Pratite nas

Povijesnice

U velikoj domoljubnoj akciji poginula 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije

Objavljeno

na

Vojno redarstvena operacija “Bljesak” prethodila je operaciji “Oluja” koja je slijedila nakon tri mjeseca, čime je Hrvatska pokazala odlučnost da uspostavi državno-pravni poredak na cijelom svom području.

Vojno-redarstvena akcija “Bljesak”, kojom je nakon gotovo četverogodišnje okupacije oslobođena zapadna Slavonija, počela je prije 19. godina na prvi dan svibnja napadom Hrvatske vojske i specijalne policije na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz smjera Novske i Nove Gradiške.

Cilj akcije bio je ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. U toj akciji koja je trajala od 1. do 3. svibnja 1995., na glavnim pravcima napada bile su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada, te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade. U potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopnim topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom i postrojbama specijalne policije.

Prvi put u Domovinskom ratu korišteni su i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu čime je postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja.

Hrvatske snage s oko 7200 vojnika i policajaca su u manje od trideset dva sata oslobodile 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani.

U akciji oslobađanja zapadne Slavonije poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Tijekom akcije Srbi su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota HRZ-a koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.

Vojno redarstvena operacija “Bljesak” prethodila je operaciji “Oluja” koja je slijedila nakon tri mjeseca, čime je Hrvatska pokazala odlučnost da uspostavi državno-pravni poredak na cijelom svom području.

Zbog vojnog poraza u akciji “Bljesak” pobunjeni Srbi su 2. svibnja 1995. godine napali središte Zagreba raketnim sustavom “Orkan” s kasetnim punjenjem s tzv. “zvončićima” kako bi se osvetili za vojni poraz dan prije u operaciji “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji, pri čemu je u samome gradskom središtu poginulo šestero ljudi.

To je pred televizijskim kamerama otvoreno priznao njihov tadašnji vođa Milan Martić a u tom napadu, koji je ponovljen i sutradan, poginulo je šestero ljudi, 39 je teško, a 136 lakše ranjeno.

Zbog zapovijedi da se napadne Zagreb, Međunarodni sud u Haagu pravomoćno je zbog ratnog zločina osudio Milana Martića na 35 godina zatvora.

Hina / kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Okupacija Lovinca – 24. rujna 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč hrabrom otporu stanovnici Lovinca, Ličkog Cerja, Ričica, Svetog Roka i ostalih zaselaka morali su pred velikosrpskom agresijom 24. rujna 1991. napustiti svoja ognjišta.

Lovinački kraj bio je meta napada još od kolovoza 1990., nakon što su pobunjeni Srbi zaplijenili oružje Policijske postaje u Gračacu. Početkom kolovoza ’91. pobunjenici su podmuklo likvidirali pet civila zaposlenih na željeznici.

Stoga se policijska postrojba u Lovincu ojačala s nekoliko pripadnika specijalne policije ATJ Lučko, a mala lička enklava hrabro je odolijevala napadima koji od početka rujna postaju svakodnevni.

Nakon neuspjelog pokušaja osvajanja Gospića, Srbi i JNA pokrenuli su akciju ovladavanja strateški važnim lovinačkim područjem, odnosno deblokade velikog skladišta JNA u Svetom Roku. Agresor se koristio svim sredstvima uključujući zrakoplove, pa čak i oklopni vlak.

Branitelji više nisu mogli izdržati pritisak i oko tisuću ljudi pošlo je spašavati život pješice preko Velebita. Cestom preko Malog Alana nije se moglo jer je prijevoj bio u rukama pobunjenika, stoga su krenuli od predjela Dušice planinskom stazom preko Libinja, pa sve do Starigrada.

Ipak pripadnici specijalne policije i branitelji nisu mogli pomoći svima da prijeđu planinu, pa su za spašavanje 17 nepokretnih civila, od kojih je najstariji imao 90 godina, angažirani iskusni zagrebački alpinisti. Pod zapovijedanjem Jerka Kirigina, pripadnici Planinske satnije Velebit pronašli su ih skrivene u zaseoku Kneževići i zatim sve, iako pod paljbom i po noći, uspješno transportirali u Starigrad.

U Lovincu je ostalo stotinjak uglavnom starih osoba, a Srbi su likvidirali ili žive zapalili njih 45.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

VIDEO – Kako je Tito natucao engleski – Tu oua aaa no no no

Objavljeno

na

Objavio

Stara videosnimka, objavljena na Youtube kanalu British Movietone, koja je isplivala ovih dana u raspravi na Twitteru između dvoje iskusnih novinskih reportera Tima Judaha i Zorana Kusovca, dosad najspontanije pokazuje kako je zapravo maršal Tito vladao engleskim jezikom.

Video je snimljen tijekom intervjua američke novinarke Helen Fisher iz agencije United Press (UPI) s  Titom u njegovoj rezidenciji u Beogradu. Teško je utvrditi o kojoj godini je riječ, no čini se da je to negdje početkom 1950-ih.

Spiker u prilogu govori kako već sam Titov pristanak na ovaj intervju ilustrira “njegov prijateljskiji stav prema zapadnim demokracijama”.

Novinarka i Tito razgovaraju s pomoću prevoditeljice, no kad novinarka na kraju pita jugoslavenskog državnika ima li kakvu posebnu poruku za američke gledatelje, on ušutkava prevoditeljicu i odgovara na engleskom. Pomalo nervozno, kao učenik pred učiteljicom, ali ipak uspijeva dogurati tih par rečenica do kraja, premda u jednom trenutku traži pravu riječ koje se nikako ne može sjetiti, pa pucketa prstima u smjeru prevoditeljice.

Završivši prvu rečenicu odgovora, kao da ni sam nije siguran je li njegov engleski razumljiv, znakovito pogledava prema prevoditeljici… jel’ išta valjalo? ?

Koje je to fine manire imao Tito?!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari