Pratite nas

Kronika

Ubijen glas Vukovara Siniša Glavašević

Objavljeno

na

“…Za nekoliko mjeseci rata stekao sam toliko neprijatelja da se pitam gdje su bili do sada… Otkud tolike laži u prijateljstvu? Hvala im u ime svih koji su izginuli… i u svoje osobno, malo ime, koje će ipak, na kraju svega, biti veće od njihova.” iz Priče o ratniku, novinara Siniše Glavaševića (Vukovar, 4. 11 1960. – Ovčara, 20. 11. 1991.) Tako je u pjesmi “Misao svijeta” krajem 19. stoljeća pjevao Silvije Strahimir Kranjčević, slavni hrvatski pjesnik, da bi tu pjesmu u drugoj polovici 20. stoljeća skladao genijalni dubrovački skladatelj Krešimir Magdić, pa je “Misao svijeta” postala jedna od najkvalitetnijih i svakako antologijskih hrvatskih klapskih pjesama koja se ne tako rijetko izvodi i na sprovodima ili u najsvečanijim javnim prilikama. Ništa čudno da je ovu pjesmu klapa sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice izvodila i u Vukovaru ovog 18. studenog u krugu vukovarske bolnice u sklopu obilježavanja dvadeset i druge obljetnice pada Vukovara.

[vsw id=”JJIaA0Cpvfs” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

Izvrsna klapa snažnih i izbalansiranih glasova vehementno je otpjevala Kranjčevićevu i Magdićevu “Misao svijeta”, skladbu koja itekako priliči tragičnoj vukovarskoj godišnjici, ali čitav je protokolarni program obilježavanja vukovarske tragedije pao ne u drugi, nego treći plan zbog dnevnopolitičkih previranja i nesporazuma koji već nekoliko mjeseci razaraju Hrvatsku iznutra. I doista. Kome je to ovog 18. studenog u Vukovaru, gradu čija povijest stara dvadeset i dvije godine još ni izdaleka nije napisana niti utvrđena bilo do Silvija Strahimira Kranjčevića, po mnogima najmarkantnije pojave hrvatskog pjesništva u 19. stoljeću?

[pullquote_right]Ma vječna zvijezda zlatna – za oblacim negdje trepti Ne vidje je smrtno oko, samo srce za njom hlepti Srce samo zvijezdu sluti – ideja je vječna, sama Adamovo teži pleme k njojzi krvlju i suzama” “Nitko ne zna, kad se rodi – možda pravo onog sata Kada su…[/pullquote_right]

Tko je to u sebi imao poniznosti da bi u Vukovaru, opterećen teretom vukovarske ratne patnje stare dvadeset i dvije godine, mogao koncentrirano slušati stihove Senjanina i nesuđenog svećenika, koji je morao napustiti Hrvatsku bana Dragutina Khuena Hedervaryja, da bi živio u Mostaru, Livnu, Bijeljini i konačno u Sarajevu gdje je, valjda, i našao vječni mir. Kranjčevićeve pjesničke poruke koje je naš suvremenik Magdić tako snažno glazbeno uobličio da čine nevjerojatan sklad i univerzalnu ljepotu, ostale su potpuno izvan ovog aktualnog vukovarskog nereda koji je zbog neodrađene i neiživljene povijesti, zbog nekih tuđih dugova i krivica, prerastao u živi pijesak u kojem se trenutno valja hrvatska demokracija. Pa ipak, “Misao svijeta” sa svim svojim mogućim teološkim, filozofskim, ali i svakodnevnim ljudskim značenjima, može biti povod za ozbiljno razmišljanje o poeziji koja se opet pokazala najtočnijom tumačiteljicom ljudskih Pjesničke poruke ostale su izvan vukovarskog nereda koji je zbog neodrađene i neiživljene povijesti, zbog nekih tuđih dugova i krivica, prerastao u živi pijesak u kojem se trenutno valja hrvatska demokracija postupaka. Kranjčevićevi stihovi i Magdićeve note tako su u tom sumornom, maglovitom vukovarskom danu koji je dostojanstvenu svečanost pretvorio u ponižavanje hrvatskih vojskovođa, ratnika i ubijenih i nestalih branitelja, zazvučale kao poruka direktno od onoga koji je stvarajući svijet stvorio i njegovu nesavršenost. “Misao svijeta” izvedena pred vukovarskom bolnicom u kojoj su liječnici uz pomoć medicinskih sestara i ostalog zdravstvenog osoblja vodili bitku za svaki život u nemogućim uvjetima, bila je dirljiva komemorativna poruka upućena onima koji su u Vukovaru ubijeni tog krvavog studenog 1991. o kojem se još uvijek pričaju različite, vrlo često i dijametralno suprotstavljene priče. Na žalost, potresnu “Misao svijeta” nisu čuli živi ljudi koje su u Vukovaru u većini slučajeva okupili pijetet, tuga i osjećaji, a to je i šteta koja se, doduše, može nadoknaditi, već sljedećeg 18. studenog kada će u Vukovaru možda biti i vremena i volje i za Silvija Strahimira Kranjčevića koji je krajem 19. stoljeća napisao i ove stihove:

Potresnu “misao svijeta” nisu čuli živi koje su u Vukovaru u većini okupili pijetet, tuga i osjećaji

vecernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lübeck – Napadač s nožem ozlijedio 14 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Jedan muškarac nožem je napao ljude u busu u njemačkom gradu Lübecku.

Kako piše njemački ln-online, prema iskazu svjedoka, do napada je došlo nakon što je napadač na pod bacio ruksak iz kojeg se krenulo dimiti.
Ljudi su počeli vrištati, a napadač je krenuo u pohod u kojem je ozljeđeno 14 osoba, a prema posljednjim informacijama, nema mrtvih, piše VečernjiList.

Da je do napada došlo potvrdila je i policija, koja je obavijestila da su raspoložive snage na terenu. Također, dodaju kako je napadač uhićen na licu mjesta. Neki lokalni mediji spominju da je uz nož imao i pištolj, ali to još nije potvrđeno.

Policija pokrajine Schleswig-Holstein, u kojoj se nalazi Luebeck, ranije je na svom Twitter profilu objavila kako je u gradu u tijeku velika policijska akcija.

– U Luebecku je u tijeku veliko raspoređivanje policije” napisali su iz policije. “Istražujemo situaciju te ćemo se kasnije javiti s više informacija”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari