Pratite nas

Naši u svijetu

U Zagrebu održan znanstveni skup o Hrvatima u Srijemu, Bačkoj i Banatu

Objavljeno

na

U ponedjeljak 6. svibnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu održan je znanstveni skup o položaju Hrvata u Republici Srbiji od razdoblja Domovinskog rata do danas pod nazivom Hrvati u Vojvodini nakon 1990-ih – od stradanja do izgradnje perspektiva.

Riječ je o projektu kojega je nositeljica Ivana Andrić Penava ispred Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – udruge koja okuplja na stotine svjedoka tragičnih zbivanja i sudbina vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih godina a ujedno je i organizator navedenoga skupa.

Cilj je projekta upoznati širu javnost s tematikom stradavanja Hrvata u Republici Srbiji tijekom 90-ih godina XX stoljeća, te ujedno informirati javnost o položaju hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji danas.

Pokrovitelj ovoga znanstvenoga skupa bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a moderator  Marin Knezović, voditelj Odjela za manjine Hrvatske ispred Hrvatske matice iseljenika.

Nakon uvodne riječi moderatora, okupljenima su se obratili Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Dario Magdić, v. d. zamjenika državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova (u svojstvu izaslanice premijera Andreja Plenkovića), Tomislav Žigmanov, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije te Marijana Petir, hrvatska zastupnica u EU parlamentu.

Skupu su nazočili i Vlasta Ivčević ispred Ureda gradonačelnika Grada Zagreba, Vlado Horina, predsjednik Odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju Zagrebačke županije, Tomislav Buntak, predstojnik ureda zagrebačkog nadbiskupa, saborski zastupnik Zdravko Ronko, dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, te Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskoga nacionalnoga vijeća i Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnoga odbora pri navedenom vijeću.

Što se datuma održavanja skupa tiče, on ima simboliku vezano upravo za stradanje Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke.

Naime, svake godine 6. svibnja hrvatska manjinska zajednica u Srbiji prisjeća se protjerivanja hrvatskoga stanovništva s njezina teritorija tijekom 1990-ih, napose onih iz istočnoga dijela Srijema i jugozapadne Bačke. Iako na teritoriju Republike Srbije (tada SFRJ/SRJ) nije vođen rat, tamo se prijetilo, pucalo, protjerivalo, zlostavljalo, ubijalo, a otvarani su i logori…

Različiti oblici zastrašivanja, fizičkih i verbalnih prijetnji i napada, napadi na imovinu (svjetovnu i crkvenu), te naročito prljavi psihološko-propagandi rat koji je sustavno vođen protiv hrvatske manjine, uz sav teror i nasilne mobilizacije u “JNA” (kasnije “VJ”), pa sve do ubojstava pripadnika nacionalnih manjina (u čemu su najviše stradali Hrvati), činili su život na tim prostorima nepodnošljivim. Sve je skupa rezultiralo nasilnom promjenom strukture stanovništva, ponajprije Vojvodine. Mnoga vojvođanska mjesta u kojima su u većini ili značajnom broju prije 1991. godine živjeli, danas su gotovo bez Hrvata.

Na pozivnici za ovaj znanstveni skup kao slikovni izraz upotrijebljene su „Rane Srijema“, idejno rješenje za spomen-obilježje stradanja Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata tijekom 1990-ih. Na njoj je uradak mr. prof. Darka Vukovića, grafičkog dizajnera iz Petrovaradina, odnosno Novog Sada, utemeljen na ideji Tomislava Žigmanova čime će se u vojvođanskome dijelu Srijema trajno obilježiti stradanje Hrvata na tom prostoru tijekom 1990-ih. Pozivnicu za znanstveni skup likovno oblikovala mr. sc. Danijela Mazal Ostojić, dizajnerica iz Zagreba.

Program znanstvenoga skupa bio je podijeljen je u dva dijela.

Prvi je dio skupa započeo predstavljanjem publikacije Fonda za humanitarno pravo iz Beograda „Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini“. O publikaciji je govorila Ivana Žanić, direktorica Pravnog programa Fonda i Jovana Kolarić, autorica „Dosjea“.

Ivana Žanić je istaknula kako su zločini protiv Hrvata u Vojvodini “orkestrirani i dobro planirani, zbog čega isti trebaju biti kvalificirani kao zločin protiv čovječnosti”. Napomenula je da je Fond podnio dvije kaznene prijave Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, ali da su dobili odgovor kako je procesuiranje nemoguće, jer zločin protiv čovječnosti u vrijeme počinjenja nije bio tako definiran KZ tadašnje SRJ, odnosno Srbije, zbog čega će Fond za humanitarno pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Srbije i eventualno tužbu Europskom sudu za ljudska prava. Autorica Dosijea Kolarić je rekla kako su se u periodu od 1991. do 1995. progoni nad Hrvatima događali u svim mjestima u Vojvodini gdje su živjeli, te da u progonima Hrvata nije sudjelovala samo Srpska radikalna stranka (SRS), za što je presuđeno Vojislavu Šešelju, nego i srpske vlasti putem jedinica MUP-a i vojske. Kolarić je istaknula da su za vrijeme progona i protjerivanja Hrvata vojne i političke vlasti Srbije i Vojvodine negirale progone i kršenja ljudskih prava te su ih prešutno odobravale. U sklopu navedenog predstavljanja, Vesna Abjanović, kćer Mate Abjanovića iz Morovića, posvjedočila je o nestanku svoga oca Mate i strica Ivice, kojima se gubi svaki trag još davne 1991. godine.

Potom je uslijedilo izlaganje Jelene Dukarić iz novosadskoga Vojvođanskoga građanskoga centra o projektu „Nepodobni građani“ iz kojega je i proizašao istoimeni dokumentarni film o istraženim slučajevima zastrašivanja i protjerivanja hrvatskoga stanovništva iz Vojvodine tijekom 1990-ih, čijom je projekcijom završio prvi dio skupa.

„Zahvaljujući ovome projektu i inicijativi Vojvođanskoga građanskoga centra dolazi do zaokreta nastojanjima da se u javnosti osvijetli ono što se vojvođanskim Hrvatima događalo tijekom 1990-ih.“, izjavila je Ivana Andrić Penava, stručna suradnica na projektu ispred Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.

Nakon kratke pauze uslijedio je drugi dio programa znanstvenoga skupa u kojem su sudjelovati ovi izlagači (svaki sa svojom temom): Ivana Andrić Penava, prof., „Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – jučer, danas, sutra“ (iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb), doc. dr. sc. Mario Bara, „Prisilne migracije srijemskih Hrvata u znanstvenoj literaturi i književnosti“ (s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, Zagreb), Darko Baštovanović, politolog, „Društveno-politički položaj hrvatske nacionalne manjine u procesu demokratizacije srbijanskoga društva i EU integracija“ (iz Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, Subotica) te Tomislav Žigmanov, prof., „O političkoj reprezentaciji Hrvata u Srbiji“ (predsjednik DSHV-a i zastupnik hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Republike Srbije).

Politički lider Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov istaknuo je, među ostalim, kako se zločini nad Hrvatima u Vojvodini negiraju i trivijaliziraju te da su rezultati suočavanja s prošlošću u Srbiji „neznatni“. Također je istaknuo da istina o ovim događajima ne bi smjela pasti u zaborav, pa ipak ti se događaji ne samo prešućuju i niječu, nego ne postoji „u javnom prostoru nijedna manifestacija kojom se komemoriraju žrtve“.

Nadalje, Žigmanov je ukazao i na to da je 57 900 Hrvata u Srbiji pred “brojnim izazovima” te da ta zajednica o zločinima još nije “rekla sve istine”.

Priredio: Zlatko Pinter/Kamenjar.com

(tekst je pisan na temelju podataka dostavljenih iz Zajednice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Oduvijek smo znali raditi i Bogu se moliti

Objavljeno

na

Objavio

REPORTAŽA: Turić – općina Pelagićevo

Hrvati su u općini Pelagićevo vlasnici 80 % zemljišta (većim dijelom u selima: Tramošnica,Turić, Blaževac, Ledenice, Orlović Polje, itd…). Prije rata ovo je područje bilo najrazvijeniji dio bivše države, a danas je zbog raseljavanja i ratnih uništavanja postalo najsiromašnije. No, ovdašnji Hrvati se ne predaju. Republika Hrvatska, baš kao što je pomagala i tijekom prognanstva pomaže ovim ljudima i danas. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske vodi računa o projektima, koji dolaze iz BiH, ali prvenstveno radi na prepoznavanju potreba naših ljudi u ovoj administrativnoj cjelini. Nedavno je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH gospodin Zvonko Milas u radni posjet primio načelnika i zamjenika općine Pelagićevo Simu Stakića i Nikolu Bošnjaka. Očekuju se bolja vremena.

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Svake se godine za 20. srpnja brojni Posavljaci okupljaju u malom Turiću. Tamo se, naime, toga dana slavi spomendan nebeskog zaštitnika “patrona” ove župe, Svetog Ilije Proroka. I ove godine, uz župnika vlč. Iliju Matanovića okupili su se brojni župljani i gosti iz susjednih župa predvođeni svojim duhovnim pastirima. Iz godine u godinu, kako vidimo, sve ih je više. Dolaze kući na odmor.

– Mogli bismo reći da je dobro da je zaštitnik naše župe u ljetno vrijeme kad ljudi imaju “urlaube”, pa dolaze svojim kućama i nama, svojim majkama i očevima, koji želimo ovdje umrijeti, kaže 75- godišnja Mara Lamešić. Također dodaje, kako ih je iz godine u godinu, ipak sve manje.

Proslava svetog Ilije, “gromovnika” kako ga ovdje u Posavini zovu, samo je mali uvod u središnje slavlje ovdašnjih Hrvata-katolika. Naime, 2. kolovoza u obližnjoj Tramošnici će biti proslavljen Blagdan Gospe od Anđela. Najradosnije će tada biti časne sestre koje u Tramošnici imaju svoj samostan. Turić i Tramošnica su samo dva od osam sela općine Pelagićevo, političke administrativne cjeline koja je nastala nakon Daytonskog mirovnog sporazuma. Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine u sadašnjoj općini Pelagićevo živjelo je 6.224 ili 42,13% stanovnika, a prema riječima načelnika općine Pelagićeva Sime Stakića, ova je općina vodeća po povratku u RS. Hrvati su većinom bili izgnani iz svojih kuća , pa su većinom Hrvati i povratnici. Šest velikih sela bila su gotovo u potpunosti uništena a stanovnici raseljeni. U Turiću je 1991. godine živjelo 1.610 stanovnika, od čega 1.473 ili 91,49%. Danas se polako vraćaju u svoj zavičaj. Obnavljaju kuće, vraćaju život u normalu.

Republika Hrvatska, baš kao što je pomagala i tijekom prognanstva pomaže ovim ljudima i danas. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske vodi računa o projektima, koji dolaze iz BiH, ali prvenstveno radi na prepoznavanju potreba naših ljudi u ovoj administrativnoj cjelini. Nedavno je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH gospodin Zvonko Milas u radni posjet primio načelnika i zamjenika općine Pelagićevo Simu Stakića i Nikolu Bošnjaka. Izaslanstvo općine upoznalo je državnog tajnika o poteškoćama, potencijalima i izazovima. Predstavnici općine Pelagićevo su posebno govorili o poduzetnicima-povratnicima, koji na svojoj djedovini ostvaruju uvjete za život kako sebi i svojim obiteljima tako i drugim sumještanima, čime stvaraju konkretnije “temelje” za veći i konkretniji povratak. Državni tajnik je izrazio zadovoljstvo i pohvalio ulaganja u gospodarstvo i infrastrukturu i naglasio kako takvi i drugi sadržaji čine život privlačnijim na ovom području:

– Stvaranje takvih preduvjeta te otvaranje radnih mjesta ključ je održivog ostanka i opstanka ne samo Hrvata već i drugih mještana općine Pelagićevo, ovom je prigodom naglasio Milas. Podsjetimo da je ovaj sastanak bio i svojevrsna prigoda da se razmijene i razmišljanja o mogućnostima i suradnji u drugim projektima, pa i onima koji bi se mogli realizirati projektima prekogranične suradnje a u okviru EU fondova.

– Gledamo mi televiziju i slušamo vijesti. Znamo da su naši načelnici bili u Zagrebu u Vladi, gdje ih je primio onaj dragi čovjek. Znamo mi da će on uputiti naše da saznaju gdje i kako mogu pomoći našim selima, a mi… Mi smo uvijek znali raditi i Bogu se moliti. To ti je tako, kaže naša sugovornica Mara.

Hrvati su u općini Pelagićevo vlasnici 80 % zemljišta (većim dijelom u selima: Tramošnica,Turić, Blaževac, Ledenice, Orlović Polje, itd…). Prije rata ovo je područje bilo najrazvijeniji dio bivše države, a danas je zbog raseljavanja i ratnih uništavanja postalo najsiromašnije. No, ovdašnji Hrvati se ne predaju. Ovdje egzistiraju tri katoličke crkve i djeluje jedini hrvatski nogometni klub na prostoru RS: NK Tramošnica, a vrlo je zanimljiva veza s ovdašnjom dijasporom, koja je posebno jaka u Švicarskoj, gdje djeluje zavičajni klub “Tramošnica” a često se održavaju i zavičajne manifestacije. U ovom kraju ponikli su i vrlo cijenjeni katolički teolozi profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu mons. dr. sc. Mato Zovikić te profesor Franjevačke bogoslovije u Sarajevu prof. dr. sc. Fra Nikola Bošnjak. U vjerskim krugovima često se spominje i ime fra Lovre Milanovića i njegove žrtve u vremenima koja su bosanske Hrvate-katolike vječno označile kao narod patnje, ali i narod suživota i dijaloga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatski svjetski kongres podržao studij demografije i hrvatskoga iseljeništva

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Zbrajajući reakcije s brojnih strana hrvatskog izvandomovinstva, sve nas je razveselila vijest o osnivanju „Studija demografije i hrvatskog iseljeništva“  na Sveučilištu u Zagrebu. Potrebu zaustavljanja demografskog kraha našeg naroda nije potrebno više ni isticati, a nasušna potreba sustavnoga znanstvenog proučavanja fenomena hrvatskoga izvandomovinstva sporo prodire u svijest odgovornih u obje naše države, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, piše glasnogovornik Hrvatskoga svjetskoga kongresa prof. dr. sc. Šimun Šito Ćorić o studiju na Hrvatskim studijima.

Predajući psihologiju kroz tri desetljeća na više hrvatskih sveučilišta osvjedočio sam se da su mlade generacije o tome potpuno neinformirane, a poneki su i žrtve duha totalitarističkih vlasti, pod kojima je naš narod, nažalost, bio od 1918.godine.

Stoga snažno podržavamo konačno uvođenje rečenog studija kao i sve one koji pri njemu sudjeluju i koji će pri njemu sudjelovati, a potičemo i poticat ćemo sve mlade naraštaje iz domovine i izvandomovinstva da mu se posvete prema svojim mogućnostima i afinitetima.

Također smatramo da bi bilo nužno planirati i uvođenje istoimenog predmeta i u srednje škole po domovini.

Krajnje je vrijeme da ono što je zabranjivano i lažno predstavljano, poglavito u bivšoj komunističkoj državi postane predmet istinskog proučavanja i javnog prezentiranja. Jer samo istina o svim segmentima cjelovitoga hrvatskog korpusa i naših vremena može nas dovesti do boljitka, napretka i nužne tolerancije.

Protiv svekolikog rasvjetljavanja događaja, ljudi i perspektiva mogu biti samo oni kojima je iz nekih razloga draža laž od istine. Stoga treba unaprijed očekivati da će ovaj studij takvim jako smetati. Na njih se ne treba uopće obazirati, jer to je ona izumiruća vrsta ljudi koji još s komunističko-jugoslavenskih i velikosrpskih pozicija promiču tamu umjesto svjetlosti.

Prof. dr. sc. Šimun Šito Ćorić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari