Pratite nas

Kultura

U Zagrebu otvorena izložba ‘1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj’

Objavljeno

na

U Hrvatskom povijesnom muzeju (HPM) u Zagrebu otvorena je izložba “1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj”, posvećena posljednjoj ratnoj godini i ključnim događajima za rješavanje hrvatskoga nacionalnog pitanja
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je na otvorenju istaknula kako izložbu otvara na dan kad se diljem Europe i svijeta ljudi prisjećaju završetka Prvoga svjetskog rata i brojnih žrtava koje je taj Veliki rat donio.

“Tema Prvoga svjetskog rata nas je povezala s drugim državama u Europi te potaknula da promislimo što se to u našoj i europskoj povijesti dalje događalo”, rekla je dodavši kako je Prvi svjetski rat bio prijeloman događaj u modernoj europskoj povijesti, s dalekosežnim i kobnim posljedicama koje se reflektiraju sve do 21. stoljeća.

Obuljen Koržinek podsjetila je na projekt “Memorijalna baština Prvoga svjetskog rata”, koji je rezultirao detaljnim i minucioznim detektiranjem i identificiranjem te opisom spomenika podignutih žrtvama diljem Republike Hrvatske.

Izložba je ključni događaj kako bi se rasvijetlilo nasljeđe Velikoga rata i što je ono ostavilo našim nacionalnim državama kao tegobno nasljeđe koje se nastavilo kroz 20. stoljeće u različitim političkim i ratnim događajima, rekla je ministrica.

Naglasila je kako su sudbinska pitanja iz nasljeđa Prvoga svjetskog rata razriješena tek ratnih devedesetih godina.

Ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar napomenula je kako je, za razliku od ove izložbe, na ranijim izložbama bila predstavljana isključivo građa iz fundusa muzeja.

Sada se u suradnji s ostalim muzejima i arhivima naglasak stavlja na prijelomnu točku, odnosno na društvene i političke događaje koji su se našli pred Hrvatskom nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije.

Izložba se otvorila na simboličan nadnevak koji, istaknula je, označava potpisivanje primirja s Njemačkom kada službeno nastupa kraj Prvog svjetskog rata.

Prijeporni trenutci hrvatske povijesti

Izložba se bavi odlukama političkih elita koje su dalekosežno utjecale na tijek hrvatske povijesti, rekla je Brstilo Rešetar dodavši kako Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske Monarhije, a hrvatsko nacionalno pitanje se odgađa do daljnjega ulaskom u novu jugoslavensku zajednicu.

Izložena građa je, naglasila je autorica izložbe Andreja Smetko, raspoređena u pet tematskih, kronološki raspoređenih cjelina, od početka 1918. do sredine 1919. godine. Time su markirani prijeporni trenutci hrvatske povijesti, dodala je.

Prva cjelina, koja nosi naslov “Care Karlo, carice Zita, šta ratuješ kad nemate žita”, ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji, sve otvorenije nezadovoljstvo stanovništva, nemire u vojnim redovima, dezerterstvo i zahtjeve da se rat što prije završi.

Smetko je istaknula kako je u tom okviru i podcjelina “Život na bojištu” koja podsjeća na pobunu austrougarskih mornara u Boki kotorskoj, sklapanje primirja Središnjih sila s boljševičkom Rusijom u Brest-Litovsku, posljednju austrougarsku ofenzivu na rijeci Piavi i proboj solunskog bojišta u rujnu 1918.

Podcjelina “Život u pozadini” upućuje na život civilnog stanovništva suočenog s nestašicom hrane, glađu, a krajem rata i s još nepoznatom španjolskom gripom, rekla je Smetko dodavši kako je predstavljena i humanitarna akcija spašavanja dalmatinske, istarske i bosanskohercegovačke djece.

Druga cjelina “Vrijeme deklaracija” prikazuje suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja.

Treća cjelina “Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena Država Slovenaca, Hrvata i Srba!”, prikazuje osnivanje Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918..

U četvrtoj izložbenoj cjelini “Između želje i stvarnosti” predstavljeno je razdoblje Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a peta cjelina “Nemirni mir” govori o ulasku Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918.

Reakcija i nezadovoljstvo načinom provedenog ujedinjenja predstavljeno je podcjelinom “Prosinačke žrtve”, a s nekoliko odabranih izložaka naznačen je centralistički i monarhistički karakter nove države i politika Srbije, rekla je  Smetko.

Završna cjelina predstavlja i mirovnu konferenciju u Parizu 1919. godine koja nije ostavila trajno rješenje, niti trajan mir, rekla je Smetko, dodavši kako izložba završava time da hrvatsko pitanje koje se pokušavalo riješiti tijekom Prvog svjetskog rata i dalje ostaje otvoreno.

Izložba se temelji na opsežnom istraživanju arhivskih izvora i recentnih zbornika znanstvenih skupova na temu 1918. godine, a uz muzejsku građu HPM-a, korištena je ona ostalih hrvatskih muzejskih i arhivskih ustanova, s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije.

Iz građe Arhiva HAZU odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora, presnimka Krfske deklaracije iz 1917., zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. te rukopisne zabilješke Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.

Hrvatski državni arhiv (HDA) izložio je fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove, dok su filmski snimci stigli iz fonda HDA, Hrvatskoga filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina.

Manjak građe u hrvatskim muzejima iz vremena Države SHS i njezinog ulaska u Kraljevinu SHS nadoknađen je novinskim materijalom. Autori ambijentalnoga likovnog postava izložbe su Damir Gamulin i Antun Sevšek.

Izložba je otvorena za posjetitelje do 19. svibnja 2019.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Vltava’ – čarobna glazba satkana od uzvišene ljubavi prema naciji, domovini i zavičaju

Objavljeno

na

Objavio

Bedřich Smetana (1824-1884.) otac češke glazbe, utemeljitelj nacionalne opere, skladatelj i dirigent bio je u svojoj 50-oj godini života gluh, tako da na premijeri nije mogao čuti svoje remek-djelo, “Vltavu”, jedinstvenu, čarobnu simfonijsku pjesmu iz ciklusa “Moja Domovina” (“Má Vlast”).

Nije rođen u Pragu (iako se njegovo ime obično veže uz glavni grad Češke), nego u Litomyšlu, malom gradiću istočno od Praga na samoj granici Češke i Moravske, na području na kojemu je službeni jezik bio njemački. Češki je naučio tek kasnije, ali možda je upravo ta odvojenost od materinjeg jezika, pisma i češke kulture u mladom skladatelju i probudila još veću i gorljiviju ljubav prema Rodu i Domovini.

Bila mu je namijenjena sudbina pivara (jer time se bavio njegov otac), ali život ga je odveo na drugu stranu, jer se Bedřich već sa šest godina pokazao vrhunskim glazbenim talentom i nastupio pred publikom na koncertu kao pijanist. Osim klavira, učio je svirati violinu, ali je ipak ostao najpoznatiji po svojim sjajnim skladbama što ih je stvarao najprije zanesen ljubavlju prema ženama koje je volio, a potom i opusom u kojemu je slavio Domovinu, češku povijest i svoju ljubav prema zavičaju.

Ovaj glazbeni virtuoz, dirigent, pedagog i skladatelj, svjetskoj je baštini ostavi dragocjena djela među kojima su najznačajnija:

  • opere “Prodana nevjesta”, “Libuša”, “Dalibor”
  • grandiozni ciklus od 6 simfonijskih pjesama (“Moja domovina”)
  • slavna i čarobna simfonijska pjesma “Vltava”

Uzor Smetani bio je Franz Liszt s kojim je bio i veliki prijatelj, a posvetio mu je i skladbu Šest karakterističnih komada. Na nagovor Liszta Smetana je utemeljio Klavirski institut u Pragu koji ubrzo postaje važno središte glazbenog života. U to vrijeme (do 1856. godine) u Češkoj njegova djela i nisu bila tako poznata. Velike uspjehe postiže tek u Švedskoj (kuda odlazi nakon uvođenja Bachovog apsolutizma). U Göteborgu provodi 5 godina. Postaje poznati i priznati zborski dirigent, pijanist, a utemeljio je i glazbenu školu. Pored svega toga sklada i svoja prva važnija djela (simfonijske pjesme Richard III., Wallensteinov logor i Hakon Jarl).

U Prag se vraća poslije pada Bachovog apsolutizma i radi na utemeljenju nacionalne opere (jer do tada su u Češkoj operna djela izvođena na njemačkom jeziku).

Godine 1866. sklada svoju prvu operu – Braniboři v Čechách /Brandenburžani u Češkoj, a njezina je praizvedba upriličena u Privremenom kazalištu. Ovo je djelo postiglo sjajan uspjeh.

Grandiozni ciklus “Moja domovina” predstavlja jedinstvenu i neponovljivu i snažnu tonsku apoteozu mita i povijesti češke nacije, a cjelokupno djelo Bedřicha Smetane skladna je sinteza nacionalnih i aktualnih europskih glazbenih elemenata upotpunjena savršenim umjetničkim izrazom.

Čovjek ne mora biti Čeh pa da mu srce zaigra kad čuje ove harmonične zvuke koji se tako ljupko upotpunjuju, sljubljuju i stapaju u cjelinu u zadivljujućem, sjajnom i očaravajućem glazbenom remek-djelu što ga može stvoriti samo biće ispunjeno Božjim nadahnućem i žarkom ljubavlju prema Domovini koja se ne da niti može mjeriti nikakvim ovozemaljskim mjerilima.

U svome je Dnevniku na jednom mjestu ovaj veliki skladatelj zapisao: “Ja sam oruđe više sile…jedanput ću u tehnici postati Liszt, a u skladanju Mozart.”

Zaplovimo Vltavom…i uživajmo u krajoliku zavičaja neponovljivog Smetane…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

NEMOJ ME ZABORAVITI!

Objavljeno

na

Objavio

Napisat ću dio priče,
samo kraj će sretan biti
i sad čujem kako viče:
NEMOJ ME ZABORAVITI!

Heroj Domovinskog rata,
kojeg crna zemlja krije,
čekala je sestra brata,
vratio se nikad nije!

Čekala je majka sina
i brisala suze s lica,
uze joj ga Domovina,
pokri sveta trobojnica!

I otac ga ček’o dugo
al morao je jedno znati:
slomit ćeš mu srce tugo
pa ga neće dočekati.

Ali će ga zagrliti
u kraljevstvu Božje sreće,
tek će oni sretni biti
tu gdje tuga ući neće!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

Još te čuvam, košuljo sveta!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari