Pratite nas

Iz Svijeta

U Venezueli usporava hiperinflacija, sada je na ‘samo’ 135.000 posto godišnje

Objavljeno

na

Hiperinflacija u Venezueli, najgora u novijoj povijesti, usporila je u kolovozu na 135 tisuća posto godišnje, pošto je između srpnja 2018. i srpnja 2019. bila gotovo dvostruko viša, priopćio je u četvrtak parlament u kojem oporba ima većinu.

Ali mjesečni rast cijena, koji je u srpnju iznosio 33 posto, skočio je u kolovozu na 65,2 posto, prema podacima koje je iznio zastupnik Angel Alvarado, član povjerenstva financija.

Usporavanje koje je zabilježeno tijekom godine dana je rezultat početka monetarne discipline koju je pokrenula socijalistička vlada Nicolasa Madura i smanjenja javne potrošnje, ocijenio je ekonomist Astrubal Oliveros, prenosi AFP.

Te astronomske stope za Venezuelce predstavljaju pad kupovne moći. Ako zarađuje minimalnu plaću, Venezuelac može kupiti samo 2 posto osnovne prehrambene košarice, istaknuo je Alvarado.

Vlada je u travnju udvostručila prosječne plaće na 40.000 bolivara. U to vrijeme to je iznosilo 8 dolara, a danas tek 2. Kutija 30 jaja stoji 70.000 bolivara (3,5 dolara) i kilogram mesa 50.000 bolivara (2,5 dolara). Analitičari drže da je inflacija posljedica neograničenog tiskanja novca.

U Venezueli je propala proizvodnja nafte, koja je u 10 godina prešla s 3,2 milijuna na 1 milijun barela dnevno, dok MMF za ovu godinu predviđa 35 postotno smanjenje BDP-a.

Maduro krizu pripisuje brojnim gospodarskim sankcijama koje je uvela Trumpova administracija njegovoj vladi kako na njega bi izvršila pritisak i prisilila ga na odlazak.

Oporba oko predsjednika parlamenta Juana Guaidoa, kojeg privremenim predsjednikom priznaje pedesetak zemalja, ističe da su “nemar i korupcija” vlade doveli do tog stanja. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump od Saudijske Arabije i Rusije očekuje da smanje svoju proizvodnju nafte

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump od Saudijske Arabije i Rusije očekuje da smanje svoju proizvodnju nafte, što je signal da bi rat tim energentom između dviju država mogao završiti, a cijene narasti do prijašnjih razina.

Trump je na Twitteru objavio da je razgovarao sa saudijskim princom prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, koji je potom razgovarao s Kremljom.

Dvije strane će smanjiti proizvodnju za 10 do 15 milijuna barela, tvrdi američki predsjednik. Cijene nafte su nakon objave porasle za gotovo 47 posto, piše Financial Times.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, nakon toga je pozvala na izvanredni sastanak proizvođača kako bi se globalno tržište stabiliziralo.

No glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za agenciju TASS rekao je da predsjednik Vladimir Putin nije u posljednje vrijeme razgovarao s bin Salmanom, nakon čega su cijene nafte ponovno pale.

„Ne, nije bilo takvog razgovora“, naglasio je Peskov.

Naftni rat između Moskve i Rijada drastično je spustio cijenu energenta koji je već pojeftinio smanjenom potražnjom zbog pandemije koronavirusa. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

NATO pomaže u borbi protiv pandemije koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

NATO se obvezao pomoći u borbi protiv koronavirusa vojnim zrakoplovima za evakuaciju oboljelih i dopremu pomoći na konferenciji u četvrtak, prvoj održanoj videovezom i pozdravio je svoju novu, 30. članicu Sjevernu Makedoniju.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a zadužili su zapovjednika savezničkih snaga u Europi, generala Toda Woltersa da koordinira potrebnu vojnu potporu u borbi protiv koronakrize te kako bi se počeli koristiti koridori za brzi prelet u euroopskom zračnom prostoru za vojne zrakoplove koji prevoze medicinsku opremu.

“NATO je stvoren da bi se bavio krizama. MI možemo pomoći i naš Savez igra svoju ulogu”, izjavio je glavni tajnik NATO-a nakon završetka video-konferencije ministara vanjskih poslova 30 zemalja članica.

Kriza s pandemijom koronavirusa onemogućila je fizički sastanak u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i stoga je održan prvi virtualni ministarski sastanak u 70-godišnjoj povijesti Saveza.

Vojno zapovjedništvo Saveza zaduženo je identificirati kapacitete i viškove opreme kako bi se ona mogla poslati zemljama koje su najviše pogođene koronakrizom, objasnkio je Stoltenberg.

“Sve zemlje članice su pogođene, ali ne sve na isti način i u isto vrijeme. Osim toga, neke članice imaju veće kapacitete od drugih”, rekao je Stoltenberg na video-konferenciji za novinare.

Dogovoreno je i održavanje izvanrednog sastanka ministara obrane zemalja članica u travnju koji će razgovarati o potpori koju NATO pruža saveznicima.

NATO ističe da već sada koordinira i podupire napore država članica u borbi protiv pandemije kroz logističku, transportnu i medicinsku pomoć.

“Zahvaljujem na dodatnim ponudama pomoći koje su zemlje saveznice danas iznijele te na velikoj potpori koju su saveznici već pružili”, istaknuo je Stoltenberg.

Glavna zadaća NATO-a i dalje je zaštita gotovo milijardu ljudi koji žive u članicama Saveza te da NATO-ove sposobnosti vođenja operacija nisu ugrožene, rekao je.

Razgovaralo se i o NATO-ovim misijama u Iraku i Afganistanu te o potpori Gruziji i Ukrajini.

U zajedničkoj izjavi koju su ministri usuglasili na sastanku kaže se da “unatoč tome što čini maksimum na suzbijanju krize, NATO ostaje aktivan, usredotočen i spreman za svoju osnovnu zadaću: kolektivnu obranu, upravljanje krizama i sigurnosnu suradnju”.

“Naša sposobnost vođenja operacija, odvraćanja i obrane od svih prijetnji s kojima se suočavamo je nedvojbena. I danas smo donijeli daljnje odluke o unaprjeđenju uloge NATO-a u sučeljavanju s trenutačnim i budućim sigurnosnim izazovima”, stoji u izjavi.

Ministri su također u svojoj izjavi pozdravili svoju novu, 30 članicu Sjevernu Makedoniju. “Dok se suočavamo s ovim izazovom bez presedana, naših 30 nacija zajedno stoji u solidarnosti i transatlantskom jedinstvu”, ističu ministri. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari