Pratite nas

BiH

U vrijeme općeg beznađa, dobro je ipak jače od zla i Domovina ima smisao

Objavljeno

na

nino nu2 kamenjar“Iz njegova velikog, nesebičnog dara zajednici može se zaključiti da je svijet dr. Miletića bio smisleni svijet, u kojem je, unatoč svemu, vjerovao da je dobro jače od zla i da Domovina ima smisao. Dok su drugi grabili, on je davao, vjerojatno zato što je vidio Hrvatsku drugačiju od njihove. Blaženije je davati nego primati, a kamoli otimati.

Autocestu, kao i državu, unatoč svemu zbog takvih ljudi treba gledati kao vrijednost. Svijet počiva na vrijednim i plemenitim ljudima kao što je dr. Miletić, oni su sol svijeta.”

Prošlog ponedjeljka, isti dan kad je politički pokapan bivši ministar financija Slavko Linić, gotovo je neprimijećeno prošla vijest o pogrebu čovjeka iz jedne puno ljepše priče, koja kao da dolazi iz nekog drugog svijeta.U 94. godini u Zagrebu je preminuo dr. Pavle Miletić. Proveo je radni vijek u Imunološkom zavodu, bio je specijalist mikrobiologije, proučavao je anaerobne viruse i za svoj znanstveni rad je višestruko nagrađivan. Iz oskudnih novinskih napisa o njegovu životu znamo da ga život nije mazio. Rođen u 1921. u Velikoj Mlaki, nikad nije upoznao oca koji je napustio obitelj dok je on još bio beba. Rano je ostao bez majke, a jedina sestra mu je stradala u prometnoj nesreći. Nije imao obitelj, živio je skromno, potpuno posvećen poslu, nije uopće koristio godišnji odmor, a i godinama nakon umirovljenja nastavio je svakodnevno dolaziti u Zavod i proučavati najnoviju stručnu literaturu.

Šira javnost mogla je saznati za njega prije jedanaest godina kad je Hrvatsku obišla vijest da je umirovljeni liječnik iz Zagreba darovao cijelu svoju životnu ušteđevinu, 312 tisuća kuna, za gradnju autoceste Zagreb – Split. Nesvakidašnji potez dirnuo je ljude, a kao znak zahvalnosti tadašnji premijer Ivica Račan pozvao je dr. Miletića na svečano otvaranje dionice od Udbine do Zadra u ljeto 2003. Iz kratkih izjava, u kojima je izbjegavao od svoga čina raditi bilo kakvu pompu, rekao je da mu je najveći problem bio “natjerati” Hrvatske autoceste da prime donaciju. Prvu uplatnicu novca za HAC poštar je na kraju vratio umirovljenom liječniku, koji je tek iz četvrtog pokušaja uspio prisiliti HAC da primi donaciju. Očito su u HAC-u bili silno zbunjeni jer u našim uvjetima zvuči nevjerojatno da netko privatni novac daje za javno dobro. To zvuči nenormalno, bizarno i čudački u zemlji u kojoj je normalan obrnut proces.

2 Z Marune-JPG

I nakon što je darovao cijelu životnu ušteđevinu koju je prikupljao pedeset godina, dr. Miletić je do kraja života nastavio izdvajati četvrtinu mirovine, tisuću kuna, za Hrvatske autoceste. Vjerovao je u ključnu važnost kvalitetnog cestovnog povezivanja hrvatskog sjevera i juga za razvoj domovine. Posebno je dirljiva spoznaja da u dugom životu nikada nije bio u Splitu i da je od dalmatinskih gradova samo jednom posjetio Šibenik. Hrvatske autoceste su mu se odužile posvetom na granitnom stolu na odmorištu Marune. U vrijeme gradnje autocesta i umjerenog gospodarskog rasta bilo nam je samorazumljivo očekivati da će dohvatljivi ciljevi kao što je dovršetak autoceste do krajnjeg juga zemlje i ulazak u Europsku uniju preporoditi Hrvatsku. Iako se velikodušni potez dr. Miletića i tada promatrao kao krajnje neobičan, nitko mu nije odricao smislenost.

Jedanaest godina kasnije, od entuzijazma je ostalo vrlo malo. Autocesta je nerentabilna, izvan sezone u južnom dijelu sablasno prazna, do razvoja krajeva kroz koje prolazi nije došlo u mjeri u kojoj se očekivalo. Gospodarstvo pada već šestu godinu, ne nazire se izlazak iz krize, a otkrivanje velikih korupcijskih afera u javnim poduzećima pokazalo je da su veliki infrastrukturni projekti nekima bili poligon za besramnu pljačku.

Kratka vijest o smrti nesebičnog dr. Miletića ostala je zatrpana kišom vijesti o aferi Linić i pseudovijestima kao što je ona o sisačkoj maturantici koja je, nezadovoljna što joj se bodovi iz glazbene škole neće bodovati za fakultet, snimila performans Epitaf za Hrvatsku i objavila ga na YouTubeu.

Ogorčena tinejdžerica ističe da su se ona i njezini roditelji odlučili “maknuti iz besperspektivne Hrvatske, zemlje prepune zavisti, manipulacija, korupcije, pohlepe, mržnje” i odlaze u Beč gdje će otac otvoriti galeriju, a ona studirati psihologiju, a kad postane punoljetna upisat će i glazbenu akademiju. Uz to, zgađena Hrvatskom, šesnaestogodišnjakinja će promijeniti i svoje hrvatsko prezime u May, i nas tako ostaviti bez svoje genijalnosti u ovoj suznoj dolini kojoj upućuje epitaf.

Gorka je istina Hrvatske 2014. da sve više mladih ljudi iz egzistencijalnog očaja odlazi iz zemlje tražiti bilo kakav posao, ali senzacija se radi od očito situirane i razmažene mlade umjetnice kao dobar povod da se po tisućiti put podsjeti čitatelje da u ovoj zemlji ništa ne valja i da je nije imalo smisla ni stvarati, nego valjda ostati u Miloševićevoj krnjoj Jugoslaviji, u kojoj su dva najveća hrvatska grada na kraju 20. stoljeća bila povezana cestom kojom se putovalo pola dana.

U takvoj medijskoj slici već pokopane Hrvatske krivnja za teško ekonomsko i socijalno stanje nije na korumpiranim i/ili nesposobnim vlastima, već se učitava Hrvatskoj kao takvoj, koja ontološki ne valja i ne zaslužuje biti država, što nam je pretprošle nedjelje u emisiji Nedjeljom u dva eksplicitno nabijao na nos Igor Mandić. Beznađe na tuđi račun šire tipovi kojima se predstečajnom nagodbom održava medij u kojem za četiri mjeseca uprihode više nego što je dobri doktor Miletić uštedio za cijeli radni vijek. Vijest o smrti dr. Miletića popraćena je komentarima koji mu odaju priznanje, ali gorko zaključuju da je bio naivčina koji se pedeset godina odricao da bi ušteđevinom darivao HAC u kojem su majstori jednim potpisom mažnjavali deseterostruko više. HAC, koji je prije deset godina promatran kao motor razvoja zemlje, danas je izbušen korupcijskim aferama, od Fimi medije za koju se procjenjuje da je iz tog javnog poduzeća izvukla 26 milijuna kuna do legendarnog farbanja tunela. Autoceste, u koje je ugrađena i darovana životna ušteđevina dr. Pavla Miletića na kraju balade bit će dane u koncesiju.

Gledano iz perspektive danas dominantnih vrijednosti, taj čovjek koji je živio skromno, posvećen radu za dobro zajednice, bacio je novac u vjetar i ispao budala. Mogao je od novca darovanog HAC-u zadnjih deset godina kupovati novi smartphone svaka četiri mjeseca, od ušteđevine je mogao kupiti dobar automobil ili svake godine ljetovati u Tajlandu. No tog čovjeka takve stvari očito nisu zanimale i radovale. Dr. Miletić je, unatoč svemu, iz današnje perspektive gledano, bio sretan čovjek jer je živio u lijepom svijetu. Radio je posao koji je volio, trošio koliko mu treba, a višak, pošto nije imao obitelji, dao za nešto što je smatrao vrijednim za zajednicu koju je volio i kojoj je potpuno pripadao. Ćud je čovjeku njegova sudbina, kaže Heraklit. Onim kakvi smo sami obojen je i svijet oko nas. Tipovi koji su krali od autoceste, žive u svijetu bez vrijednosti, njihov svijet je nemilosrdan svijet, u kojem nema zajednice i solidarnosti, već je čovjek čovjeku vuk, protivnik u grabeži. Žive u stalnom strahu od drugih, nastojeći prevariti i ne biti prevareni. Oni zapravo cijeli život žive u horor filmu.

Iz njegova velikog, nesebičnog dara zajednici može se zaključiti da je svijet dr. Miletića bio smisleni svijet, u kojem je, unatoč svemu, vjerovao da je dobro jače od zla i da Domovina ima smisao. Dok su drugi grabili, on je davao, vjerojatno zato što je vidio Hrvatsku drugačiju od njihove. Blaženije je davati nego primati, a kamoli otimati. Autocestu, kao i državu, unatoč svemu zbog takvih ljudi treba gledati kao vrijednost. Svijet počiva na vrijednim i plemenitim ljudima kao što je dr. Miletić, oni su sol svijeta. Sudeći po izjavama, nije bio ni budala ni naivan. Bio je svjestan mraka, ali se usredotočio na svjetlo, a svojim činom i primjerom širio ga je i dalje. U vrijeme općeg beznađa, niskosti i prljavštine, utješna je pomisao da sredina u kojoj je rođen čovjek koji je cijeli život predano radio i darivao za opće dobro, ima potencijala i ne može biti do kraja izgubljena. Jer u protivnom, kao u vicu, jedini preostali izlaz iz krize nam je Bregana, s promjenom ili bez promjene prezimena.

večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvati izabrali legitimne predstavnike u Dom naroda

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li blokirati vlast dok se ne promijeni Izborni zakon?

Dom naroda Parlamenta FBiH popunjava se recipročno iz županija kojih ima 10, a mogućnost za političke makinacije leži u činjenici da se vrijednost glasa mjeri različito pa je tako Bosansko-podrinjska županija koja po popisu ima samo desetak Hrvata u tomu smislu jednako vrijedna kao i Posavska ili Zapadnohercegovačka.

Dom naroda Parlamenta FBiH značajan je u tomu što neposredno bira i Vladu Federacije, predsjednika Federacije te izaslanike u Državni dom naroda.

U trenutnom sazivu, Hrvati u ovom domu imaju dvotrećinsku većinu, a unatoč otvorenim pokušajima bošnjačke političke elite nisu uspjele u nametanju šest svojih Hrvata.

Sada je, što nije pravilo, nego iznimka, federalni Dom naroda što se tiče Hrvata popunjen legitimnim predstavnicima, no nema jamstva da će to biti i ubuduće, piše Direktno.hr.

Državni Dom naroda u kojem sjedi po pet Hrvata, Srba i Bošnjaka najjači je do sada, a u njemu će tako biti neke od najznačajnijih političkih osoba u BiH poput Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića.

Politolog Ivan Kraljević s odsjeka Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru smatra da je to tako jer će se neki politički procesi i formalno rješavati unutar ovog doma.

”Dom naroda BiH, ako bi se vodili političkom težinom i političkim kapitalom osoba koje su delegirane, ovoga je puta uistinu vrlo jak. Moglo bi se reći kako su unutra sve ‘glavne face’ i njihovi ljudi od najvećeg povjerenja. Ovako politički jak sastav državnog Doma naroda može predstavljati kvalitetnu osnovu za stvaranje uvjeta za pokretanje određenih procesa koji će voditi prema dogovoru o najvažnijim pitanjima. Možda ponajviše oko izmjena izbornog zakonodavstva. Vjerujem kako su toga svjesni i predsjednici najjačih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Zato nije iznenađenje što su unutra i Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jer u ovome trenutku nisu mogli ostati izvan poluga odlučivanja. Oni neće biti ‘obični pregovarači’. Dakle, ciljano su unutra kako bi imali kontrolu nad aktualnim političkim događanjima. SDA (i vjerojatno SBB), HDZ BiH i SNSD imat će kontrolu i na državnoj i na federalnoj razini. O njihovoj dobroj volji i spremnosti za iskrenu suradnju ovisit će svi procesi u Bosni i Hercegovini”, smatra politolog Kraljević.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji odlično poznaje političke prilike u BiH stava je da su bošnjačke stranke proučile sve zakonske rupe kako bi Hrvatima mogli nametnuti političke predstavnike, no da im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da su stranke okupljene oko HNS-a koji čini 99 posto biračke volje bh. Hrvata izabrale dvije trećine izaslanika u ovom Domu.

”Dom naroda posljednja je brana političke i institucionalna opstojnosti Hrvata i zato je bilo iznimno važno da Hrvati imaju dvotrećinsku većinu u klubu ovoga naroda. Bez Hrvata neće biti moguće donijeti bilo kakvu odluku u Parlamentu niti ustrojiti vlast mimo ovoga naroda. No, kako su bošnjačke stranke prostudirale sve zakonske i ustavne rupe, u Domu naroda bit će i ‘Hrvati’ Anel Šahinović i Edim Fejzić”, rekao je Večernjakov novinar za Direktno.hr.

No, na pitanje je li imperativ blokirati Vladu FBiH dok ne dođe do promjene izbornog zakona, Kraljević podsjeća na novonastalu tišinu oko priče da nema uspostave vlasti do izmjena izbornog zakona, ali, smatra on, to ne mora značiti da se od ovog principa odustalo.

”Gledajući iz perspektive hrvatskog biračkog tijela izmjene izbornog zakonodavstva bi trebale biti imperativ i crta preko koje se ne smije olako prijeći. Oni očekuju kako njihovi politički predstavnici neće ponovno pokleknuti i zbog fotelja u vlasti odustati od borbe za ravnopravnost svoga naroda. HDZ BiH je toga sigurno svjestan. No, u polici, poglavito bosanskohercegovačkoj, nikad se ne zna. Nadam se kako ova posljednja tišina oko promjene izbornog zakona, kao uvjeta bez kojeg se neće ući u vlasti, nije naznaka odustajanja od toga. Odustajanje od izmjena izbornog zakona bio bi novi udarac u konstitutivnost hrvatskog naroda i njegovo obespravljivanje u BiH”, rekao je Kraljević.

Krešić dodaje i da je iznimno važno nastaviti na priči o blokadi vlasti na razini FBiH dok ne dođe do izmjena izbornog zakona koji bi spriječio fenomene poput Komšićevog.

”Zato je iznimno značajno provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se izbjegla mogućnost da ‘Hrvati po zanimanju’ otimaju pozicije ovome narodu, kao što je to u Predsjedništvu BiH Željko Komšić. Stoga podržavam i pozivam stranke Hrvata u BiH da ne popuste i ne dopuste uspostavu vlade Federacije BiH bez izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio ponavljanje fenomena Sejdo Bajramović, odnosno, Željko Komšić na svim razinama”, rekao je novinar Večernjeg lista.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Izetbegović: Nova vlast u BiH samo ako Dodik i Čović ne budu postavljali uvjete

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u četvrtak je potvrdio kako je moguće ubrzo dovršiti proces uspostave nove vlasti u Bosni i Hercegovini na svim razinama, ali je pritom istaknuo kako će se to dogoditi jedino ukoliko očekivani partneri sa srpske i hrvatske strane ne budu postavljali uvjete poput blokiranja puta ka članstvu u NATO-u ili izmjena izbornog zakona.

Nakon još jednog kruga pregovora o budućoj koaliciji kojega je ovog puta vodio sa predstavnicima Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) koja ima uporište u Unsko-sanskoj županiji Izetbegović je novinarima u Sarajevu kazao kako se “stvari se kreću u dobrom smjeru” jer postoje jasni nagovještaji kako će izgledati koalicije na državnoj i federalnoj razini te u nekim županijama.

Kazao je kako nema nikakvih zapreka za imenovanje Zorana Tegeletije iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika za novog predsjedatelja Vijeća ministara BiH kada on jasno izloži prihvatljiv program rada.

“Očekujemo da Tegeltija predloži program rada i da sa strane SNSD ne bude uvjetovanja kako bi za njega mogli podići ruku”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to znači da Dodikov kandidat mora jasno potvrditi da će se držati ustava i važećih zakona uključujući tu Zakon o obrani koji predviđa članstvo BiH u NATO-u.

To pitanje glavna je zapreka za uspostavu nove vlasti na državnoj razini jer SNSD odbija sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka bitnih za približavanje BiH članstvu NATO-u, a pritom se pozivaju na rezoluciju Narodne skupštine RS iz 2017. godine kojom je nametnuta politika vojne neutralnosti tog entiteta.

Iako su u SDA ranije načelno prihvatili SNSD za koalicijskog partnera Izetbegović je izrijekom potvrdio kako o nove vlasti nema ništa sve dok Dodikova stranka odbija provoditi važeće odluke i zakone.

“Ne inzistirano ni na čemu osim da se držimo ustava i zakona, a druga (srpska) strana traži da se tu nešto ‘popusti’ “, kazao je Izetbegović ističuči kako se na takav način ne može formirati vlast jer ne može biti supremacije entiteta nad državom.

“Mi takve ustupke nećemo napraviti”, poručio je Izetbegović dodajući kako to važi i za eventualna uvjetovanja s hrvatske strane, konkretno u odnosu na potrebu promjene izbornog zakona, što je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije spominjao kao preduvjet uspostave vlasti i u Federaciji BiH i u državi.

“To se ne može prebiti preko koljena u mjesec dana. Na tome radimo godinama i vjerujem da ni HDZ niti Čović neće na tome inzistirati”, kazao je Izetbegović.

Predsjednik A-SDA Nermin Ogrešević potvrdio je novinarima kako su u njegovoj stranci spremni surađivati sa SDA jer na taj način žele ojačati bošnjački blok u budućoj vladajućoj koaliciji.

Blok lijevih stranaka, okupljen oko Socijaldemokratske partije (SDP BiH), ranije je odbio Izetbegovićevu ponudu za koaliranje pa SDA sada traži partnere u strankama s bošnjačkim predznakom poput A-SDA, Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića i Partije demokratske akcije (SDA), čije je sjedište u Tuzli, a formirali su je bivši članovi SDA nezadovoljni politikom koju je vodio Izetbegović.

(Hina)

Čović: Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari