Pratite nas

Hrvatska

U tri vojne vježbe u Hrvatskoj sudjelovat će 750 hrvatskih vojnika i 4500 saveznika

Objavljeno

na

Foto: MORH / M. Čobanović

U organizaciji Zapovjedništva američkih snaga za Europu (USEUCOM) i u koordinaciji s članicama NATO saveza i partnerskim zemljama, u svibnju i lipnju u Hrvatskoj će se održati tri međunarodne vojne vježbe u kojima će sudjelovati oko 750 pripadnika Hrvatske vojske i oko 4500 pripadnika oružanih snaga saveznika i partnerskih zemalja te 60-ak zrakoplova, više od 30 helikoptera i oko 800 vozila, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva obrane RH.

Riječ je o vježbama Immediate Response 19, Astral Knight 19 i Swift Response 19 kojima će se zapovijedati iz američkog Zapovjedništva kopnenih snaga za Europu iz Wiesbadena u Njemačkoj, koje je u ulozi Zapovjedništva koalicijskih snaga.

Prva će početi vježba Immediate Response 19, vježba kojom će Hrvatska vojska obilježiti 10. obljetnicu članstva Republike Hrvatske u NATO-u.

Vježba Immediate Response 19 provest će se od 10. svibnja do 6. lipnja na vojnom poligonu “E. Kvaternik” u Slunju i u vojarni “Josip Jović“ u Udbini, te na području Slovenije i Mađarske.

Ova vježba glavni je obučni događaj u Hrvatskoj u ovoj godini, a provodit će se u dvogodišnjem ciklusu s težištem na uvježbavanju vojne mobilnosti. U vježbi će sudjelovati 1600 pripadnika oružanih snaga Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Kosova, SAD-a, Poljske, Francuske i Ujedinjene Kraljevine, Litve, Sjeverne Makedonije, Italije i Njemačke.

Hrvatskim oružanim snagama dodijeljeno je zapovjedništvo multinacionalne bojne, što uključuje zapovjednika bojne i vodeća stožerna mjesta.

Direktor vježbe Immediate Response 19 je general pukovnik Christopher Cavoli, a zamjenik direktora vježbe je brigadni general Boris Šerić iz Hrvatske kopnene vojske. Tako će, uz sudjelovanje u sastavu multinacionalne bojne, Oružane snage RH sudjelovati i s 15-ak pripadnika na različitim lokacijama izvan hrvatskog teritorija, u zapovjednim strukturama viših zapovjedništava i kontrolne grupe vježbe (EXCON).

Vježba “Astral Knight 19” je vježba Američkih zračnih snaga u Europi (USAFE) koja će se održati od 3. do 6. lipnja u zračnom prostoru sjevernog Jadrana koji je dio zračnog prostora Talijanske Republike, Republike Slovenije i Republike Hrvatske.

U vježbi će sudjelovati oko 50 zrakoplova američkih, hrvatskih i talijanskih oružanih snaga. Hrvatska vojska pruža potporu kao zemlja domaćin, a u vježbi sudjeluje s dva aviona MiG-21 iz sastava Eskadrile borbenih aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Tijekom provedbe aktivnosti u zračnom prostoru, koristi će se i vojarna u Puli, gdje će privremeno biti smještena razmjestiva radarsko-komunikacijska postaja, Air Control Squadron (ACS) koja će davati dodatnu potporu u radarskoj slici za kontrolu i nadzor prostora vježbe.

“Swift Response 19” je vježba američkih snaga u Europi, koja se provodi u cilju uvježbavanja američkih zračnih snaga, a provest će se tijekom lipnja na nekoliko lokacija u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari