Pratite nas

Kultura

U Zagrebu otvorena izložba ‘1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj’

Objavljeno

na

U Hrvatskom povijesnom muzeju (HPM) u Zagrebu otvorena je izložba “1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj”, posvećena posljednjoj ratnoj godini i ključnim događajima za rješavanje hrvatskoga nacionalnog pitanja
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je na otvorenju istaknula kako izložbu otvara na dan kad se diljem Europe i svijeta ljudi prisjećaju završetka Prvoga svjetskog rata i brojnih žrtava koje je taj Veliki rat donio.

“Tema Prvoga svjetskog rata nas je povezala s drugim državama u Europi te potaknula da promislimo što se to u našoj i europskoj povijesti dalje događalo”, rekla je dodavši kako je Prvi svjetski rat bio prijeloman događaj u modernoj europskoj povijesti, s dalekosežnim i kobnim posljedicama koje se reflektiraju sve do 21. stoljeća.

Obuljen Koržinek podsjetila je na projekt “Memorijalna baština Prvoga svjetskog rata”, koji je rezultirao detaljnim i minucioznim detektiranjem i identificiranjem te opisom spomenika podignutih žrtvama diljem Republike Hrvatske.

Izložba je ključni događaj kako bi se rasvijetlilo nasljeđe Velikoga rata i što je ono ostavilo našim nacionalnim državama kao tegobno nasljeđe koje se nastavilo kroz 20. stoljeće u različitim političkim i ratnim događajima, rekla je ministrica.

Naglasila je kako su sudbinska pitanja iz nasljeđa Prvoga svjetskog rata razriješena tek ratnih devedesetih godina.

Ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar napomenula je kako je, za razliku od ove izložbe, na ranijim izložbama bila predstavljana isključivo građa iz fundusa muzeja.

Sada se u suradnji s ostalim muzejima i arhivima naglasak stavlja na prijelomnu točku, odnosno na društvene i političke događaje koji su se našli pred Hrvatskom nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije.

Izložba se otvorila na simboličan nadnevak koji, istaknula je, označava potpisivanje primirja s Njemačkom kada službeno nastupa kraj Prvog svjetskog rata.

Prijeporni trenutci hrvatske povijesti

Izložba se bavi odlukama političkih elita koje su dalekosežno utjecale na tijek hrvatske povijesti, rekla je Brstilo Rešetar dodavši kako Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske Monarhije, a hrvatsko nacionalno pitanje se odgađa do daljnjega ulaskom u novu jugoslavensku zajednicu.

Izložena građa je, naglasila je autorica izložbe Andreja Smetko, raspoređena u pet tematskih, kronološki raspoređenih cjelina, od početka 1918. do sredine 1919. godine. Time su markirani prijeporni trenutci hrvatske povijesti, dodala je.

Prva cjelina, koja nosi naslov “Care Karlo, carice Zita, šta ratuješ kad nemate žita”, ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji, sve otvorenije nezadovoljstvo stanovništva, nemire u vojnim redovima, dezerterstvo i zahtjeve da se rat što prije završi.

Smetko je istaknula kako je u tom okviru i podcjelina “Život na bojištu” koja podsjeća na pobunu austrougarskih mornara u Boki kotorskoj, sklapanje primirja Središnjih sila s boljševičkom Rusijom u Brest-Litovsku, posljednju austrougarsku ofenzivu na rijeci Piavi i proboj solunskog bojišta u rujnu 1918.

Podcjelina “Život u pozadini” upućuje na život civilnog stanovništva suočenog s nestašicom hrane, glađu, a krajem rata i s još nepoznatom španjolskom gripom, rekla je Smetko dodavši kako je predstavljena i humanitarna akcija spašavanja dalmatinske, istarske i bosanskohercegovačke djece.

Druga cjelina “Vrijeme deklaracija” prikazuje suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja.

Treća cjelina “Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena Država Slovenaca, Hrvata i Srba!”, prikazuje osnivanje Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918..

U četvrtoj izložbenoj cjelini “Između želje i stvarnosti” predstavljeno je razdoblje Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a peta cjelina “Nemirni mir” govori o ulasku Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918.

Reakcija i nezadovoljstvo načinom provedenog ujedinjenja predstavljeno je podcjelinom “Prosinačke žrtve”, a s nekoliko odabranih izložaka naznačen je centralistički i monarhistički karakter nove države i politika Srbije, rekla je  Smetko.

Završna cjelina predstavlja i mirovnu konferenciju u Parizu 1919. godine koja nije ostavila trajno rješenje, niti trajan mir, rekla je Smetko, dodavši kako izložba završava time da hrvatsko pitanje koje se pokušavalo riješiti tijekom Prvog svjetskog rata i dalje ostaje otvoreno.

Izložba se temelji na opsežnom istraživanju arhivskih izvora i recentnih zbornika znanstvenih skupova na temu 1918. godine, a uz muzejsku građu HPM-a, korištena je ona ostalih hrvatskih muzejskih i arhivskih ustanova, s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije.

Iz građe Arhiva HAZU odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora, presnimka Krfske deklaracije iz 1917., zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. te rukopisne zabilješke Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.

Hrvatski državni arhiv (HDA) izložio je fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove, dok su filmski snimci stigli iz fonda HDA, Hrvatskoga filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina.

Manjak građe u hrvatskim muzejima iz vremena Države SHS i njezinog ulaska u Kraljevinu SHS nadoknađen je novinskim materijalom. Autori ambijentalnoga likovnog postava izložbe su Damir Gamulin i Antun Sevšek.

Izložba je otvorena za posjetitelje do 19. svibnja 2019.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Marija Dubravac objavila još jednu sjajnu zbirku domoljubnih pjesama

Objavljeno

na

Jedna od najboljih hrvatskih pjesnikinja, Marija Dubravac, koja već 50 godina živi u Australiji (rodom iz Štitara, Slavonija) ovih je dana objavila novu, sedmu, knjigu pjesama – „Dok mu hrašće bura vije“.

Knjiga donosi (na oko 440 stranica)  niz domoljubnih pjesama, od koje su mnoge posvećene hrvatskim braniteljima, Domovini, obitelji, ili pak dobro poznatim povijesnim ličnostima i događanjima. Mnoge su joj i uglazbljene, a poglavito se ističu one koje je uglazbio Stanko Šarić i snimio s „Najboljim hrvatskim tamburašima“.

U predgovoru Žarko Dugandžić piše da je riječ o književnici koja je „potpuno uživljena u svaku poru hrvatskog bića, koja izgara za svojim rodnim krajem, za Hrvatskom, kojoj je posvetila svaki trenutak svojega ovozemaljskog života“ te da je ona „svjetionik hrvatskog domoljublja.“

„Kako bi lakše razumjeli moju patnju za rodnim krajem, dovoljno je spomenuti kako od 1969.-1991., zbog komunizma, poput golemog broja hrvatskih sinova i kćeri, nisam vidjela Štitare, moje rodno selo, te oca i majku koji umriješe željni mene i ja njih – svojedobno je kazala, prigodom otkrivanja njezine spomen-ploče i zasađenog hrasta njoj u čast u parku osnovne škole u njezinom rodnom mjestu. Tada je i poručila da je svoju neizrecivu tugu zbog gubitka Domovine i roditelja pretočila u pjesme, koje su joj, ustvrdila je, bila „najveća utjeha na trnovitim putovima tuđine“.

Svoju zbirku, ilustriranu brojnim fotografijama, s ljubavlju je posvetila „svakom živom i pokojnom hrvatskom iseljeniku – patniku, istinskom domoljubu, na sve četiri strane svijeta, koji unatoč proživljenim mukama u tuđini, poput stoljetnoga hrasta, čije grane trgahu najljući cikloni i oluje, ostade neslomljiv, vjeran Bogu i idealima svojih predaka“.

Na kraju ove vrijedne i zanimljive knjige, književnica je objavila i popis hrvatskih domoljuba: ubijenih, nestalih i onih koje UDBA nije uspjela ubiti ili oteti.

Sve u svemu, ovo je, po ocjenama kritičara, a još više njenih brojnih čitatelja, odlična, sjajna zbirka pjesama, vrhunske, originalne majstorice pisane riječi.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje trilogije Višnje Starešine 11.12. u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

U utorak 11.12 u 19 sati u dvorani Vijenac nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Kaptol 29a bit će predstavljena trilogija Višnje Starešine, koja u tri knjige prati hrvatski put kroz  međunarodni ratni, mirovni i sudski laboratorij, od Haaga 1991. i bitke za međunarodno priznanje države do Haaga 2017. i posljednje presude Haaškoga suda, političkom i vojnom vrhu  Herceg- Bosne. Uz autoricu, knjige će predstaviti Ivana Petrović, vanjskopolitička komentatorica i urednica na Novoj tv i dr Ivica Šola, profesor komunikologije i politički komentator.

Trilogija se sastoji od obnovljenog i značajno dopunjenog izdanja knjige  Vježbe u laboratoriju Balkan: Rat i mirovni proces 1991-1995., dopunjenog izdanja knjige Haaška formula: Pioniri međunarodne pravde i knjige Hrvati pod KOS-vim krilom: Završni račun Haaškog suda.

“Mislim da ova trilogija ima posebnu važnost u našem  kulturnom, društvenom i znanstvenom kontekstu, kao da su sve tri  knjige pisane ovih dana. U onom vremenu u kojem su nastajale bile su zapravo anticipacija našeg sadašnjeg povijesnog trenutka. Možda bi bilo prejako reći, ali ja ću se usuditi možda i to reći : da su ove knjige imale i imaju proročki naboj”, rekao je na prvom predstavljanju trilogije u ime suizdavača  dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dodavši da one: „zapravo tvore onu središnju os oko koje se raspliće povijest događaja važnih za stvaranje samostalne Hrvatske, ali i za razumijevanje svih onih procesa koji su to nastojali spriječiti ili onemogućiti i koji dandanas  sprečavaju našu domovinu da živi i diše punim plućima svoju slobodu i svoju samostalnost.

Dr. Davor Derenčinović, predstojnik katedre za kazneno pravo na Pravnome fakultetu u  Zagrebu je pak ustvrdio da su: “ Ove istine o kojima je u ove tri knjige pisala gđa. Starešina  zapravo stare istine. Samo je pitanje kome su one bile poznate. A i oni kojima su bile poznate, često se nisu mogli čuti  na pravim mjestima, zato što oni nisu bili dio tzv. mainstreama. A oni koji su bili dio tog mainstreama,  iz danas poznatih razloga nisu o tome progovarali. A mogli su, i trebali su. Danas možemo o tome na drugi način progovarati, ovo nisu vremena kada bi neki nedobronamjerni  na te istine mogli upirati prstom nazivajući ih urotama ili teorijama zavjere.….“

Prema Davoru Ivi Stieru, zastupniku u Saboru RH i bivšem ministru vanjskih poslova, ova trilogija Višnje Starešine nije samo „plod  njezina izvjestiteljskog rada u Ženevi i kasnije u Haagu, nije niti samo prikaz i tumačenje ključnih procesa u stvaranju moderne hrvatske države finim i preciznim analitičkim pristupom. Sve je to dakako prisutno. No povrh svega toga, nudeći formulu za razumijevanje na prvi pogled kompliciranih poteza globalnih i kontinentalnih sila  Višnja Starešina pokazuje put kojim Hrvatska i danas može osigurati svoje interese u svijetu koji se neprestano mijenja. Odgovorno igrajući takvu ulogu Hrvatska može samopouzdanije i učinkovitije djelovati i prema svome jugoistoku. To je naravno esencijalno važno zbog svega onoga što Starešina analitički izlaže u svojim knjigama vezano uz situaciju u BiH, položaj Hrvata u BiH te za oblikovanje odnosa u susjednoj regiji jugoistočne Europe. Ali ne po šabloni starih jugoslavenskih struktura, već u skladu s interesima moderne hrvatske države. U tom pogledu, ova je trilogija ujedno i poticaj i putokaz za razvoj takve državne politike.“

U predstavljanju trilogije u  Vijencu, predstavljači I. Petrović, I Šola i V. Starešina, kako najavljuju, neće zaobići niti zbivanja u današnjem „laboratoriju“ i Hrvatskoj u njemu.

Više o informacija knjigama  i filmovima Višnje Starešine i mogućnostima njihove narudžbe možete saznati na  njezinim mrežnim stranicama: www.visnjastaresina.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari