju cesta i mostova, kazao je među ostalim Plenković.

Ugovori su potom potpisani, a bitni uslijedilo je i zajedničko fotografiranje svih bitnih aktera ovoga projekta.

Uoči svečanosti potpisivanja ugovora za izgradnju Pelješkoga mosta, premijer Plenković se sastao s predstavnicima konzorcija-zajednice ponuditelja, na čelu s predsjednikom Uprave China Road and Bridge Corporation Luom Shanom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati