Pratite nas

BiH

U trenutku se sve promijenilo

Objavljeno

na

Ipak smo još uvijek ljudi, napisao je nepoznat netko na zidu. Doista, takav angažman naroda, iskazanu nesebičnost i spremnost na pomoć ugroženima od poplave nitko nije očekivao. Čak ni djelatnici Crvenog križa s iskustvom u toj humanitarnoj organizaciji od pedeset godina.

Ruku pomoći spremno su pružili djeca i umirovljenici, športaši i umjetnici, branitelji i navijačke udruge, crkve, škole i poduzeća, gradovi i sela od Pule do Dubrovnika i do Vukovara. Nevjerojatno je čega su se građani sve sjetili, kakvih i kojih sve načina prikupljanja i slanja hrane, odjeće i novca.

Pomagalo se ne samo potopljenima u našoj, već i u susjednim zemljama, prava demonstracija humanizma i napose patriotskog humanizma. Smisao riječi domovina došao je do punog izražaja. Možda ne bi bili sve tako kako je bilo da nije riječ o Slavoniji, regiji koja je ponajviše propatila u ratu.

 Prilika za „region“

Netko je patetično uskliknuo kako je pobijedilo veliko hrvatsko srce. Ali ne samo to. Pokazano je jedinstvo naroda nasuprot induciranim podjelama i svađama, umjesto već poslovične depresivnosti prevladao je aktivizam, pasivno iščekivanje ustupilo je mjesto spontanoj kreativnosti. Kao da se preko noći sve promijenilo.

Čak su i mediji konačno odigrali pozitivnu ulogu. Vlastima je poplava donijela zacijelo velike probleme, ali i dobru priliku. Trebat će pomoći obnoviti kuće, a u proračunu nema novca ni za predviđene, a kamoli za nepredviđene izdatke. I poljoprivredni će prinosi biti znatno smanjeni, morat će se uvoziti još više hrane, izdvajati za potrošene državne rezerve.

Ali evo šanse za pojačanu investicijsku aktivnost, ne samo za obnovu porušenog i oštećenog, već i za projekte uređanja vodotokova, pa i za sredstva iz europskih fondova. Prigoda je to i za nova obećanja koja su tako dobro došla u ovim predizbornim vremenima.

Potpredsjednica je Vlade Vesna Pusić odmah došla na sjajnu, sebi svojstvenu ideju. Ona je predložila da se Hrvatska kandidira za sredstva iz EU fondova u paketu sa Srbijom i BiH. Ta je ideja, međutim, propala istog dana kad je objavljena pa se o njoj više ne govori. Na njezinu veliku žalost dvije su se susjedne države kandidirale same, iako nisu u EU-u.

U Beogradu je održana donatorska konferencija kojoj su prisustvovali predstavnici EU-a, MMF-a i Svjetske banka, a stiglo je već i tridesetak milijuna eura. Srbija već zna da je šteta iznad granice koja daje pravo na europski novac, dok je Hrvatska također unaprijed ustvrdila kako je šteta manja pa se nema što ni tražiti!? Uzgred, saznajemo kako je rečena ministrica odbila ponuđenu pomoć NATO saveza, čijom smo također članicom, za spašavanje ljudi i imovine da se to možda ne bi pripisalo u zasluge jednoj drugoj dami.

Dakle, „region“ iznad svega. I prirodna katastrofa je iskorištena za jačanje tog projekta. Hrvatska je nesebično donirala 1,5 milijuna kuna Srbiji i BiH, što nije neki veliki novac, ali jest važna poruka. Jugo-sentimentalisti su spremno istrčali s tezom kako je, eto, poplava, koja, je li, nema granica, prebrisala sve naše političke i kulturne razlike.

Ivo Josipović se europskoj povjerenici za humanitarna pitanja pohvalio kako Hrvatska pomaže susjedima, na što je ona uskliknula: Bravo, Hrvati! Hrvatski se političari naprosto ne usuđuju ništa tražiti za svoj narod, za svoju zemlju da slučajno ne bi ugrozili vlastitu karijeru. Oni su uvijek pouzdani saveznici i provoditelji tuđih ideja.

Međunarodni aspekt

Protiv Zorana Milanovića organizirana je cijela političko-medijska urota te se svaka prilika preko mjere i dobrog ukusa koristi za njegovu diskreditaciju, jer on je, valjda, smetnja novom preslagivanju lijeve koalicije.

Tako s naslovnica nesumnjivo lijevo orijentiranih novina vrišti naslov: Milanović obilazi stranačke skupove dok zemlja leži pod vodom. Onda su primijetili njegove crne naočale i vožnju u čamcu.

Na isto takvo šminkersko držanje Ive Josipovića, koji je inače vođa spomenute nove koalicije, nije bilo nikakvih primjedbi. Milan Bandić je iskoristio ovu situaciju. On, veli, ne bi kao Milanović, ne bi se on šepurio kao Sean Connery. On bi se primjereno obukao, spavao u pogođenim selima, pomagao ljudima. (Pa tko mu je smetao to učiniti?) Ovaj čovjek bezgraničnih ambicija u toj budućoj koaliciji očito se vidi na Milanovićevu mjestu.

Balkanski potop imao je i nešto šire međunarodne konotacije, točnije poslužio je kao dobra ilustracija poznatog. Srbiji je prva priskočila u pomoć bratska Rusija kao što se Srbija Rusiji prvoj obratila za pomoć. Isti je odnos demonstriran na liniji Istanbul-Sarajevo.

Europska unija, Velika Britanija i SAD pak naglašavaju važnost regionalne suradnje, misleći na bivšu državu, te posebno snube Srbiju i pokazuju spram nje naročitu naklonost, bojeći se ruskog utjecaja, dok Srbija kao umiljato janje siše barem dvije majke.

Hrvatskoj je namijenjena zavodljiva uloga mentora, predvodnika, lokomotive, lidera, mosta i sve tako dalje i tome slično. Ipak, Ivo Josipović je putovao u SAD s nadom da će ga primiti američki mu kolega. Nada se izjalovila, a poniženje bijaše potpuno.

Jasno su se, unatoč zajedničkoj nevolji, nad mutnim vodama Bosne, Vrbasa, Drine i Save zrcalili odnosi u BiH. Milorad Dodik, koji je također otputovao u Moskvu po pomoć, odbio je svaku suradnju s državnim kriznim stožerom, jer on tu državi ne priznaje.

Gradonačelnik Odžaka Pero Radić požalio se kako četiri dana na Federalnoj TV nije bilo vijesti o poplavama u ovom gradu niti se njemu itko iz federalnih vlasti za to vrijeme obratio. Pomogli su mu samo hrvatska vojska i policija.

 

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Novi prosvjedi u Bihaću zbog migratske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Nekoliko stotina građana okupilo se u nedjelju u Bihaću na novim prosvjedima zbog eskalacije migrantske krize a ovoga puta zahtijevali su prestanak smještanja ilegalnih migranata u improvizirani centar u prostorima nekadašnjeg učeničkog doma u tom gradu.

Prosvjednici su u koloni prošli kroz središte grada i potom krenuli ka učeničkom domu no tamo ih je dočekao policijski kordon pa su odustali od pokušaja da dođu do samog migrantskog kampa.

Prema podacima lokalnog Crvenog križa u tom kampu svakodnevno boravi najmanje 800 ilegalnih migranata i oni se smjenjuju jer jedni odlaze a drugi pristižu u nadi da će iz ovog dijela BiH uspjeti nastaviti put ka Hrvatskoj i drugim državama Europske unije.

Nedjeljni prosvjedi nastavak su onih održanih u subotu navečer kada se na središnjem gradskom trgu u Bihaću okupilo oko dvije tisuće građana koji su tražili hitno reagiranje vlasti kako bi se migrante izmjestilo iz središta grada te poduzele mjere kojima bi se spriječio dolazak novih migranata.

Nakon mirnih prosvjeda neki od sudionika su svoje nezadovojstvo iskazali blokadom prilaza autobusnom kolodvoru ali i prometnice koja vodi ka središnjoj Bosni i Sarajevu odakle redovitim autobusnim linijama svakodnevno pristižu deseci migranata.

Vlasti u Unsko-sanskoj županiji od početka godine registrirale su dolazak više od deset tisuća ilegalnih migranata. U policiji pretpostavljaju kako bi ih trenutačno na širem području Bihaća moglo biti do tri tisuće a još četiri tisuće oko Velike Kladuše.

(Hina)

 

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Oko dvije tisuće ljudi okupilo se u subotu navečer u Bihaću kako bi prosvjedovali zbog eskalacije migrantske krize na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini  pri čemu su zahtijevali odlučnije angažiranje državnih tijela vlasti kako bi se taj problem napokon stavio pod nadzor.

Na središnji gradski trg prosvjednici su došli s transparentima s porukama poput “Bihać je naš”, a jedan od organizatora, vijećnik u Gradskom vijeću Sejo Ramić burno je pozdravljen kada je u govoru istaknuo da ovo nije prosvjed protiv migranata nego protiv vlasti koje ne poduzimaju ništa da bi njima stvorili uvjete za boravak, a građanima pružili sigurnost.

“Do sada smo molili pomoć, a sada tražimo brzu reakciju”, kazao je Ramić.

Neki od govornika zauzeli su se za to da se učini pritisak na vlasti kako bi se proglasilo izvanredno stanje te autobusnim prijevoznicima i Željeznici Federaciji BiH zabranio prevoz migranata prema Bihaću.

Prema podacima županijskog MUP-a u taj dio BiH svakog dana stiže između 100 i 150 ilegalnih migranata, a policija bilježi stalni porast broja izgreda vezanih uz migrante.

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Od početka godine u Unsko-sansku županiju je stiglo više od 10 tisuća migranata, no riječ je samo o onima koji su registrirani, a pretpostavlja se da ih je zapravo stiglo barem tisuću do dvije više.

Koliko ih točno sada boravi u tom području nitko ne zna. Posljednja je procjena da je riječ o nekoliko tisuća migranata koji planiraju nastaviti put prema Hrvatskoj, a koncentrirani su uglavnom na području Bihaća i Velike Kladuše.

Selam Midžić, tajnik Crvenog križa u Bihaću, kazao je da oni i dalje osiguravaju prehranu za oko 800 osoba koliko ih u prosjeku boravi u improviziranom migrantskom centru u ruševnoj zgradi nekadašnjeg bihaćkog učeničkog doma gdje migranti svakodnevno dolaze i odlaze.

“Tražili smo da se državna tijela vlasti uključe, a to se do danas nije dogodilo”, kazao je Midžić.

(Hina)

Robert Valdec iz Bihaća: Migranti su pokupovali sve mačete i noževe

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari