Pratite nas

BiH

U Vatikanu razmatrano pitanje opstanka katolika u BiH

Objavljeno

na

Svetom misom na grobu svetog Petra apostola u bazilici sv. Petra u Vatikanu biskupi Biskupske konferencije BiH započeli su jučer svoj službeni pohod Svetom Ocu i tijelima Rimske kurije poznat pod nazivom “ad limina Apostolorum”, koji će trajati do 17. ožujka. U pohodu sudjeluju svi biskupi BK BiH, a euharistijskim slavlju na grobu apostolskog prvaka sv. Petra predsjedao je kardinal Vinko Puljić u zajedništvu sa svim biskupima BK BiH te uz koncelebraciju desetak svećenika Hrvata koji se nalaze na poslijediplomskom studiju u Rimu, a na misi je sudjelovala i veleposlanica BiH pri Svetoj Stolici Slavica Karačić.

Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić je podsjetio na Isusove riječi upućene apostolu Petru kako je Sotona zatražio da ih može rešetati kao pšenicu te dodao da na terenu doživljavaju kako ih zaista život rešeta..

U prijepodnevnim satima biskupi su najprije pohodili Kongregaciju za bogoštovlje gdje ih je primio tajnik Kongregacije nadbiskup mons. Arthur Roche. Također biskupi su pohodili i prvi odjel Državnog tajništva Svete Stolice te se zadržali u dugom razgovoru sa zamjenikom državnog tajnika nadbiskupom Angelom Becciuom. Tom prigodom biskup Franjo Komarica je ukratko prikazao društveno-političko stanje u BiH s posebnim naglaskom na situaciju u kojoj se nalazi Katolička crkva.

Izrazio je zabrinutost svih biskupa dramatičnim stanjem katolika u Republici Srpskoj, gdje ih je ostalo samo oko 5 posto od predratnog broja, kao i stalnim smanjenjem broja katolika u Federacije BiH koje je uvjetovano nesređenim političkim i gospodarskim uređenjem BiH. Tijekom susreta bilo je riječi o predstojećem pohodu pape Franje Sarajevu.

Istoga dana biskupi su pohodili i drugi odjel Državnog tajništva gdje ih je primio nadbiskup Paul Gallagher, tajnik Svete Stolice za odnose s državama i njegov suradnik mons. Henryk Mieczyslaw Jagodzinski. U razgovoru su razmatrani načini o tome što učiniti po pitanju opstanka katolika u BiH i izgradnja trajnog i pravednog mira. Posebno radosno biskupe je pozdravio djelatnik odjela za odnose s državama mons. Waldemar Stanisław Sommertag koji je nekoliko godina bio tajnik Apostolske nuncijature u BiH.

U sjedištu Papinskog vijeća za međureligijski dijalog biskupe iz BiH primio je predsjednik kardinal Jean-Louis Tauran i tajnik p. Miguel Angel Ayuso Guixot. Pozdrav i uvodnu riječ u ime biskupa uputio je predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama BK BiH kardinal Puljić koji je izvijestio o nastojanjima na planu dijaloga s Islamskom i Hebrejskom zajednicom u BiH.

Biskupi su pohodili i sjedište Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana gdje su razgovarali s francuskim dominikancem p. Hyacinthom Destivellom koji je pet godina živio i djelovao u Rusiji. U razgovoru o ekumenizmu na razini BiH, spomenuti su raniji godišnji susreti episkopa i biskupa te pojedina događanja u okviru Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, ali je bilo riječi i o poteškoćama na planu ekumenizma.

U srijedu, 11. ožujka 2015. biskupi su pohodili Kongregaciju za kler gdje ih je primio prefekt Kongregacije kardinal Beniamino Stella sa suradnicima. U svom pozdravnom govoru u ime biskupa BK BiH predsjednik Vijeća za kler BK BiH biskup Perić je ukratko iznio broj dijecezanskih i redovničkih svećenika te bogoslova i sjemeništaraca osvrnuvši se na stanje u kojem svećenici žive i djeluju. Tijekom razgovora, između ostalog, posebna pozornost posvećena je odgoju budućih svećenika te praćenju i potpori sadašnjih svećenika koji su osobito bogatstvo i blagoslov Crkve u BiH i u ovom poratnom vremenu.

Tijekom pohoda „ad limina Apostolorum” biskupi su odsjeli u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Svećenici studenti Hrvati, koji žive u ovom ili u drugim crkvenim rimskim zavodima, na čelu s rektorom mons. dr. Jurom Bogdanom i vicrektorom don Markom Đurinom rado pomažu biskupima pri njihovim pohodima, a među svećenicima je i nekoliko svećenika iz BiH.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegovićevu ponovnu prijetnju ratom HNS BiH ocijenio pokušajem radikalizacije Bošnjaka

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski narodni sabor BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u toj zemlji ocijenio je u priopćenju objavljenom u subotu kako su nove prijetnje ratom, koje je ponovno u Mostaru uputio bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović pokušaj radikaliziranja Bošnjaka i njihova okretanja od Europske unije i NATO-a.

Sudjelujući na obilježavanju obljetnice 4. Korpusa Armije BiH u Mostaru, Izetbegović je rekao kako su Mostar i Bošnjaci bili izloženi agresiji Hrvata i Srba, te je dodao da takav scenarij bošnjačka politika više nikada neće dopustiti.

“Ako prijete ustavnom poretku, teritorijalnom integritetu zemlje, ako misle da mogu dijeliti Mostar i druga mjesta, onda ću ponoviti da će dobiti rat! Neka ne prijete i mi nećemo prijetiti. Nećemo dopustiti da se revidira povijest”, rekao je Izetbegović.

Iz HNS-a BiH ističu da takvim istupima Izetbegović pokušava preusmjeriti Bošnjake protiv euroatlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu.

“Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma”, dodaje se u priopćenju. HNS BiH upozorava kako će radikalni Izetbegovićevi istupi pogoršati međunacionalne odnose u zemlji.

“To će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta”, zaključuje HNS BiH.

Izetbegović je nedavno u intervju za Deutsche Welle ustvrdio kako bi bio spreman na rat ukoliko se Republika Srpska pokuša odcijepiti od Bosne i Hercegovine.  HINA

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Odjel za branitelje HNS-a: Ispaljeni hici Bakira Izetbegovića prema NATO-u i Europskoj uniji!

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, Bakir Izetbegović vidno je uzrujan. Razlog u tome leži u zacrtanom europskom putu BiH ali i očekivanju pravomoćne presude MKSJ u predmetu „Prlić i ostali“, zakazanoj za 29. studenog ove godine.

Bakir Izetbegović, nedvojbeno, pokušava voditi politiku temeljenu na doktrini Islamske deklaracije i zaključcima Organizacije islamske suradnje (OIS), koja je već 1992. godine na summitu u Meki, zaključila kako BiH treba postati neovisna država pod muslimanskim, vodstvom.

Upravo zbog toga, Bakir Izetbegović ne priznaje konstitutivnost hrvatskog naroda ni u jednoj sferi života. U realiziranju tih ciljeva, aktualni čelnik SDA grubo krši povijesne činjenice i na politikantskim tezama pokušava krivotvoriti povijest i tako repozicionirati geopolitičku poziciju BiH.

Uoči obilježavanja obljetnice utemeljenja HZ Herceg Bosne, bošnjački član Predsjedništva BiH boravio je u Mostaru i one koji su početkom rata obranili najveći dio BiH iznova izjednačio s agresorom.

Pri tome, Izetbegović zaboravlja činjenicu da bi bez Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Hrvatskog vijeća obrane, kao i pomoći Republike Hrvatske, BiH šaptom pala već 1992. godine.

Pokušavajući istrajati na prikazivanju Bošnjaka kao jedinih žrtava rata, Izetbegović grubo ignorira povijesne činjenice, a one govore da je sa područja pod nadzorom HVO-a, protjerano ili su napustili prostor kao posljedica rata, 112.000 nehrvata.

Sa područja pod nadzorom Armije BiH, protjerano je, ili su napustili prostor kao posljedica rata, 529.000 nebošnjaka. Sa područja pod nadzorom VRS, protjerano ili su napustili prostor kao posljedica rata, 586.000 nesrba.  Grubo manipiulirajući činjenicama, Bakir Izetbegović pokušava uvjeriti Bošnjake kako su oni jedine žrtve rata i kao takvi baštine nekakvo posebno pravo na budućnost BiH.

U tom kontekstu, njegovi najnoviji istupi su u funkciji mobiliziranja Bošnjaka pred presudu Haškog suda zakazanu za 29. studenog. Nedvojbeno je kako Bakir Izetbegović bolje od nas zna kakvim je sve konstrukcijama bošnjačka strana u prošlosti “zatrpavala” haško tužiteljstvo, pokušavajući rat u BiH okarakterizirati međunarodnim, a Republiku Hrvatsku i HZ Herceg Bosnu prikazati kao agresore.

Međutim, sad kad je kompletna ta igra razotkrivena i pad teze o tzv. Udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom čini se vrlo izvjesnim, Bakir Izetbegović se odlučio na pobunu vlastitog naroda.

Takvim postupcima, Izetbegović zapravo pokušava preusmjetriti Bošnjake protiv europskog i atlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu. Upravo iz tog razloga, Bakir Izetbegović svaki pokušaj rasprave o unutarnjem uređenju BiH tumači kao agresiju i podjelu države.

Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma. Naravno, to je unutarnji problem bošnjačkog naroda s kojim se sami moraju suočiti. Čim prije, tim bolje.

Međutim, to će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari