Pratite nas

Događaji

Ubijeni i raseljeni Zrinjani i njihovi potomci – Nekad žrtve genocida i organiziranog etničkog čišćenja, a danas žrtve nepravde sustava

Objavljeno

na

Povijesničarka dr. sc. Vlatka Vukelić

Sramotna je tišina svih hrvatskih vlasti od osamostaljenja do danas. Niti jedna vlada do sada nije našla za shodno da se barem simbolički ispravi ogromna nepravda i osudi ovaj strašan zločin.

Povijest zrinskog područja seže u daleku prošlost. Ono je bilo lako dostupno starodrevnim putem koji je pratio rijeku Unu (a račvao se i uz Japru i Sanu), a kod Novog i Dvora je skretao prema sjeverozapadu. Prešavši preko Zrinske i Trgovske gore, put je dalje vodio k velikom pretpovijesnom i antičkom središtu Sisciji, današnjem Sisku. Prijevoji preko Zrinske gore, relativno su niski i predstavljali su najkraću vezu ondašnje Panonije s Dalmacijom i njenom obalom. Na naseljavanje i život u ovom kraju osobito se odrazilo rudno bogatstvo Trgovske i Zrinske gore, iskorištavano sve do nedavna. Za trajanja Mlađeg željeznog doba rude ovoga kraja – žutu željeznu rudaču (limonit) i srebrnu i olovnu (galenit) – iskorištavaju Kelti, a nešto kasnije rudu su ovdje kopali i Rimljani. Rudarenje se nastavlja i u kasnijim razdobljima, a o važnosti ovog plodnog rudonosnog i važnog tranzitnog područja govori u prilog činjenica o dodjeli imovine knezovima Bribirskim. Šubići, Grgur, sin bana Pavla i njegov nećak Juraj (+c.1361), dobili su Zrin od kralja Ludovika I. (1342.-1382.) u zamjenu za Ostrovicu, o čemu nam je sačuvan tekst isprave datirane 31. srpnja 1347. godine (CD, 11/1913: 382-383, br.289). Od toga vremena Bribirski knezovi postaju grofovima Zrinskim.

Jedan od najvažnijih spomenika Zrina je vrlo kvalitetno izgrađena gotička, jednobrodna franjevačka samostanska crkva Sv. Margarete (ili Marije Magdalene, jer se u tom patrociniju autori često razilaze; Laszowski 1901), danas ponovno ruševina, bila je dio samostana, smještenog s njene južne strane. Temelji klaustra iskopani su tijekom arheoloških istraživanja 2006. godine. Uokolo crkve nalaz se rimokatoličko groblje, koje je devastirano od 1944. godine nadalje. Nikola III. Zrinski preminuo je početkom 1534. god. (svakako prije 3.V. kada se Helena Zrinska već naziva udovicom), po svoj prilici u Zrinu. Položen je u grobnicu u prethodno spomenutoj crkvi, u sklopu franjevačkog samostana. Na raku je stavljena masivna bogato ukrašena kamena ploča, danas slomljena u nekoliko dijelova.

Iz plemićke obitelji Zrinski najpoznatiji je Nikola IV. Šubić, rođen 1508, koji je sa svojom vojskom branio Europu pred Bečom, a u Sigetu zadužio cijeli kršćanski svijet.

Godine 2008. navršila se 500. obljetnica Nikolina rođenja, no Zrin se zaobilazi i prešućuje zbog zločina počinjenog od partizana u jeku Drugog svjetskog rata, kao i sustava represije koji je tu vladao od uspostave Kraljevine SHS. O tomu svjedoče mnogi žandarmerijski izvještaji koji explicite navode, kako je hrvatsko pučanstvo redovito završavalo u zatvoru i na sam „neprimjeren“ spomen ikojeg člana obitelji Karađorđević.

Prema popisu stanovništva iz 1910. godine Zrin je imao 781 stanovnika, od čega 777 Hrvata, 3 Srbina i 1 Mađara. Prema vjeroispovjesti katolika je bilo 778, a pravoslavaca troje.

Početkom Drugog svjetskog rata u Zrinu je živjelo oko 850 stanovnika. Proglašenjem Nezavisne države Hrvatske, Zrin je izloženo granično područje u okruženju Vlaha bez stalne zaštite vojnih postrojbi.  O tome svjedoče zapisnici iz ožujka 1943., kada Zrinjani dolaze u Zagreb tražiti pomoć i zaštitu. Potražuju i vod domobrana za zaštitu mjesta zbog sigurnosti u obavljanju svakodnevnih poljodjelnih poslova, jer su pri tim svakodnevnim poslovima bili izloženi pljački i pojedinačnim napadima.

I danas postoji želja žitelja da se vrate na rodnu grudu. Znaju otkuda su protjerani, znaju gdje su im kuće stajale, ali ne znaju tko im može pomoći vratiti oteto, kada vrijeme već vratiti ne mogu….

Početkom rujna 1943. Zrin je u opet napadnut, jer mjesto nije imalo vojne zaštite. Žestoki partizanski napad uslijedio je 9. rujna, za koji do dana današnjeg nitko nije odgovarao. Titovi partizani su u zoru upali u mjesto i brutalno pobili 213 nenaoružanih muškaraca, žena i djece. U kolovozu 1944. štab NOV-a donosi odluku da se spali čitavo selo te otuđi sva preostala pokretna imovina.  Nakon što su opljačkali njihove kuće, do temelja su spalili i kolijevku hrvatskog junaka Nikole Šubića Zrinskog, a ostatak stanovništva raselili u Slavoniju.

Iz Zrina je preživjelo samo 16 muškaraca starijih od 18 godina.

U svibnju 1946. godine Okružni narodni sud u Sisku, prema lažnoj optužbi za ratni zločin, donio je Presudu na kaznu smrti vješanjem (broj: Stub 9 – 46) za Matiju Feketića, kojega su i objesili 3. kolovoza 1946. godine u Mošćeničkoj šumi kod Petrinje. Andrija Feketić podnio je zahtjev za povrat kompletne oduzete imovine u Zrinu 1997. godine, ali do danas nije na isti zahtjev dobio odgovor.

Zrinjani, nikada nisu odustajali od svog povratka, dapače planirali su ga i u neizvjesnim vremenima obrambenog Domovinskog rata, pa su u rujnu 1993. naručili od Urbanističkog instituta Hrvatske studiju za potrebe povratka.

Dakle, trebalo je provesti reviziju presude Kotarskog suda u Dvoru na Uni od 7. veljače 1946. te provesti povrat katastarskih čestica u posjed izvlaštenim Zrinjanima ili njihovim potomcima.

Zagrebačka nadbiskupija nikada nije ukinula župu Zrin, makar je to 70 godina bila jedina župa u Hrvatskoj bez ijednog živućeg katolika, ali od 1946. imovina te župe konfiscirana je te do danas nije vraćena.

Kolika je bila mržnja prema imenu Zrin, govori i podatak da su komunističke vlasti promijenile imena mjesta i geografskih pojmova koji su u sebi imali pridjev Zrinski. Zrinski Brđani postali su Šamarički Brđani, Zrinska Draga postala je Šamarička Draga, a izbrisano je iz karata bilo i ime Zrinska gora.

Rezultat nametnute tišine je da malo tko u Hrvatskoj zna istinu o Zrinu. Čitav svijet veliča Nikolu Šubića Zrinskog, a kako danas izgleda sjedište plemenitaške obitelji Šubić u Zrinu? Tvrđava koja stoji kao ruševina iznad Zrina jedina podsjeća na slavne dane hrvatske povijesti.

Nepravda zavijena velom šutnje traje i danas. Vrijeme je da im se barem preko potomaka vrati osobni ponos i oduzeta imovina. Tragično je gledati kako pojedine udruge apeliraju na primitak izbjeglica danas, dok se ni s najmanje pijeteta ne osvrću na vlastiti izbjegli i napaćeni narod.

Sramotna je tišina svih hrvatskih vlasti od osamostaljenja do danas. Niti jedna vlada do sada nije našla za shodno da se barem simbolički ispravi ogromna nepravda i osudi ovaj strašan zločin.

Ovim putem apeliramo da se napokon učini konkretan čin minimalne zadovoljštine potomcima Zrinjana. Tražimo ukidanje sramotne komunističke presude i da se na taj način barem simbolički pošalje poruka da je u Zrinu otkriveno pravo lice komunističkog totalitarnog režima kojeg i danas u Hrvatskoj mnogi veličaju.

dr. sc. Vlatka Vukelić / Kamenjar.com

7. rujna 1566., bitka kod Sigeta i junačko djelo Nikole Šubića Zrinskog. Hajd’ u boj, u boj!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Svečano obilježena 27. obljetnica HRZ-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

U vojarni Pukovnik Mirko Vukušić u Zemuniku u srijedu, 12. prosinca 2018. održana je središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice utemeljenja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a).

Središnjoj svečanosti nazočili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zadarski župan Božidar Longin, zapovjednik HRZ-a brigadni general Mato Mikić, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OS RH, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, diplomatskog i vojno-diplomatskog zbora, lokalnih vlasti, bivši zapovjednici i djelatnici HRZ-a, obitelji poginulih pripadnika HRZ-a i drugi. U sklopu svečanosti službeno je predstavljen remontirani helikopter Mi-171 Sh.

Čestitavši svim pripadnicima HRZ-a obljetnicu osnutka izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH i predsjednika Vlade RH ministar Krstičević prisjetio se svih hrvatskih zrakoplovaca koji su u danima Domovinskog rata dali nemjerljiv doprinos uspjesima i pobjedama Hrvatske vojske, a osvrnuo se i na teške početke ratnog zrakoplovstva. Ministar Krstičević u svom je obraćanju naveo i kako se Hrvatska vojska u posljednje dvije godine sustavno obnavlja i jača što uključuje i nabavu nove opreme, a posebno je istaknuo preuzimanje prvog remontiranog helikoptera.

“Danas je značajan dan za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo! Osim svečanosti proslave dana danas preuzimamo novi remontirani helikopter Mi-171 Sh. Iz poštovanja prema doprinosu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u stvaranju hrvatske države, pokrenuti su projekti sustavnog opremanja novim sredstvima i opremom ove zahtjevne grane pobjedničke Hrvatske vojske. Država koja nije u stanju štititi svoje nebo ne može biti sigurna ni u svoju budućnost”, rekao je ministar Krstičević. Podsjetivši kako su u sastav HRZ-a već ušli helikopteri Kiowa Warrior, a dolaze i moćni američki helikopteri “Crni Jastreb”, ministar Krstičević je zaključio:“Kao pouzdana i vjerodostojna članica NATO saveza, prelazak na zapadnu tehnologiju je jedini mogući i ispravni put”.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general Šundov u prigodnom obraćanju prisjetio se kako se HRZ tijekom Domovinskog rata stvaralo gotovo ni iz čega, a herojskim djelovanjima iz sportskih i poljoprivrednih aviona, kao i odvažnim preletima zrakoplova na slobodni hrvatski teritorij, naši su piloti dizali moral naših branitelja i održavali vjeru u pobjedu. General Šundov istaknuo je kako je dobro opremljena i obučena vojska jamac sigurnosti i slobode te se stoga moderniziraju i opremaju sve grane Hrvatske vojske.

“Svjedoci smo napora koje naša država ulaže kako bi u složenim gospodarskim prilikama modernizirala i opremila svoju Hrvatsku vojsku. Iskreno vjerujem da će se taj trend održati i da ćemo i narednim godinama nastaviti modernizirati naše zrakoplovstvo. Uz proces modernizacije planiran u ostalim granama Oružanih snaga slobodno možemo reći da stvaramo vojsku za 21. stoljeće”, zaključio je načelnik Glavnog stožera OS RH.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zadarski župan Božidar Longin istaknuo je nemjerljiv doprinos HRZ-a u Domovinskom ratu te njegovu današnju ulogu: “Danas, u mirnodopskim uvjetima čuvari hrvatskog neba obavljaju mnoge zadaće i važna su karika u sustavu domovinske sigurnosti”.

Zapovjednik HRZ-a brigadni general Mikić u svom je govoru naglasio kako je HRZ, prošavši kroz nekoliko faza transformacije i preustroja, izraslo u moderno zrakoplovstvo u potpunosti sposobno i spremno ispunjavati svoje Ustavom i zakonom predviđene zadaće i misije.

“Danas sustavno provodimo nadzor i zaštitu zračnog prostora, pružamo potporu provedbi zadaća Obalne straže i obuci ostalih grana Oružanih snaga, sudjelujemo u operacijama potpore miru, provodimo zadaće hitnog zračnog medicinskog prijevoza, traganja i spašavanja, gašenja požara iz zraka i dajemo potporu civilnim institucijama u Republici Hrvatskoj”, rekao je general Mikić. Zapovjednik HRZ-a istaknuo je kako već samo već 27 godina školujemo vlastiti pilotski kadar, a u pripremi su i novi programi koji će osigurati dovoljan broj mladih pilota za nove višenamjenske borbene avione.

Po završetku svečanosti održana je prezentacija o remontu helikoptera Mi-171 Sh, a uzvanici su potom obišli taktičko-tehnički zbor HRZ-a. Održan je i atraktivan prigodan letački program u kojem je sudjelovao i remontirani helikopter. Nakon leta pilot bojnik Dubravko Radić izjavio je kako je u potrojbu vraćeno „moćno sredstvo” te da će se koristiti za zadaće unutar Oružanih snaga, ali i za potporu civilnim institucijama.

“Remont je napravljen odlično i nemamo nikakvih zamjerki”.

U sklopu obilježavanja obljetnice u ponedjeljak 10. prosinca položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, dok je u utorak 11. prosinca služena sveta misa zadušnica za poginule i umrle hrvatske branitelje u Crkvi Svetog Šime u Zadru koju je predvodio vojni kapelan Ivo Topalović.

Također, u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. izaslanstvo HRZ-a položilo je vijence i zaplilo svijeće na grobu generala zbora Imre Agotića i kod središnjeg križa na gradskom groblju Mirogoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Zavičajna zajednica ‘Široki Brijeg’ u Zagrebu obilježila 25. obljetnicu održavanja tradicionalne ‘Širokobriješke večeri’.

Objavljeno

na

Objavio

U petak, 7. prosinca 2018. u prepunoj dvorani restorana Gastro Globus održana je, u organizaciji Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu,  još jedna tradicionalna Širokobriješka večer u Zagrebu  koja je okupila  preko 700 gostiju.

Jubilarno – 25. – druženje Širokobriježanki i Širokobriježana te prijatelja Širokog Brijega okupilo je i brojne uglednike iz društvenog, političkog, gospodarskog, sportskog i kulturnog života dviju domovina hrvatskog naroda – Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Večer su uveličali: Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, izaslanica Andreja Plenkovića, predsjednika hrvatske vlade, Žana Ćorić, izaslanica Zvonka Milasa, državnog tajnika  Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Mato Kraljević, izaslanik Milana Bandića, gradonačelnika grada Zagreba, Zdenko Ćosić, izaslanik Dragana Čovića, predsjednika HNS a i HDZ a BiH, Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega. Na večeri su bili i Zlatko Dalić, izbornik osvajača svjetskog srebra u nogometu, Anđelo Kvesić, osvajač bronce na Svjetskoj karate ligi i brat osvajača svjetskog zlata u karateu – Ivana Kvesića te prof.dr.sc. Eduard Galić, sveučilišni profesor i poznati hrvatski kardiolog.

Pozdravljajući okupljene dr.Zdenko Kraljević,  predsjednik Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu naglasio je važnost njegovanja i čuvanja svoje baštine, svog identiteta. „Uz zadržavanje trajne veze sa zavičajem, upravo to je i cilj održavanja ovih naših druženja“ – rekao je.

Marko Ćavar, jedan od prvih predsjednika Širokobriješke zajednice u Zagrebu podsjetio je nazočne na početke rada zajednice te projekte koje je zajednica završila: obnovu zgrade gimnazije na Širokom Brijegu, izgradnja spomenika dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku i Gojku Šušku, ratnom ministru obrane  u Širokom Brijegu, koji su bili redoviti gosti na svim Širokobriješkim večerima. „ Nastavljamo graditi mostove između Širokog Brijega i Zagreba, naša dva zavičaja“ – poručio je.

„Uvijek mi je posebno zadovljstvo biti s vama“- poručila je predsjednica Kolinda te naglasila važnost zajedništva u ostvarivanju bitnih ciljeva za hrvatkih narod kako u RH tako i u BiH.  „To što Širkobriješka zajednice pomaže Hrvate u entitetu Republika Srpska i obnovu katličke crkve u Bijeljeni  pravi je pokazatelj zajedništva hrvatskog naroda “ rekla je predsjednica koja je Mati Buliću, pomogla i zapjevala s njim njegovu poznatu pjesmu uz koju su snažno vezani svi Širokobriježani „Domu mom“.

I ova svečana 25. Širokobriješka večer je, kao i godinama prije, imala humanitarni karakter. Po prvi put,  dio humanitarnog prihoda će ići izvan Širokog Brijega – u obnovu župne crkve Prečistog Srca Marijina u Bijeljini, koja je, poput brojnih Hrvata tog kraja, u proteklom ratu teško stradala.  Crkva je zbog povijesne i arhitektonske vrijednosti,  2015.godine proglašena i nacionalnim kulturnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na ovaj način,  Zavičajna zajednica  Široki Brijeg, uz konkretnu  potporu šalje i poruku Hrvatima u ovom dijelu BiH da nisu sami a ponajmanje da su zaboravljeni.

Vlč. Andrej Lukanović zahvalio je Zavičajnoj zajednici Široki Brijeg na potpori te izrazio uvjerenje kako će crkva Prečistog srca Marijina u Bijeljini, čija je obnova u tijeku,  ubrzo zasjati u svojoj punoj ljepoti na radost i ponos preostalih 100 katolika koliko ih je ostalo u Bijeljini nakon proteklog rata.

Jubilarnu svečanost – 25. Širokobriješku večer, izvedbama gange i bećarca ulješali su  kulturno umjetničko društvo „Brda“iz Izbična, te širokobriješki studenti u Zagrebu koji su otplesali hrvatske tradiconalne plesove linđo i trusu.

Za zabavu do jutra pobrinuo se Mate Bulić, dugogodišnji prijatelj zajednice i Širokog Brijega uz pratnju benda Delta.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu i ove je godine osigurala brojne vrijedne nagrade za tradicionalnu tombolu.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari