Pratite nas

BiH

U trenutku se sve promijenilo

Objavljeno

na

Ipak smo još uvijek ljudi, napisao je nepoznat netko na zidu. Doista, takav angažman naroda, iskazanu nesebičnost i spremnost na pomoć ugroženima od poplave nitko nije očekivao. Čak ni djelatnici Crvenog križa s iskustvom u toj humanitarnoj organizaciji od pedeset godina.

Ruku pomoći spremno su pružili djeca i umirovljenici, športaši i umjetnici, branitelji i navijačke udruge, crkve, škole i poduzeća, gradovi i sela od Pule do Dubrovnika i do Vukovara. Nevjerojatno je čega su se građani sve sjetili, kakvih i kojih sve načina prikupljanja i slanja hrane, odjeće i novca.

Pomagalo se ne samo potopljenima u našoj, već i u susjednim zemljama, prava demonstracija humanizma i napose patriotskog humanizma. Smisao riječi domovina došao je do punog izražaja. Možda ne bi bili sve tako kako je bilo da nije riječ o Slavoniji, regiji koja je ponajviše propatila u ratu.

 Prilika za „region“

Netko je patetično uskliknuo kako je pobijedilo veliko hrvatsko srce. Ali ne samo to. Pokazano je jedinstvo naroda nasuprot induciranim podjelama i svađama, umjesto već poslovične depresivnosti prevladao je aktivizam, pasivno iščekivanje ustupilo je mjesto spontanoj kreativnosti. Kao da se preko noći sve promijenilo.

Čak su i mediji konačno odigrali pozitivnu ulogu. Vlastima je poplava donijela zacijelo velike probleme, ali i dobru priliku. Trebat će pomoći obnoviti kuće, a u proračunu nema novca ni za predviđene, a kamoli za nepredviđene izdatke. I poljoprivredni će prinosi biti znatno smanjeni, morat će se uvoziti još više hrane, izdvajati za potrošene državne rezerve.

Ali evo šanse za pojačanu investicijsku aktivnost, ne samo za obnovu porušenog i oštećenog, već i za projekte uređanja vodotokova, pa i za sredstva iz europskih fondova. Prigoda je to i za nova obećanja koja su tako dobro došla u ovim predizbornim vremenima.

Potpredsjednica je Vlade Vesna Pusić odmah došla na sjajnu, sebi svojstvenu ideju. Ona je predložila da se Hrvatska kandidira za sredstva iz EU fondova u paketu sa Srbijom i BiH. Ta je ideja, međutim, propala istog dana kad je objavljena pa se o njoj više ne govori. Na njezinu veliku žalost dvije su se susjedne države kandidirale same, iako nisu u EU-u.

U Beogradu je održana donatorska konferencija kojoj su prisustvovali predstavnici EU-a, MMF-a i Svjetske banka, a stiglo je već i tridesetak milijuna eura. Srbija već zna da je šteta iznad granice koja daje pravo na europski novac, dok je Hrvatska također unaprijed ustvrdila kako je šteta manja pa se nema što ni tražiti!? Uzgred, saznajemo kako je rečena ministrica odbila ponuđenu pomoć NATO saveza, čijom smo također članicom, za spašavanje ljudi i imovine da se to možda ne bi pripisalo u zasluge jednoj drugoj dami.

Dakle, „region“ iznad svega. I prirodna katastrofa je iskorištena za jačanje tog projekta. Hrvatska je nesebično donirala 1,5 milijuna kuna Srbiji i BiH, što nije neki veliki novac, ali jest važna poruka. Jugo-sentimentalisti su spremno istrčali s tezom kako je, eto, poplava, koja, je li, nema granica, prebrisala sve naše političke i kulturne razlike.

Ivo Josipović se europskoj povjerenici za humanitarna pitanja pohvalio kako Hrvatska pomaže susjedima, na što je ona uskliknula: Bravo, Hrvati! Hrvatski se političari naprosto ne usuđuju ništa tražiti za svoj narod, za svoju zemlju da slučajno ne bi ugrozili vlastitu karijeru. Oni su uvijek pouzdani saveznici i provoditelji tuđih ideja.

Međunarodni aspekt

Protiv Zorana Milanovića organizirana je cijela političko-medijska urota te se svaka prilika preko mjere i dobrog ukusa koristi za njegovu diskreditaciju, jer on je, valjda, smetnja novom preslagivanju lijeve koalicije.

Tako s naslovnica nesumnjivo lijevo orijentiranih novina vrišti naslov: Milanović obilazi stranačke skupove dok zemlja leži pod vodom. Onda su primijetili njegove crne naočale i vožnju u čamcu.

Na isto takvo šminkersko držanje Ive Josipovića, koji je inače vođa spomenute nove koalicije, nije bilo nikakvih primjedbi. Milan Bandić je iskoristio ovu situaciju. On, veli, ne bi kao Milanović, ne bi se on šepurio kao Sean Connery. On bi se primjereno obukao, spavao u pogođenim selima, pomagao ljudima. (Pa tko mu je smetao to učiniti?) Ovaj čovjek bezgraničnih ambicija u toj budućoj koaliciji očito se vidi na Milanovićevu mjestu.

Balkanski potop imao je i nešto šire međunarodne konotacije, točnije poslužio je kao dobra ilustracija poznatog. Srbiji je prva priskočila u pomoć bratska Rusija kao što se Srbija Rusiji prvoj obratila za pomoć. Isti je odnos demonstriran na liniji Istanbul-Sarajevo.

Europska unija, Velika Britanija i SAD pak naglašavaju važnost regionalne suradnje, misleći na bivšu državu, te posebno snube Srbiju i pokazuju spram nje naročitu naklonost, bojeći se ruskog utjecaja, dok Srbija kao umiljato janje siše barem dvije majke.

Hrvatskoj je namijenjena zavodljiva uloga mentora, predvodnika, lokomotive, lidera, mosta i sve tako dalje i tome slično. Ipak, Ivo Josipović je putovao u SAD s nadom da će ga primiti američki mu kolega. Nada se izjalovila, a poniženje bijaše potpuno.

Jasno su se, unatoč zajedničkoj nevolji, nad mutnim vodama Bosne, Vrbasa, Drine i Save zrcalili odnosi u BiH. Milorad Dodik, koji je također otputovao u Moskvu po pomoć, odbio je svaku suradnju s državnim kriznim stožerom, jer on tu državi ne priznaje.

Gradonačelnik Odžaka Pero Radić požalio se kako četiri dana na Federalnoj TV nije bilo vijesti o poplavama u ovom gradu niti se njemu itko iz federalnih vlasti za to vrijeme obratio. Pomogli su mu samo hrvatska vojska i policija.

 

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nakon kritika zbog imenovanja: Na web-stranici bh. Predsjedništva izbrisani podaci o savjetnicima

Objavljeno

na

Objavio

Netragom su s internetske stranice Predsjedništva Bosne i Hercegovine nestali podaci o tome tko su ljudi koji rade kao članovi ureda trojice članova državnog vrha nakon pritisaka pod kojima su se našli zbog imenovanja pojedinih krajnje kompromitiranih dužnosnika.Posebno se to odnosi na Ured Željka Komšića. Savjetnik za vanjsku politiku postao je liječnik gastroenterolog Rusmir Mesihović, piše Večernji list BiH.

Protivnici Daytona

Mesihovićevo ime spominjalo se u nekoliko afera, zbog čega nije uspio dobiti poziciju ministra zdravstva u Sarajevskoj županiji, a ranije je bio pod istragom slovenskih istražitelja zbog sumnje u pranje novca jer je na račune banaka u ovoj državi prebacio 71.500 eura.

U posjedu ovaj liječnik ima i 25-metarsku jahtu vrijednu više od milijun eura koja je privezana na slovenskom primorju.

Savjetnik za medije je Nihad Hebibović, koji je sudjelovao kao dio tima Komšićeve kampanje nabijene mržnjom prema Hrvatima i Hrvatskoj. Amir Ibrović, koji je u dva navrata do sada bio predstojnik Ureda, to radi i u ovome, a u njega ima najveće povjerenje.

Savjetnici u njegovu uredu su i ljudi poput Slavena Kovačevića koji su godinama sustavno pokušavali uvjeriti javnost da ne postoji original Daytonskog sporazuma ili su sadržaj ovoga dokumenta posve drukčije tumačili nego što tamo piše. Sve to kako bi opravdali projekt nametanja Komšića u državno Predsjedništvo.

Javnosti su još uvijek na stranici Wikileaksa dostupne i ocjene američkih diplomata i o samome Komšiću iz vremena ranijih mandata, ali i bliskim suradnicima.

Tako se navodi kako nije “ispunio velike nade koje smo mi i mnogi drugi imali za njega” kao projekt koji se trebao “približiti” Hrvatima, a umjesto toga ih je još više udaljio od političkog Sarajeva. U Uredu srpskog člana bh. Predsjedništva njegovi su najprovjereniji kadrovi.

Predstojnik Ureda predsjedatelja bh. Predsjedništva Milorada Dodika je Danijel Dragičević. Dragičević je ranije bio angažiran kao Dodikov šef Ureda za vrijeme dok je novoizabrani član Predsjedništva BiH obnašao dužnost predsjednika RS-a.

Pero Simić ostao je na poziciji Dodikova savjetnika za medije, dok je Dragoljub Reljić, nekadašnji tajnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i glavni tajnik Vijeća naroda RS-a, imenovan za savjetnika za ustavnopravna pitanja. U Dodikovu uredu na mjestu savjetnica zaposlene su također Nina Sajić i Ana Trišić-Babić.

Sajić je ranije obnašala dužnost veleposlanice BiH u Rumunjskoj, a također je savjetovala nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića. Trišić-Babić bila je zamjenica šefa diplomacije BiH u vrijeme mandata Zlatka Lagumdžije.

Najdugovječnija ekipa

U Uredu bošnjačkog člana bh. Predsjedništva, po stažu, u ovoj instituciji najiskusnija je ekipa. Predstojnik Ureda člana državnog vrha Šefika Džaferovića je Elvir Čamdžić, koji ima višegodišnje iskustvo rada u Predsjedništvu.

Uz njega, savjetnik za medije ostao je dugogodišnji novinar više medija Elvir Huremović, dok je Damir Džanko savjetnik Džaferovića iz oblasti vanjske politike, a Adis Alagić, još jedan turski student, Džaferovića savjetuje iz oblasti ekonomije.

Večernji list

Komšićev savjetnik poziva na terorizam u Hrvatskoj!?

 

 

 

Savjetnici ‘hrvatskoga’ člana BiH Predsjedništva redom Bošnjaci

 

 

 

Poruke s Komšićevog skupa: ‘Kolac za Čovu i ‘do jaja’ za Kolindu’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

DODIK: Komšićevo uvjetovanje Bosnu i Hercegovinu može odvesti u disoluciju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da bi drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić trebao  ispoštovati  zakon u vezi s imenovanjem kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara, što nije učinjeno već mjesec dana.

Dodik je podsjetio da Predsjedništvo BiH mora u roku od 15 dana od formiranja kolegija Zastupničkog doma Parlamenta BiH mora  imenovati kandidata za sastav Vijeća ministara, ali se to nije dogodilo iako je, kako ističe, predlagao, što zna i Komšić.

Dodik je u izjavi Srni istaknuo da je cilj opstrukcija da “za tako nešto optuže nekog drugog, ali da on ništa nije opstruirao već da je radio i održao četiri sjednice Predsjedništva, na kojima se odlučivalo o svemu što je bilo na dnevnom redu”.

On je kazao da su, kada je trebalo na dnevni red staviti ono što je bila obaveza Predsjedništva i njega kao predsjedatelja, ostala dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH izbjegla su i rekla da to treba ostaviti za kasnije.

Prema njegovim riječima, pričati o tome tko treba poštovati zakone, u najmanju ruku je malo licemjerno, pa taman to “dolazilo i od samog Komšića”.

“Od svega toga oni prave karikaturu kao da je nama nešto važno formiranje na razini BiH. Nama je to važno sa stanovišta interesa Republike Srpske i to oni moraju znati. Njihova opstrukcija ide za tim da naprave štetu Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

Dodik je istaknuo da je očigledno da “neki stavovi u vezi s NATO-om, koji su doneseni ranije, a na koje se pozivaju, nisu bili dovoljni, jer ne bi tražili da se o tome ponovo odlučuje i ne bi sada vršili pritisak i uvjetovali formiranje tijela na razini BiH”.

On je poručio da očekivanja koja čuje kako se treba pristupiti izradi nekog sveobuhvatnog sporazuma mogu biti očekivanja određenih pojedinaca, te da SNSD, čiji je predsjednik, nema namjeru ulaziti u potpisivanje nikakvog kolektivnog sporazuma.

“Mi možemo samo prihvatiti dogovor o tehničkoj podjeli resora s jasnim naznakama da europski put može biti mjesto okupljanja, da ostaju otvorena pitanja koja nisu i nemaju suglasnost svih i da ne trebalo potencirati njihova nametanja”, poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, mogli bi se dogovoriti o nekim ekonomskim pitanjima, ali nemogućnost da se izaberu tijela na razini BiH najbolje govori o tome tko želi nešto uraditi.

On je napomenuo da je Republika Srpska na izborima dala povjerenje određenim političkim opcijama da je zastupaju na razini BiH, te da razumije da im možda smeta ili im se ne sviđa koga je narod izabrao.

“Činjenica je da je ono što je birano i što predstavlja strukturu iz Republike Srpske birao narod na izborima i to neposrednim. To ne može nitko promijeniti, pa ni arogancija bilo koga u Sarajevu, pogotovo ne Komšića”, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da “Srbi u BiH nikome ništa nisu dužni, te da ništa nisu dužni Bošnjacima”.

“U političkom smislu mi smo koncipirali naš politički odraz koji se zove Republika Srpska i taj odraz mi predstavljamo. Ja predstavljam Republiku Srpsku i oni koji su izabrani da rade u zajedničkim tijelima predstavljaju Republiku Srpsku na najbolji mogući način, u skladu s onim što jeste naša politika”, objasnio je Dodik.

On je rekao da politiku Komšića ili bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, koja mu se ne sviđa, smatra legitimnom, te da isto tako ne bi trebali imati očekivanja da bi samo zbog plasiranja njihovih stavova trebalo doći do nekih promjena.

Dodik je rekao da Republika Srpska efikasno radi svoj dio posla, da je implementirala rezultate izbora, dok to nije urađeno na razini Federacije BiH, značajnog broja županija i zajedničkog nivoa BiH.

“Ako se sretnemo gore, pa taman i na nivou Predsjedništva, i tamo imamo naše jasne politike. Naša politika ostat će nepromijenjena. U tom pogledu ne mislim da pomažu takvi stavovi o nekom nametanju”, naveo je Dodik.

Dodik je napomenuo da u BiH ne može postojati  nikakav “hegemon”, a pokušaj da ga “dvojac napravi neće proći, jer oni prave najveću štetu BiH”.

“Mi ćemo još sačekati. Ali postoji vrijeme kada ćemo morati da jasno kazati da je ono što se radi na nivou BiH šteta za Republiku Srpsku i da će Republika Srpska početi donositi neke svoje odluke. Možda im se tek te odluke neće dopasti, ali mi nemamo namjeru trpjeti štetu”, poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, skrivanje iza nekih i moraliziranje neće pomoći BiH jer ona treba dobiti svoja legitimno izabrana tijela od političkih predstavnika koji su izabrani na izborima ili će pokazati dodatnu nesposobnost i definitivnu podjelu političkog sustava, a onda, vjerojatno, i samu disoluciju njenog postojanja.

“Neka se vidi tko to na kraju brani. Mi želimo ući  u ta tijela. Naravno da ćemo tamo nastaviti s našim stavovima”, rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da se Komšić “dodvorava strancima, te da on nije mogao lagati predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i da mu priča kako u BiH postoji nešto drugo, te je naglasio da će isto tako reći i bilo kome drugom”.

On je rekao i da bi ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara u tehničkom mandatu Igor Crnadak mogao primijetiti da je na sastanku s Putinom pored zastave BiH bila i zastava Republike Srpske koju, kako je ocijenio, “vjerojatno nije navikao vidjeti, pa ima problema da je vidi i sada”.

“Kao član Predsjedništva BiH ne smatram da zastava BiH ne treba biti tu, ali pored nje treba stajati  i zastava Republike Srpske i svuda gdje budem mogao tako će i biti”, poručio je Dodik./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari