Pratite nas

Naši u svijetu

U Zagrebu održan znanstveni skup o Hrvatima u Srijemu, Bačkoj i Banatu

Objavljeno

na

U ponedjeljak 6. svibnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu održan je znanstveni skup o položaju Hrvata u Republici Srbiji od razdoblja Domovinskog rata do danas pod nazivom Hrvati u Vojvodini nakon 1990-ih – od stradanja do izgradnje perspektiva.

Riječ je o projektu kojega je nositeljica Ivana Andrić Penava ispred Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – udruge koja okuplja na stotine svjedoka tragičnih zbivanja i sudbina vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih godina a ujedno je i organizator navedenoga skupa.

Cilj je projekta upoznati širu javnost s tematikom stradavanja Hrvata u Republici Srbiji tijekom 90-ih godina XX stoljeća, te ujedno informirati javnost o položaju hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji danas.

Pokrovitelj ovoga znanstvenoga skupa bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a moderator  Marin Knezović, voditelj Odjela za manjine Hrvatske ispred Hrvatske matice iseljenika.

Nakon uvodne riječi moderatora, okupljenima su se obratili Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Dario Magdić, v. d. zamjenika državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova (u svojstvu izaslanice premijera Andreja Plenkovića), Tomislav Žigmanov, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije te Marijana Petir, hrvatska zastupnica u EU parlamentu.

Skupu su nazočili i Vlasta Ivčević ispred Ureda gradonačelnika Grada Zagreba, Vlado Horina, predsjednik Odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju Zagrebačke županije, Tomislav Buntak, predstojnik ureda zagrebačkog nadbiskupa, saborski zastupnik Zdravko Ronko, dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, te Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskoga nacionalnoga vijeća i Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnoga odbora pri navedenom vijeću.

Što se datuma održavanja skupa tiče, on ima simboliku vezano upravo za stradanje Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke.

Naime, svake godine 6. svibnja hrvatska manjinska zajednica u Srbiji prisjeća se protjerivanja hrvatskoga stanovništva s njezina teritorija tijekom 1990-ih, napose onih iz istočnoga dijela Srijema i jugozapadne Bačke. Iako na teritoriju Republike Srbije (tada SFRJ/SRJ) nije vođen rat, tamo se prijetilo, pucalo, protjerivalo, zlostavljalo, ubijalo, a otvarani su i logori…

Različiti oblici zastrašivanja, fizičkih i verbalnih prijetnji i napada, napadi na imovinu (svjetovnu i crkvenu), te naročito prljavi psihološko-propagandi rat koji je sustavno vođen protiv hrvatske manjine, uz sav teror i nasilne mobilizacije u “JNA” (kasnije “VJ”), pa sve do ubojstava pripadnika nacionalnih manjina (u čemu su najviše stradali Hrvati), činili su život na tim prostorima nepodnošljivim. Sve je skupa rezultiralo nasilnom promjenom strukture stanovništva, ponajprije Vojvodine. Mnoga vojvođanska mjesta u kojima su u većini ili značajnom broju prije 1991. godine živjeli, danas su gotovo bez Hrvata.

Na pozivnici za ovaj znanstveni skup kao slikovni izraz upotrijebljene su „Rane Srijema“, idejno rješenje za spomen-obilježje stradanja Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata tijekom 1990-ih. Na njoj je uradak mr. prof. Darka Vukovića, grafičkog dizajnera iz Petrovaradina, odnosno Novog Sada, utemeljen na ideji Tomislava Žigmanova čime će se u vojvođanskome dijelu Srijema trajno obilježiti stradanje Hrvata na tom prostoru tijekom 1990-ih. Pozivnicu za znanstveni skup likovno oblikovala mr. sc. Danijela Mazal Ostojić, dizajnerica iz Zagreba.

Program znanstvenoga skupa bio je podijeljen je u dva dijela.

Prvi je dio skupa započeo predstavljanjem publikacije Fonda za humanitarno pravo iz Beograda „Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini“. O publikaciji je govorila Ivana Žanić, direktorica Pravnog programa Fonda i Jovana Kolarić, autorica „Dosjea“.

Ivana Žanić je istaknula kako su zločini protiv Hrvata u Vojvodini “orkestrirani i dobro planirani, zbog čega isti trebaju biti kvalificirani kao zločin protiv čovječnosti”. Napomenula je da je Fond podnio dvije kaznene prijave Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, ali da su dobili odgovor kako je procesuiranje nemoguće, jer zločin protiv čovječnosti u vrijeme počinjenja nije bio tako definiran KZ tadašnje SRJ, odnosno Srbije, zbog čega će Fond za humanitarno pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Srbije i eventualno tužbu Europskom sudu za ljudska prava. Autorica Dosijea Kolarić je rekla kako su se u periodu od 1991. do 1995. progoni nad Hrvatima događali u svim mjestima u Vojvodini gdje su živjeli, te da u progonima Hrvata nije sudjelovala samo Srpska radikalna stranka (SRS), za što je presuđeno Vojislavu Šešelju, nego i srpske vlasti putem jedinica MUP-a i vojske. Kolarić je istaknula da su za vrijeme progona i protjerivanja Hrvata vojne i političke vlasti Srbije i Vojvodine negirale progone i kršenja ljudskih prava te su ih prešutno odobravale. U sklopu navedenog predstavljanja, Vesna Abjanović, kćer Mate Abjanovića iz Morovića, posvjedočila je o nestanku svoga oca Mate i strica Ivice, kojima se gubi svaki trag još davne 1991. godine.

Potom je uslijedilo izlaganje Jelene Dukarić iz novosadskoga Vojvođanskoga građanskoga centra o projektu „Nepodobni građani“ iz kojega je i proizašao istoimeni dokumentarni film o istraženim slučajevima zastrašivanja i protjerivanja hrvatskoga stanovništva iz Vojvodine tijekom 1990-ih, čijom je projekcijom završio prvi dio skupa.

„Zahvaljujući ovome projektu i inicijativi Vojvođanskoga građanskoga centra dolazi do zaokreta nastojanjima da se u javnosti osvijetli ono što se vojvođanskim Hrvatima događalo tijekom 1990-ih.“, izjavila je Ivana Andrić Penava, stručna suradnica na projektu ispred Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.

Nakon kratke pauze uslijedio je drugi dio programa znanstvenoga skupa u kojem su sudjelovati ovi izlagači (svaki sa svojom temom): Ivana Andrić Penava, prof., „Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – jučer, danas, sutra“ (iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb), doc. dr. sc. Mario Bara, „Prisilne migracije srijemskih Hrvata u znanstvenoj literaturi i književnosti“ (s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, Zagreb), Darko Baštovanović, politolog, „Društveno-politički položaj hrvatske nacionalne manjine u procesu demokratizacije srbijanskoga društva i EU integracija“ (iz Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, Subotica) te Tomislav Žigmanov, prof., „O političkoj reprezentaciji Hrvata u Srbiji“ (predsjednik DSHV-a i zastupnik hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Republike Srbije).

Politički lider Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov istaknuo je, među ostalim, kako se zločini nad Hrvatima u Vojvodini negiraju i trivijaliziraju te da su rezultati suočavanja s prošlošću u Srbiji „neznatni“. Također je istaknuo da istina o ovim događajima ne bi smjela pasti u zaborav, pa ipak ti se događaji ne samo prešućuju i niječu, nego ne postoji „u javnom prostoru nijedna manifestacija kojom se komemoriraju žrtve“.

Nadalje, Žigmanov je ukazao i na to da je 57 900 Hrvata u Srbiji pred “brojnim izazovima” te da ta zajednica o zločinima još nije “rekla sve istine”.

Priredio: Zlatko Pinter/Kamenjar.com

(tekst je pisan na temelju podataka dostavljenih iz Zajednice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U dijaspori HDZ uvjerljivi pobjednik, SDP nije niti prešao izborni prag

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim privremenim rezultatima u dijaspori je uvjerljivu pobjedu odnio HDZ (52,05 posto), a slijede ga koalicija Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, HKS, HSP dr. Ante Starčević i Ujedinjeni hrvatski domoljubi s 11,77 posto, SDSS s 9,50 posto te Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku i HSP 7,51 posto, dok SDP s 3,90 posto nije ni prešao izborni prag.

Najviše preferencijalnih glasova u HDZ-u je dobila Željana Zovko (73,47 posto), u Hrastu Ruža Tomašić (78,09 posto), SDSS-u Milorad Pupovac (52,71 posto), a Željko Glasnović u Neovisnima i HSP-u. Tonino Picula je dobio najviše glasova među SDP-om (29,1 posto).

HDZ je u BiH sa 75,35 posto odnio uvjerljivu pobjedu, a slijede ga Hrast (9,25) i Neovisni za Hrvatsku i HSP (5,40 posto). Najviše su preferencijalnih glasova među njima osvojili Željana Zovko, Ruža Tomašić i Željko Glasnović.

HDZ je također odnio pobjedu i u Crnoj Gori (44,16 posto), a slijede ga SDP sa 17,50 posto, Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti te Hrast, svaki 6,66 posto, dok su Neovisni za Hrvatsku osvojili 5,83 posto. Što se tiče preferencijalnih glasova, najviše su ih iz tih stranaka redom osvojili Dubravka Šuica, Tonino Picula, Martina Bienenfeld, Ruža Tomašić, dok su Bruna Esih, Željko Glasnović i Zlatko Hasanbegović s liste Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a podijelili prvo mjesto.

U Australiji je pobjedu odnio Hrast s 33,41 posto glasova, a slijede ga Neovisni s 29,59 posto i HDZ s 19,89 posto. Najviše preferencijalnih glasova među njima su osvojili Ruža Tomašić, Bruna Esih i Karlo Ressler.

U Irskoj je pobjedu odnio Živi zid (23,07 posto), a slijedi ga SDP (17,30 posto), Lista Mislava Kolakušića (13,46 posto), Možemo!-politička platforma, Nova ljevica, ORaH (11,53 posto), HSS, Glas, IDS, HSU, PGS, Demokrati, Laburisti (7,69 posto) i Most (5,76 posto).

Među njima su najviše preferencijalnih glasova osvojili Tihomir Lukanić, Biljana Borzan, Mislav Kolakušić, Tomislav Tomašević, dok su Valter Flego i Anka Mrak Taritaš osvojili jednak broj glasova kod HSS-a, Glas-a, IDS-a, HSU-a, PGS-a, Demokrata i Laburista, a Ivan Prskalo i Božo Petrov su osvojili jednak broj preferencijalnih glasova kod Mostovaca.

Start Dalije Orešković odnio je pobjedu u Indiji (40 posto), a slijede ga Bandić Milan 365, HDZ i Zelena lista, svaki s 20 posto. Orešković i Bojan Glavašević osvojili su jednak broj preferencijalnih glasova u Startu, Martina Bienenfeld u Stranci rada, dok nitko od kandidata nije osvojio preferencijalne glasove u HDZ-u i Zelenoj listi.

U Japanu je pobjedu odnio SDP (35,29 posto), slijedi ga HDZ (23,52 posto), a 5,88 posto dijele redom BM 365, Neovisni za Hrvatski i HSP, HNS, HSS, Glas, IDS, HSU, PGS, Demokrati, Laburisti, Most, Pametno, Unija Kvarnera i Živi zid. Najviše su preferencijalnih glasova kod SDP-a i HDZ-a dobili Tonino Picula i Karlo Ressler.

U Kini su HDZ i Start osvojili jednak broj glasova (28,57 posto), a slijede ih HSS, Neovisna lista Mislava Kolakušića i Pametno, Unija Kvarnera koji dijele postotak od 14,28. Najviše preferencijalnih glasova kod HDZ-a i Starta osvojili su Tomislav Sokol i Dalija Orešković.

SDP je, osim u Japanu, pobjedu odnio u Belgiji, Indoneziji, Kataru, Nizozemskoj i Rusiji. U Češkoj je pobjedu odnijela koalicijska lista Možemo!, Nova ljevica, ORaH. Marijana Petir odnijela je pobjedu u Sjevernoj Makedoniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Poruka iseljeništvu: Sad je idealno vrijeme za ulaganje u hrvatski turizam

Objavljeno

na

Objavio

„Predstavnici dijaspore svojim su povratkom donijeli znanje, transfer tehnologije, moderne metode poslovanja i najbolje prakse u turističkom sektoru iz cijelog svijeta. Danas ovdje govorimo o iseljenicima u turizmu, ali želimo potaknuti suradnju i sudjelovanje dijaspore u svim strateškim sektorima hrvatskoga gospodarstva. HGK u cijelom tom procesu želi biti središnja kontaktna točka, oslonac i partner svim predstavnicima svoje dijaspore koji traže poslovne prilike i mogućnosti“, istaknuo je Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU na drugoj Međunarodnoj konferenciji „Iseljenički turizam“ održanoj u Splitu.

Ravnatelj Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva Marin Sopta poručio je da konferencija simbolizira jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. „Upućujemo na veliki gospodarski potencijal dijaspore i potrebu za snažnijim ulaganjima iseljenika. Ako otvorimo svađu između današnjice i prošlosti, u opasnost smo da izgubimo budućnost. To mora biti na umu svima koji stvaraju podjele u hrvatskom društvu. Te nas teme emocionalno i psihički iscrpljuju, zato smo se mi odlučili gledati u budućnost“, naglasio je Sopta, dodavši da Vlada treba uključiti dijasporu u strategiju razvoja države.

Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, kazao je kako se kao zemlja mijenjamo i napredujemo, ali nedovoljno brzim tempom. „Vi ste ti koji moraju potpomoći taj proces koji ne priznaje instant-rezultate. Zajedno možemo napraviti mnogo, a zadovoljstvo nakon što uspijemo nadjačat će sve negativno što smo putem doživjeli. Ova konferencija izvrsna je za one koji traže svoje prilike za investicije u jednoj od najpropulzivnijih grana hrvatskoga gospodarstva – turizmu“, izjavio je Milas.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina poručio je kako je sad pravo vrijeme za povratak i investicije u Hrvatsku. „Tko se danas odvaži napraviti korake u tom smjeru, imat će od toga mnogo koristi. U životu ne vrijede samo materijalne stvari; važna je i kvaliteta života i osjećaj da ste dijelom zajednice, a u Hrvatskoj to itekako možete ostvariti“, kazao je Glavina koji je i sam povratnik i SAD-a.

Predsjednik Uprave PwC Hrvatska John Gašparac govorio je o perspektivama hrvatskog turizma. „Izazovi u turizmu ujedno su i prilike. Turizam je biznis koji živi na emocijama i iskustvima. Možemo govoriti o brojkama, ali taj je faktor ključan. Moramo mijenjati svoj pogled na svijet i turizam, a ako to uspijemo, onda možemo doživjeti eksponencijalan rast“, ustvrdio je Gašparac, uz napomenu da su planovi koje imamo dobri, ali da će trebati vremena da ih provedemo.

Joe Bašić osvrnuo se na rast svoje tvrtke MPG, s oko 150 ljudi danas i transferom znanja iz Kanade u Hrvatsku. „Na projektu Ultre radili smo deset godina, a danas je posjećuje više od 150.000 tisuća ljudi iz više od 150 zemalja, što je izvrsna promocija Hrvatske. Ovo je pravo vrijeme da se pokrene biznis u Hrvatskoj jer su rizici najmanji otkako smo osnovali državu. Hrvatska vas zove da se vratite i ostvarite svoje snove i poslovne ideje“, istaknuo je Bašić.

Marion Duzich, vlasnik i direktor Waterman Svpetrvs hotela na Braču, naglasio je da se u biznisu sve svodi na kvalitetan proizvod i kvalitetne ljude. „Naravno, bitno je i da vas za tu kvalitetu plate. Ja sam se u Hrvatsku došao praktički umiroviti – nisam ni znao gdje je Brač, a na kraju sam tu uložio u turizam jer vjerujem u ovu zemlju i ove ljude. Nije lako poslovati u Hrvatskoj. Ima loših dana, potrošio sam mnogo novca i živaca, ali danas imam 600 radnika. Sad nas muči problem radne snage, to nam uzima mnogo vremena“, kazao je Duzich i pozvao Vladu da olakša uvoz stranih radnika.

Tijekom ove dvodnevne konferencije bit će prezentirane uspješne priče povratnika koji su uložili u hrvatski turizam, a razgovarat će se i o brendiranju Hrvatske, investicijama u turističke niše poput zdravstvenog i kulturnog turizma te o inovacijama u turizmu. (hia)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari