Pratite nas

Kultura

U Zagrebu otvorena izložba ‘1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj’

Objavljeno

na

U Hrvatskom povijesnom muzeju (HPM) u Zagrebu otvorena je izložba “1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj”, posvećena posljednjoj ratnoj godini i ključnim događajima za rješavanje hrvatskoga nacionalnog pitanja
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je na otvorenju istaknula kako izložbu otvara na dan kad se diljem Europe i svijeta ljudi prisjećaju završetka Prvoga svjetskog rata i brojnih žrtava koje je taj Veliki rat donio.

“Tema Prvoga svjetskog rata nas je povezala s drugim državama u Europi te potaknula da promislimo što se to u našoj i europskoj povijesti dalje događalo”, rekla je dodavši kako je Prvi svjetski rat bio prijeloman događaj u modernoj europskoj povijesti, s dalekosežnim i kobnim posljedicama koje se reflektiraju sve do 21. stoljeća.

Obuljen Koržinek podsjetila je na projekt “Memorijalna baština Prvoga svjetskog rata”, koji je rezultirao detaljnim i minucioznim detektiranjem i identificiranjem te opisom spomenika podignutih žrtvama diljem Republike Hrvatske.

Izložba je ključni događaj kako bi se rasvijetlilo nasljeđe Velikoga rata i što je ono ostavilo našim nacionalnim državama kao tegobno nasljeđe koje se nastavilo kroz 20. stoljeće u različitim političkim i ratnim događajima, rekla je ministrica.

Naglasila je kako su sudbinska pitanja iz nasljeđa Prvoga svjetskog rata razriješena tek ratnih devedesetih godina.

Ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar napomenula je kako je, za razliku od ove izložbe, na ranijim izložbama bila predstavljana isključivo građa iz fundusa muzeja.

Sada se u suradnji s ostalim muzejima i arhivima naglasak stavlja na prijelomnu točku, odnosno na društvene i političke događaje koji su se našli pred Hrvatskom nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije.

Izložba se otvorila na simboličan nadnevak koji, istaknula je, označava potpisivanje primirja s Njemačkom kada službeno nastupa kraj Prvog svjetskog rata.

Prijeporni trenutci hrvatske povijesti

Izložba se bavi odlukama političkih elita koje su dalekosežno utjecale na tijek hrvatske povijesti, rekla je Brstilo Rešetar dodavši kako Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske Monarhije, a hrvatsko nacionalno pitanje se odgađa do daljnjega ulaskom u novu jugoslavensku zajednicu.

Izložena građa je, naglasila je autorica izložbe Andreja Smetko, raspoređena u pet tematskih, kronološki raspoređenih cjelina, od početka 1918. do sredine 1919. godine. Time su markirani prijeporni trenutci hrvatske povijesti, dodala je.

Prva cjelina, koja nosi naslov “Care Karlo, carice Zita, šta ratuješ kad nemate žita”, ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji, sve otvorenije nezadovoljstvo stanovništva, nemire u vojnim redovima, dezerterstvo i zahtjeve da se rat što prije završi.

Smetko je istaknula kako je u tom okviru i podcjelina “Život na bojištu” koja podsjeća na pobunu austrougarskih mornara u Boki kotorskoj, sklapanje primirja Središnjih sila s boljševičkom Rusijom u Brest-Litovsku, posljednju austrougarsku ofenzivu na rijeci Piavi i proboj solunskog bojišta u rujnu 1918.

Podcjelina “Život u pozadini” upućuje na život civilnog stanovništva suočenog s nestašicom hrane, glađu, a krajem rata i s još nepoznatom španjolskom gripom, rekla je Smetko dodavši kako je predstavljena i humanitarna akcija spašavanja dalmatinske, istarske i bosanskohercegovačke djece.

Druga cjelina “Vrijeme deklaracija” prikazuje suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja.

Treća cjelina “Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena Država Slovenaca, Hrvata i Srba!”, prikazuje osnivanje Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918..

U četvrtoj izložbenoj cjelini “Između želje i stvarnosti” predstavljeno je razdoblje Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a peta cjelina “Nemirni mir” govori o ulasku Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918.

Reakcija i nezadovoljstvo načinom provedenog ujedinjenja predstavljeno je podcjelinom “Prosinačke žrtve”, a s nekoliko odabranih izložaka naznačen je centralistički i monarhistički karakter nove države i politika Srbije, rekla je  Smetko.

Završna cjelina predstavlja i mirovnu konferenciju u Parizu 1919. godine koja nije ostavila trajno rješenje, niti trajan mir, rekla je Smetko, dodavši kako izložba završava time da hrvatsko pitanje koje se pokušavalo riješiti tijekom Prvog svjetskog rata i dalje ostaje otvoreno.

Izložba se temelji na opsežnom istraživanju arhivskih izvora i recentnih zbornika znanstvenih skupova na temu 1918. godine, a uz muzejsku građu HPM-a, korištena je ona ostalih hrvatskih muzejskih i arhivskih ustanova, s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije.

Iz građe Arhiva HAZU odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora, presnimka Krfske deklaracije iz 1917., zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. te rukopisne zabilješke Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.

Hrvatski državni arhiv (HDA) izložio je fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove, dok su filmski snimci stigli iz fonda HDA, Hrvatskoga filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina.

Manjak građe u hrvatskim muzejima iz vremena Države SHS i njezinog ulaska u Kraljevinu SHS nadoknađen je novinskim materijalom. Autori ambijentalnoga likovnog postava izložbe su Damir Gamulin i Antun Sevšek.

Izložba je otvorena za posjetitelje do 19. svibnja 2019.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Falio si oče

Objavljeno

na

Objavio

Teško je odrastati bez oca, bilo da te ostavio na ovaj ili onaj način ali teško je!
Mnogi čeznu za svojom djecom ali su primorani napustiti ih zbog one kore kruha, mnogi to rade zbog svoje neodgovornosti! Bilo kako bilo:

Falio si oče

Pročitaj oče što ti imam reći,
ništa ne može stati na put sreći.
Iako mi život nije bio bajka,
bez tebe podiže me majka!

Svu ljubav svijeta mi je dala
a kad bi od umora pala,
znala je svoju tugu da skrije,
osim tebe ništa falilo mi nije.

Samo ti si falio mi oče.
Bez tebe bio sam siroče
i često bi svoje suze krio,
ali sve sam ti oče oprostio!

Da si samo jednom u životu
poklonio mi svoju dobrotu,
da sam jednom sjeo ti u krilo
čini mi se,lakše bi mi bilo.

Od djetinjstva prođe mnogo ljeta,
meni su moja djeca blago svijeta.
Često život čudne priče piše,
ni ja oče,siroče nisam više!

Pružam njima što ti nisi meni
i ne dam bolnoj uspomeni
da u moje srce se uvuče,
živim za sutra,zaboravljam juče’.

Pišem ti priču djetinjstva mog,
oprostio sam ja,oprostit će i Bog
i nikada te ovo upitao ne bi,
ali možeš li oče ti oprostit sebi?

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

ZABORAVLJENI

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Milas: Rekli su mi kako je katolički školski centar ‘Sveti Ivan Pavao Drugi’ izniman primjer kvalitete

Objavljeno

na

Objavio

Izvor za tekst i fotografije: facebook stranica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

Državni tajnik Zvonko Milas boravio u Bihaću
 

– U Bihaću smo u Katoličkom školskom centru gdje smo se našli s predstavnicima te obrazovne ustanove koja ima određene probleme u svom funkcioniranju. Da budem precizniji, problem je u financiranju. Tim povodom imali smo sastanke s predstavnicima Unsko-sanske županije i grada Bihaća. Postigli smo dogovor da će Unsko-sanska županija kao nadležna instanca za financiranje obrazovnih ustanova na ovom području na svom sljedećem skupštinskom zasjedanju učiniti sve kako bi KŠC “Sveti Ivan Pavao Drugi” našao svoje mjesto u njihovom proračunu, kazao je Milas

Državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas danas je posjetio Bihać gdje se sastao s predstavnicima  tamošnjeg Katoličkog školskog centra te s predstavnicima lokalne i regionalne vlasti: gradonačelnikom grada Bihaća Šuhretom Fazlićem i premijerom Unsko-sanske županije Mustafom Ružnićem. Posjet Bihaću državni tajnik iskoristio je i  za posjet kući časnih sestara Klanjateljica krvi Kristove, koje ove godine obilježavaju 125 godina od dolaska i djelovanja u ovdašnjoj župi Svetog Antuna Padovanskog.

Državni tajnik Milas se najduže zadržao u prostorijama Katoličkog školskog centra “Sveti Ivan Pavao Drugi” gdje je razgovarao s ravnateljem vlč. Borisom Ljevakom o situaciji u ovoj obrazovnoj ustanovi. Nakon današnjih sastanaka, gospodin Milas dao je i intervju novinarki Ivani Perkovac za “Glas Hrvatske” u kojem je naglasio razloge posjeta ovom području.

– U Bihaću smo u Katoličkom školskom centru gdje smo se našli s predstavnicima te obrazovne ustanove koja ima određene probleme u svom funkcioniranju. Da budem precizniji, problem je u financiranju. Tim povodom imali smo sastanke s predstavnicima Unsko-sanske županije i grada Bihaća. Postigli smo dogovor da će Unsko-sanska županija kao nadležna instanca za financiranje obrazovnih ustanova na ovom području na svom sljedećem skupštinskom zasjedanju učiniti sve kako bi KŠC “Sveti Ivan Pavao Drugi” našao svoje mjesto u njihovom proračunu, kazao je Milas i izrazio svoje mišljenje kako je iznimno zadovoljan čuvši riječi od predstavnika vlasti kako je KŠC kao obrazovna ustanova iznimno kvalitetna te je to i jedan od razloga što je i opstao cijelo ovo vrijeme i obećanja kako će on dobiti puninu u financiranju na zadovoljstvo osoblja i 500 učenika, kako onih iz osnovnih škola tako i srednjoškolaca, kazao je Milas i istakao kako ovu školu većim dijelom pohađaju učenici nehrvatske nacionalnosti.

Od drugih problema koji muče Hrvate koji žive u Bihaću i Unsko-sanskoj županiji najveći su iz područja cestovne infrastrukture (ceste, prilazi,…), kazao je državni tajnik što otežava normalan život.

– U tom smislu dogovorili smo se da se ubrzo ponovno nađemo i mi, ali i kolege iz središnjeg ureda za obnovu, Gradonačelnik i premijer i potražimo rješenja koja će pomoći Hrvatima da im život bude što jednostavniji, što ljepši i što bolji, čime će se oplemeniti i životi drugih ljudi koji žive na ovom području kazao je za “Glas Hrvatske” državni tajnik Zvonko Milas za vrijeme svoga posjeta Bihaću i Unsko-sanskoj županiji.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari