Pratite nas

Vijesti

Zvonko Bušić je napisao oproštajna pisma

Objavljeno

na

Iz kruga obitelji Večernjem listu je potvrđeno da se ubio Zvonko Bušić. Samoubojstvo je počinio vatrenim oružjem, a pronašla ga je supruga Julienne Bušić. Doznajemo da je jučer bio u Udbini povodom Dana hrvatskih mučenika te da ništa nije upučivalo na to da bi se oduzeo život. Motivi koji su ga naveli na ovakav čin su potpuna nepoznanica.

Zvonko Bušić je najpoznatiji hrvatski emigrant, koji je u američkom zatvoru odležao 32 godine zbog pogibije policajca i otmice aviona kojom je htio upozoriti svijet na položaj Hrvatske u Jugoslaviji. U Hrvatsku se vratio u srpnju 2008. godine. da bi se 2010. politički aktivirao u sranci  HSP dr. Ante Starčević Ruže Tomašić.

Na web stranicama svog “Hrvatskog plamena” u kolovozu 2011. objavio je da se povlači iz sudjelovanja u hrvatskoj politici. Kaže da nije uspio u naumu ujedinjavanja domoljuba i izgradnje politički relevantne fronte.

– Povlačim se iz hrvatskog političkog života jer ne želim ni na koji način doprinijeti daljnjem usitnjavanju domoljubnih političkih snaga u Hrvatskoj,  rekao je tada Bušić.

U ime obitelji Zvonka Bušića ispred obiteljske kuće u Rovanjskoj novinarima se obratio njegov i obiteljski prijatelj Dražen Budiša koji je, čim je čuo vijest o smrti prijatelja, stigao iz Murtera.

[divider]

“Zvonko je napisao dva oproštajna pisma, supruzi, rodbini, prijateljima i Hrvatima u kojima ih moli za oprost zbog onoga što je jutros učinio, jer više nije mogao izdržati. Zaklinje nas da se nastavimo boriti za hrvatstvo i za Hrvatsku i traži oprost zbog svog čina. Na jednom mjestu u pismu kaže da više nije mogao živjeti u Platonovoj pećini. Izgleda da je bilo lakše sanjati slobodnu Hrvatsku uz sve nevolje nego izdržavati hrvatsku zbilju”, rekao je Budiša koji je istaknuo da je Bušić bio “jako dobar čovjek”.

Rekao je da je Bušić samoubojstvo počinio jutros, nakon što se vratio iz Udbine, gdje je kao “jedan od najvećih hrvatskih mučenika” bio na misi u povodu Dana hrvatskih mučenika.

Budiša, koji je Bušića dočekao u zrakoplovnoj luci kada se 2008. vratio u Hrvatsku nakon više od trideset godina provedenih u američkim zatvorima, novinarima je danas prenio zamolbu obitelji da u ovim trenucima imaju razumijevanja za njihovu privatnost.

Podsjećamo, Bušića je mrtvog jutros pronašla njegova supruga. Policijska uprava zadarska jutros je primila dojavu o samoubojstvu 67-godišnjaka u Rovanjskoj.

-Jutros oko 7 sati primili smo dojavu iz hitne medicinske pomoći u Zadru da im se javila ženska osoba iz Rovanjske i rekla im da joj je 67-godišnji muž vjerojatno izvršio samoubojstvo, rekao u telefonskoj izjavi za Hinu glasnogovornik zadarske policijske uprave Elis Žodan.

Članovi njegove obitelji medijima su potvrdili da jepočinio samoubojstvo. Zvonko Bušić rođen je 1946. u hercegovačkom selu Gorica kod Gruda. Proveo je 32 godine u zatvoru u SAD-u zbog sudjelovanja u otmici putničkog zrakoplova sa 76 putnika na letu od New Yorka do Chicaga rujna 1976. i pogibije policajca. Otmicom je skupina htjela upozoriti na hrvatski slučaj u tadašnjoj Jugoslaviji bacanjem letaka nad Londonom i Parizom. Zrakoplov se spustio u Parizu i otmičari su se predali. U zrakoplovu nisu imali oružje, već lažni eksploziv, a pravu bombu Bušić je ostavio u pretincu newyorške podzemne željeznice i prilikom pokušaja njenog deaktiviranja poginuo je jedan američki policajac, a trojica su bila ranjena.

Osuđen je na doživotnu zatvorsku kaznu. Pomilovan je početkom srpnja 2008. i deportiran u Hrvasku. U Zagreb je stigao 24. srpnja u pratnji američkih agenata.

vecernji/dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Plenković: Medijske špekulacije jako se razlikuju od razgovora koji se vode

Objavljeno

na

Objavio

Puno toga o čemu se špekulira u medijima jako je daleko od razgovora koji se vode za stolom, rekao je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković, komentirajući medijske napise o njegovoj i kandidaturi predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za mjesto predsjednika Europske komisije.

Belgijski dnevni list Le Soir u četvrtak je objavio da su kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije spominju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković.

Na upit kako je u kombinaciju došla predsjednica Grabar Kitarović, Plenković je rekao: “Ne znam, pitajte novinara. Nisam ja pisao članak”.

“Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi. Večeras ćemo imati raspravu, pitanje je do kada će trajati i ne bih se kladio da će odluka biti ni danas niti sutra”, rekao je Plenković prije početka summita EU-a na kojem će dominirati pitanje raspodjela funkcija na čelnim mjestima europskih institucija.

“Ne idu te funkcije po sistemu darova, mislim da imate krive premise, ali dobro je da se špekulira, simpatično je”, odgovorio je Plenković na novinarski upit bi li Hrvatska realno mogla odbiti jedno tako visoko mjesto ako bi joj bilo ponuđeno.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji su se okupili na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Miroslav Škoro Ide u utrku za predsjednika RH

Objavljeno

na

Objavio

Škoro na izbore ide kao nezavisni kandidat, ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stanaka, a mogućnost suradnje odbija jedino ekstremnim političkim opcijama, i lijevima i desnima.

Miroslav Škoro, popularni glazbenik, pjesnik, poduzetnik, doktor ekonomskih znanosti i odnedavno predavač na Sveučilištu Sjever, definitivno je prelomio – ide u utrku za predsjednika Republike Hrvatske. Svoju kandidaturu, doznajemo iz najbližeg Škorina kruga, objavit će potkraj ovoga tjedna. Njegova kandidatura, koja dolazi nekoliko dana nakon službene kandidature Zorana Milanovića, jakoga kandidata ljevice, učinit će sljedeće predsjedničke izbore najzanimljivijima i najneizvjesnijima dosad. Jedan od razloga neizvjesnosti jest i to što bi, prema mišljenju nekih relevantnih političkih analitičara, Škoro mogao ugroziti ne samo izglede predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, iza koje će stati vladajući HDZ sa svom svojom stranačkom infrastrukturom, nego i ući u drugi izborni krug, javlja VečernjiList

Prema onome što smo zasad doznali, Škoro na predsjedničke izbore ide kao nezavisni kandidat, no ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stranaka ili koalicija. Razgovarat će sa svima koji prihvaćaju njegove stavove, bez obzira na to pripadaju li prema političkoj orijentaciji desnom centru, centru ili lijevom centru. Mogućnost suradnje odbija jedino s ekstremnim političkim opcijama, dakako i lijevima i desnima. Takvo opredjeljenje možda ponajbolje govori o relevantnosti dosadašnjih brojnih napisa i nagađanja da je Škoro “projekt desnice” ili pak bivšega savjetnika predsjednice Republike Mate Radeljića i novinara Velimira Bujanca. Rano je još govoriti o ideološkim i svjetonazorskim temeljima Škorine kampanje, no doznajemo da se političkim ratom “partizana” i “ustaša”, koji je duboko podijelio hrvatsko društvo, neće baviti. Štoviše, svojim će biračima objaviti da je Drugi svjetski rat završio 9. svibnja 1945. godine.

Za njega je kudikamo važnija budućnost moderne hrvatske države, koja je nastala u Domovinskom ratu, te budućnost njezinih građana, koji očito traže korjenite promjene u društvu. Svoju kampanju Škoro će financirati uglavnom vlastitim novcem, što si, kao uspješan glazbenik i poduzetnik, može priuštiti bez većih problema. Prva suradnica u izbornom timu bit će mu sestra Vesna Vučemilović, inače doktorica ekonomskih znanosti. S ostalim potencijalnim članovima svojega tima tek razgovara. Supruga Kim i djeca Ivana i Matija nastavit će se baviti obiteljskim poduzećem te neće sudjelovati u izbornoj kampanji.

O Škori kao predsjedničkom kandidatu piše se i govori već tjednima iako on cijelo to vrijeme nije nedvosmisleno potvrdio da će se kandidirati. Doduše, nikad nije ni izričito rekao da se neće kandidirati. Tako je potkraj svibnja, nakon HRT-ove ankete u kojoj je dobio tada iznenađujućih 9,4 posto potpore, izjavio: “Ako je hollywoodski glumac mogao dva mandata voditi svjetsku velesilu, ako je u Ukrajini prekjučer za predsjednika mogao prisegnuti bivši komičar, zašto na čelu Hrvatske, u kojoj se političari dosad nisu baš dokazali i iskazali, ne bi bio pjevač!?

Narod nešto traži, traži neku alternativu, traži neku opciju, a s obzirom na to da sam ja cijeli život pisao pjesme koje su vrlo povezane s tim narodom i s tom stvarnošću u kojoj živimo, pa ako narod nešto poručuje, onda o tome treba razmisliti ozbiljno.” A za Večernji list spomenutu je anketu ovako komentirao: “To je dosta ozbiljna stvar. Nisam istaknuo kandidaturu. Nemam nikakav program. Moj život i pjesme moj su program. No to je jedan od najvećih komplimenata koji sam dobio, da iz čista mira ljudi navode i mene kao kandidata za tu časnu i važnu funkciju koja je, na žalost, podcijenjena. Podosta godina ne obnaša se na onoj razini na koju smo navikli u vrijeme kada se stvarala ova država.”, piše VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari