Pratite nas

U telefonskom imeniku prezime Hrvat u većini je bošnjačko, dok je Bošnjak hrvatsko

Objavljeno

na

Ako se još malo vratimo u povijest, ne smije se zaboraviti ni da se jedan gradski dio Sarajeva i danas naziva Hrvatin

Da je kojim slučajem postojao telefon prije 272 godine, u njegovom imeniku za Sarajevo nalazila bi se prezimena poput Simunovich, Jukich, Bagarich, Espo, Struko, Vidovich, Vareska… Naime, ovo su imena katolika Hrvata iz 1974. po popisu sarajevske župe, a koji su živjeli u naselju koje se zvalo Latinluk. Latinluk je bio naziv ‘mahale’ (gradske četvrti) u starom Sarajevu u kojoj su živjeli katolici. U njoj su dubrovački trgovci imali svoju koloniju, a i ostali stanovnici ove mahale bili su velikim dijelom katolici koji su tu imali i svoju crkvu. Uspomena na ovu mahalu sačuvana je do novijeg vremena u nazivu Latinske ćuprije, no još uvijek poneki stari Sarajlija će ovu četvrt grada nazvati Latinlukom.

Latinluk i Hrvatin

Naime, Vrhbosna ili Sarajevo oduvijek je bio velik „zalogaj“ za povjesničare, jer Vrhbosna nije samo ime nadbiskupije, nego povijesni zemljopisno -političko ekonomski naziv za cijeli kraj koji je u okviru spomenute oblasti i kasnije kroz stoljeća u različitim povijesnim razdobljima uvijek uspijevao sačuvati poneku svoju političku, upravnu i crkvenu cjelinu. Ako se još malo vratimo u povijest, ne smije se zaboraviti ni da se jedan gradski dio Sarajeva i danas naziva Hrvatin. Prema istraživanjima koje je objavio fra Andrija Nikić, u Hrvatinu je, prema popisu iz 1910., živjelo 1627 katolika, te 12 grkokatolika, dok danas u Hrvatinu živi jedna ili dvije hrvatske obitelji. Vraćajući se na prezimena s početka teksta razvidno je da su se neka i danas zadržala, te da se ona koja su se završavala na “ich” izgovaraju s “ić”. Tako prezimena iz Latinluka Jukich, Bagarich, danas se pišu i izgovaraju Bagarić i Jukić.

Korijeni u BiH

No, prema nabrojanim prezimenima jasno je kako nema obitelji iz tog vremena koje su se prezivale Bošnjak ili Hrvat. Ni u ostalim sarajevskim naseljima od prije 272 godine, prema popisu kojim je raspolagala Sarajevska župa, nema spomenutih prezimena Bošnjak i Hrvat. Međutim, u današnjem telefonskom imeniku sarajevskog telekoma to više nije tako. Pod prezimenima Bošnjak i Hrvat upisano je 149 osoba. No, u cijeloj priči o prezimenima zanimljivo je to što su, primjerice, 95 osoba s prezimenom Bošnjak većinom svi Hrvati, dok ih je samo 10 Bošnjaka. Zbog svojih prezimena često se nađu u šaljivim zgodama, posebno kada na nekom šalteru kažu svoje prezime, a nakon toga i ime, tada službena osoba s čuđenjem bilježi podatke osobe. S druge strane, sve osobe s prezimenom Hrvat u telefonskom imeniku, a njih je 44, su redom bošnjačke nacionalnosti. Većina prezimena Bošnjak imaju svoj korijen u Hercegovini, dok prezime Hrvat ima svoje korijene u Bosni. Inače su neka prezimena kod Bošnjaka izvedena iz rijeci Hrvat, i vrlo su česta. Tako su npr. Hrvo, Hrvat, Hrvacic, Hrvatovic, Hrvatinovic itd., većinom Bošnjaci.

Večernji list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

20. obljetnica Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Briglević

Svečanom procesijom i misom u Katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava u Zagrebu u srijedu, 13. prosinca 2017. godine obilježena je 20. obljetnica utemeljenja Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.

Koncelebriranu misu predvodio je vojni ordinarij monsinjor Jure Bogdan u koncelebraciji s nadbiskupima, biskupima, vojnim i policijskim kapelanima i drugim svećenicima iz Hrvatske i inozemstva.

Procesiji i misnom slavlju koje se održalo u zagrebačkoj katedrali nazočili su načelnik Glavnog stožera OSRH general-zbora Mirko Šundov koji je ujedno bio i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, potpredsjednik Vlade, ministar obrane RH Damir Krstičević kao izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, priopćio je MORH

U obilježavanju 20. obljetnice uspostave Vojne biskupije u Republici Hrvatskoj sudjelovali su i pripadnici Oružanih snaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja, Počasno zaštitne bojne, Povijesne postrojbe te klape Hrvatske ratne mornarice i MUP-a. Misno slavlje započelo je ulaznom procesijom koju je predvodila Počasno zaštitna bojna Oružanih snaga RH, a u procesiji su sudjelovala tri službena stijega: Republike Hrvatske, Vatikana i Vojnog ordinarijata.

Vojni ordinarij mons. Jure Bogdan u svojoj je propovijedi naglasio kako odabir zagrebačke katedrale za proslavu 20. obljetnice Vojnog ordinarijata nije slučajan.

Foto: MORH/ K. Briglević

“Ovdje su zgusnute tolike uspomene na velikane iz hrvatske povijesti, od Zrinskih i Frankopana do blaženog Alojzija Stepinca i sluge Božjega kardinala Franje Kuharića. Na taj način ova prvostolnica okuplja i ujedinjuje čitavu domovinu Hrvatsku prikazujući je svemogućem Bogu kao dar i prinos”, rekao je mons. Bogdan i poručio kako u središtu i ove mise moraju biti Isusove riječi na Posljednjoj večeri: “Ovo je moje Tijelo. Ovo je kalež moje krvi. Ovo činite meni na spomen. Spomen na Isusa daruje nam život, a zaborav nas vodi u smrt. U svakodnevnom životu možemo iskusiti kako je zaborav nešto vrlo opasno, na svim razinama. Ako jedan narod zaboravlja svoje branitelje, one koji su se za nj žrtvovali, onda se zajednički dom urušava i ne može dobro završiti.

Važno je njegovati i promicati spomen na osobe i događaje iz Domovinskoga rata jer je to temelj naše slobode i neovisnosti”, poručuje mons. Bogdan. Ovom se prilikom osvrnuo i na činjenicu kako u današnje vrijeme nije lako živjeti kršćanski i djelotvorno svjedočiti svoju vjeru pred drugima.

“Tko javno zastupa kršćanske vrjednote, primjerice na području zaštite nerođenoga života ili u pitanjima braka i obitelji, nerijetko biva ismijavan, ignoriran, odbacivan. Kako dakle shvatiti Isusove riječi iz evanđelja? Isusovo breme je lako jer ga On nosi zajedno s nama. Nasljedovati Krista znači uzeti križ na se, biti spreman na žrtvu, prihvatiti patnju. Ali to ne činimo sami, kao pojedinci, nego kao zajednica: u našim kapelanijama, u našoj biskupiji, u Crkvi Kristovoj. Crkva je mistično tijelo Kristovo”, rekao je mons. Bogdan.

Ministar obrane Damir Krstičević ovom je prigodom istaknuo kako su Hrvatska vojska i Crkva neraskidivo povezani još od vremena Domovinskog rata te da je vjera oslonac hrvatskom vojniku kojemu je duhovna potpora važna u obavljanju zahtjevnih zadaća. “Vojni ordinarijat na čelu s vojnim biskupom mons. Jurom Bogdanom prisutan je u svim aktivnostima koje provode Ministarstvo obrane i Oružane snage. Poštujući svu potporu koju je Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj pružao Oružanim snagama tijekom Domovinskog rata, Ministarstvo obrane njeguje i podupire sve aktivnosti vezane za duhovnu skrb pripadnika Oružanih snaga i Ministarstva obrane”, poručio je ministar.

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj osnovan je bulom svetog pape Ivana Pavla II. 25. travnja 1997. godine čime je uspostavljena duhovna skrb za vjernike katolike u oružanim snagama i redarstvenim službama Republike Hrvatske, a iste su godine u Republici Hrvatskoj osnovane još dvije biskupije, Požeška i Varaždinska. Jurisdikcija vojnog ordinarija se proteže na području cijele Republike Hrvatske i na mirovne snage u svijetu gdje djeluju hrvatski vojnici i policajci.

Foto: MORH/ K. Briglević

 

Krstičević: Mladi ljudi, željni izazova pridružite se pobjedničkom Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i letite s najboljima!

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Vlaho Orepić: Resetiranje MOST-a na polazne postavke je nužnost

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik Vlaho Orepić  nakon što je jučer istupio iz Mostova saborskog kluba, danas je preko facebooka uputio poruku Boži Petrovu i Nikoli Grmoji.

“Dragi ljudi, Žao mi je što su g. Petrov i g. Grmoja i dalje ustrajni u nepoduzimanju konkretnih koraka u smjeru nužnih promjena u MOST-u, kojih su sigurno svjesni, kao što su to i svi članovi predsjedništva, kluba zastupnika, i glavnog odbora MOST-a.

Komunikacija koja se zasniva na čuđenju i povezivanju moje odluke o istupanju iz kluba zastupnika uz, kako kažu, moje želje, strasti i ambicije, predstavlja neiskren i nekorektan pristup cijelom događaju.

Ne želim sudjelovati u “popularnom” političkom komuniciranju, na kojem, nažalost, i dalje inzistiraju, a koji se sastoji od tematske površnosti i osobne diskreditacije “druge” strane. Ni jedna odgovorna politika ne može se zasnivati na “SLUČAJNIM” a pogotovo ne na netočnim insajderskim informacijama kojima se netko osobno nastoji diskreditirati.

Bilo kako bilo, resetiranje MOST-a na polazne postavke je nužnost, a moj postupak je motiviran samo i isključivo tom potrebom. Kalkulacije nekakvim urotama i osobnim ciljevima samo je bijeg od odgovornosti onih koji za tim posežu. Ljude koji su mi dali povjerenje nikada neću iznevjeriti i ova moja odluka na tom je tragu!”

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari