Pratite nas

U svim BH gradovima osim u Mostaru dominacija jednog naroda nad drugim je moguća

Objavljeno

na

Zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na jučerašnjoj sjednici, po žurnom postupku, razmatrali su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji se odnosi na izbore u Gradu Mostaru, a što je zahtjev Doma naroda PSBiH.

mostar iz zraka

Zakon je ranije podržao Dom naroda uz ocjenu Kluba Hrvata da su prijedlozi njihovih rješenja bili takvi da su ovim prijedlogom izmjena Izbornog zakona stavili izvan snage one odredbe koje je Ustavni sud BiH utvrdio kao neustavne.

Ovim zakonskim aktom određeno je da se 35 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara bira na neposrednim i tajnim izborima, pri čemu bi područje grada bilo jedinstvena izborna jedinica.

U Prijedlogu zakona, koji je usvojen u Domu naroda 29. travnja, precizirano je da konstitutivni narodi imaju najmanje po četiri, a nacionalne manjine i ostali najmanje po jednog predstavnika u Gradskom vijeću.

Zastupnik SDA Šefik Džaferović smatra kako su se klubovi Srba i Hrvata u Domu naroda dogovorili da ovo ide ovako, a pri tome zakon tretira samo jednu stavku koja se tiče broja vijećnika.

Ocijenio je kako je ovaj prijedlog neprihvatljiv i kada je formalni koncept u pitanju, ali i kada je u pitanju suština. Izborni zakon propisuje izbore za razne razine vlasti u BiH jer uzima u obzir ustave entiteta, Statut Brčko Distrikta, Statut Grada Mostara te Ustav BiH.

”Prvi put imamo situaciju da se protivnom Statutu Grada Mostara i Ustavu Federacije BiH propisuju ovakva rješenja. Statut i Ustav FBiH poznaje izborna područja, a ovaj prijedlog to ne poznaje nego Mostar postaje jedna izborna jedinica”, pojasnio je Džaferović.

Zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović kazao je kako je potrebno rješenje za svakog pojedinca, kako bi i kolektivi bili zadovoljni, odnosno potrebno je rješenje koje će predložiti Mostarci, dodajući da svako rješenje koje dođe od njih neće biti problema da se prihvati.

”Ovo je pogrešan korak, ali je predizborno vrijeme. Svjesni smo sudbine ovog zakona kao i ostalih na današnjoj sjednici. Žao mi je što imamo sjednicu koja ima dobar dnevni red, ali sumnjam u prihvaćanje ovoga što je predloženo i ovo je jedan od takvih zakona”, zaključio je Magazinović.

Mišljenja je da je rješenje kao što je ovo današnje unilateralni pokušaj da se zatruje predizborna kampanja i to je jedini razlog zašto je ovo danas u proceduri, a vrlo je sličan slučaj sa zakonom o hrvatskom TV kanalu koji je usvojen preglasavanjem u Vijeću ministara prije više od godinu dana, ali još nije u proceduri već se čeka predizborna kampanja.

Zastupnik HDZ-a BiH Mato Franjičević ističe da je zakon predložen jednoglasno od Kluba Hrvata u Domu naroda iz različitih stranaka pa i SDP-a.

”Samo u Mostaru gdje je hrvatska većina ne smije biti dominacije jednog naroda nad drugim, a u svim drugim gradovima dominacija je moguća. To je neprihvatljivo”, stava je Franjičević.

Zastupnik SNSD-a Drago Kalabić ocijenio je da se ponekad zagovara poštovanje Daytonskog mirovnog sporazuma, a nekada ne, zbog čega se za njega ovdje radi o neprincipijelnosti, prenosi Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hebrang: Karadžić nestaje, ali njegovo djelo ostaje

Objavljeno

na

Objavio

Mi u Hrvatskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini, nismo sazreli reći istinu pa nam se zločinci šeću po gradovima, a ideolozi i dalje smišljaju svoje paklene planove…

“Presuda na doživotni zatvor ratnog zločinca Karadžića slaba je utjeha za majke Srebrenice i tisuće drugih žrtava ovoga monstruma. On nestaje, ali njegovo djelo ostaje”, komentirao je za Direktno.hr bivši potpredsjednik Vlade i HDZ-a i politički veteran dr. Andrija Hebrang.

“Vidjeli smo tugu među njegovim istomišljenicima i mnogim suradnicima, posebice u Republici Srpskoj koja je nastala dijelom i na njegovu genocidu. Srpska agresija devedesetih definitivno ostaje bez presude glavnih organizatora u KOS-u, u kojemu je osmišljeno osvajanje teritorija genocidnim metodama. Bosna i Hercegovina i nakon ove presude ostaje podijeljena, jer glavni krivci nisu ni spomenuti, a kamoli procesuirani. Potpuno je ista situacija i u Hrvatskoj, gdje ni jedna optužnica haškog tribunala, a niti hrvatskih sudova, nije podignuta protiv ideologa zločina. Zbog toga danas imamo države utemeljene na nekažnjenom zločinu, a to ne jamči mirnu budućnost. Duh agresije i dalje lebdi nad ove dvije države i značajno obilježava njihov put”, komentirao je Hebrang.

“Mi u Hrvatskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini, nismo sazreli reći istinu pa nam se zločinci šeću po gradovima, a ideolozi i dalje smišljaju svoje paklene planove. Dok je u susjednoj državi u neku ruku razumljivo da se rat ne kažnjava, jer je međunarodna zajednica ozakonila Republiku Srpsku temeljenu velikim dijelom na genocidu, a Hrvate kao najveće žrtve obespravila u odnosu na druga dva entiteta, u Hrvatskoj su poslije Tuđmana na vlasti oni koji taj rat ne razumiju, jer su bili daleko, ili su zarobljeni u svoje regionalne svjetonazore i amnestiraju zločince.

Podsjećam da članak 3. Zakona o oprostu nabraja ratne zločine koji su izuzetak od oprosta, ali to hrvatskom pravosuđu ništa ne znači. Isto tako režiseri u KOS-u ostaju zaštićeni zbog dobrosusjedskih odnosa, bez poštivanja pravila da rat ne završava s posljednjim ispaljenim metkom nego s presudom i posljednjem zločincu. No, moramo znati da nekažnjeni zločin ponovno potiče zločinca i u tom  smislu je ova presuda Karadžića samo forma bez sadržaja”, zaključio je dr. Hebrang, piše Direktno.hr.

Podsjetimo, Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu odbilo je žalbu bivšeg predsjednika Republike Srpske koji je prvostupanjskom presudom 2016. osuđen na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom rata u BiH. Žalbeno vijeće je procijenilo da je kazna određena prvostupanjskom presudom bila preblaga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Malenošću do nebeskih visina

Objavljeno

na

Objavio

20. ožujka 1917. godine rodio se fra Augustin Augustinović

Na današnji dan, prije točno 102 godine, 20. ožujka 1917.  malom brčanskom selu Prijedoru rodio se Anto Augustinović, kasnije fra Augustin, poznati franjevac, teolog, misionar i književnik koji je svoj život završio na glasu svetosti 1998. godine u Venecueli. Fra Augustin je za svećenika zaređen u jeku Drugoga svjetskoga rata, a doktorirao je bibliku u Rimu.

Jedno vrijeme radio je kao profesor u Jeruzalemu, gdje je istraživao život gospodina našega Isusa Krista. Udobnu profesorsku fotelju zamijenio je vlro zahtjevnim misionarskim radom u Venecueli, gdje je podigao tri župe. U tim je župama Carizalu, Capayi i Caucagu gradio crkve i škole.

Među svećenicima je jako cijenjen zbog svojega znanstvenoga rada. Napisao je 60-tak teoloških djela, od kojih je najpoznatija Povijest Isusova, a koja je prevedena na 40-tak jezika. Pisao je za najveće časopise svojega vremena, a poznat je i po književnim djelima – kratkim pričama zavičajne tematike: Priče iz doline i Od obale do obale. Veliki broj rukopisa u originalnom obliku nalazi se u Republici Hrvatskoj.

Umro je na glasu svetosti 24. srpnja 1998. godine, a narod u Venecueli mu se za zagovor moli i danas.  Iako je poprilično nepoznat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, studenti na Katoličkim bogoslovnim fakultetima djelo fra Augustina Augustinovića uzimaju za teme svojih seminarskih i diplomskih radova.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari