Pratite nas

Naši u svijetu

Ubijeno je više od 100 ljudi! Snajperisti pucaju na sve što se miče

Objavljeno

na

Ukrajinske snage sukobljavaju se danas sa separatistima u gradu Donjecku drugi dan zaredom nakon što su nanijele teške gubitke pobunjenicima. Vlada navodi da će vojna ofenziva trajati ‘sve dok ne ostane nijedan terorist’

NOVO  Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u utorak je izvijestila da je izgubila kontakt s grupom svojih promatrača u blizini istočnoga ukrajinskog grada Donjecka gdje se vode žestoke borbe između proruskih separatista i ukrajinskih vojnih snaga.

Glasnogovornik OESS-ove misije u Kijevu u utorak je rekao kako je centrala u ponedjeljak poslijepodne u 18 sati po mjesnom vremenu izgubila kontakt sa skupinom koju čine njihova četiri promatrača – Estonac, Švicarac, Turčin i Danac. Dodao je da su promatrači bili u rutinskoj ophodnji istočno od Donjecka te da još nije uspostavljen kontakt s njima.

“I dalje nastojimo ponovno uspostaviti komunikaciju sa svojim timom. Ukrajinske i regionalne vlasti obaviještene su o događaju”, kazao je glasnogovornik.

Donetsk-Ukraine-6

DONJECK – Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u utorak na hitno okončanje ukrajinske vojne operacije protiv proruskih separatista na istoku zemlje

u vrijeme kada vlada u Kijevu optužuje Moskvu za slanje “terorista” preko granice, a u sukobima koji bjesne u Donjecku ubijeno je više od 50 separatista, javljaju ruski i ukrajinski mediji.

Denis Pušilin, predsjednik Gadskog vijeća Donjecka procijenio je pak da je žrtava duplo više tj. da je ubijeno više od 100 ljudi, javlja Russia Today.

– Nemoguće je pokupiti i izbrojati sva tijela jer snajperi pucaju u svakoga tko im se pokuša približiti, kazao je Pušilin.

U svojoj prvoj izjavi o Ukrajini nakon njezinih predsjedničkih izbora održanih u nedjelju, Putin je također pojačao pritisak na Kijev da pokrene dijalog s pobunjeničkim čelnicima dok se vode žestoki sukobi na istoku Ukrajine.

Kremlj je priopćio da je Putin održao telefonski razgovor s talijanskim premijerom Matteom Renzijem te da je “naglasio potrebu za trenutačnim zaustavljanjem kažnjeničke vojne operacije u jugoistočnim regijama i uspostavom mirnog dijaloga između Kijeva i predstavnika regija”.

Moskva je nagomilala vojnike na granici s Ukrajinom tijekom krize u kojoj je svrgnut s vlasti ukrajinski proruski predsjednik Viktor Janukovič i u kojoj je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim, ali je priopćila prošloga tjedna da je počela povlačiti vojnike.

Međutim, NATO je ustvrdio da je dosta vojnika ostalo.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je zaustavljanje krvoprolića “zadaća broj jedan za vlasti u Kijevu i test njihove trajnosti” nakon izborne pobjede kralja čokolade, milijardera Petra Porošenka.

“Izbori su se održali i mi poštujemo rezultate volje naroda, ali vjerujemo da je apsolutan imperativ …zaustaviti svo nasilje”, rekao je on, a prenijela je novinska agencija Itar-Tass.

Lavrov je kazao da će Porošenko naći pouzdanog partnera u Rusiji ako uspostavi dijalog s istočnom Ukrajinom, ali je dodao da se ne razmatra Porošenkov posjet Rusiji.

Također je upozorio vladu u Kijevu da bi im se napori da uguše separatističku pobunu mogli osvetiti.

“Ako oni računaju na… gušenje otpora na jugoistoku prije očekivane inauguracije Porošenka kako bi mu omogućili da ode tamo kao pobjednik, mislim da to neće stvoriti dobre uvjete za topao doček u regiji Donjecka”, kazao je Lavrov.

Lavrov je također nazvao prijetnje dodatnim sankcijama Zapada Rusiji zbog ukrajinske krize smiješnima.

U međuvremenu je ukrajinska vlada optužila Rusiju za slanje “terorista” preko svoje granice u utorak nakon što su se pogranične snage sukobile s naoružanim muškarcima na istoku zemlje tijekom noći.

Ministarstvo vanjskih poslova u Kijevu je priopćilo da ulaže prosvjed zbog toga što Moskva nije poduzele mjere protiv četrdesetak kamiona u kojima su bili naoružani muškarci. Pogranična služba navodi da su neki od tih kamiona vjerojatno uspjeli prijeći granicu u blizini Astahova u regiji Luhanska, oko 150 kilometara od Donjecka.

“Postoje osnove da vjerujemo da se ruski teroristi šalju na ukrajinski teritorij te da su organizirani i dobijaju financijska sredstva pod izravnom kontrolom Kremlja i ruskih specijalnih snaga”, navodi ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

Ukrajinske snage sukobljavaju se u utorak sa separatistima u gradu Donjecku drugi dan zaredom nakon što su nanijele teške gubitke pobunjenicima. Vlada navodi da će vojna ofenziva trajati “sve dok ne ostane nijedan terorist”.

Proruski separatisti kažu da je više od 50 njihovih boraca ubijeno. Gradonačelnik Donjecka, industrijskog središta u kojemu živi milijun ljudi, izjavio je da je u sukobima koji su izbili u ponedjeljak ubijeno 40 ljudi, među kojima dva civila.

Reutersov reporter pobrojao je 20 mrtvih tijela u vojnim odorama u jednoj prostoriji bolničke mrtvačnice.

“Na našoj strani ima više od 50 mrtvih”, rekao je za Reuters premijer samoproglašene Narodne republike Donjecka Aleksander Borodai dodajući da su ukrajinske snage preuzele kontrolu nad zračnom lukom u Donjecku.

Ukrajina je u ponedjeljak izvršila zračne udare kako bi međunarodnu zračnu luku u Donjecku očistila od pobunjenika i izbacila je separatiste iz tog kompleksa do kraja dana.

“Zračna luka je u potpunosti pod kontrolom”, rekao je novinarima u Kijevu ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov. “Protivnici su pretrpjeli teške gubitke. Na našoj strani nema gubitaka”, dodao je.

“Nastavit ćemo protuterorističku operaciju sve dok ne preostane nijedan terorist na teritoriju Ukrajine”, rekao je prvi potpredsjednik ukrajinske vlade Vitali Jarema na marginama sjednice vlade.

Hina/JutarnjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

U studenom četvrto izdanje konferencije koja povezuje poslovne ljude iz Hrvatske i dijaspore

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Četvrto izdanje konferencije Meeting G2 pod nazivom “Pogled u budućnost“, usmjerene na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održat će se od 12. do 14. studenoga u Kongresnom centru Forum u Zagrebu.

I ovogodišnja konferencija će, kao i prethodne tri, biti organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i uz podršku brojnih državnih i lokalnih institucija.

Na konferenciji koju organizira multidisciplinarna skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, očekuju se kao i prethodnih godina brojni uspješni poslovni ljudi hrvatskog podrijetla iz svih dijelova svijeta kao i tvrtke iz Hrvatske koje se žele predstaviti i povezati kako bi razvijale postojeće i nove proizvode i usluge.

Do sada je na Meeting G2 sudjelovalo više od 150 Hrvata koji imaju uspješne tvrtke u 26 zemalja svijeta, a ukupno su konferencije okupile više od 550 sudionika koji su ostvarili vrijedne kontakte te razmijenili brojne ideje.

“Glavni cilj konferencije i dalje ostaje umrežavanje poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz cijeloga svijeta, povećanje ulaganja iseljeništva u domovinu, promoviranje hrvatskih proizvoda i zemlje na svim kontinentima te zaustavljanje ‘odljeva mozgova’. Uvjereni smo da Hrvatska ima veliki neiskorišteni potencijal i vrlo dobru kvalitetu života te čvrsto vjerujemo da Hrvatska zapravo ima osam milijuna stanovnika, a ne samo 4,3 koliko ih živi u Hrvatskoj!“, rekao je predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić.

I na ovogodišnjoj Konferenciji predstavit će se mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, primjeri najbolje prakse te specifičnosti industrija. Prvi dan je rezerviran za “Who’s Who in G2?” prilikom čega će se svaki sudionik moći predstaviti u kratkoj formi i razmijeniti kontakte s ostalima kao i za “Pitch sesiju” na kojoj će se predstaviti 10 hrvatskih startupa s ciljem dobivanja financijske podrške od poslovnih ljudi širom svijeta.

Drugi dan je rezerviran za sedam panel diskusija putem kojih će se obrađivati teme o turizmu, hrvatskim delikatesama, blokchain inicijativama, stanju tržišta nekretnina, ali i raspravljati o potencijalima hrvatskih gospodarskih komora širom svijeta kao i preduvjetima za veća ulaganja dijaspore u zemlju. Na panelima će nastupiti više od 40 sudionika, poznatih hrvatskih gospodarstvenika iz zemlje i svijeta kao i predstavnika državnih i lokalnih institucija.

Primjerice, na panelu “Uspjeh ide kroz želudac” ili proizvodnja delikatesa u Hrvatskoj nastupit će, uz predstavnike tvrtki Agropošta, Volim Ljuto i Podravka, i Neb Chupin kreator branda Dida Boža, odnosno Dalmatia koji godinama uspješno na svjetsko tržište plasira delikatesne džemove. Izdvaja se i panel “Hrvatski turizam – Out of the box” o netradicionalnim oblicima turizma u svrhu produženja turističke sezone.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljena knjiga ‘Dnevnik iz tuđine’ Vande Boras Podravac iz Canberre

Objavljeno

na

Objavio

Predstavljači knjige Zvonko Milas, ravnatelj HMI Mijo Marić, autorica Vanda Boras Podavac, predsjednik DHK Đuro Vidmarović i urednica Vesna Kukavica

Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom znatno i trajno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca 21. stoljeća.

Predstavljanje knjige Vande Boras Podravac Dnevnik iz tuđine/A Diary from the Croatian Diaspora održano je 13. rujna u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi su govoriti ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić, predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. Đuro Vidmarović, urednica Vesna Kukavica te autorica. Voditeljica promocije bila je Ljerka Galic, rukovoditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.

Promociji su, uz brojnu publiku, nazočili izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas, predsjednik UO HMI-ja Milan Kovač, izaslanica gradonačelnika Bandića Maja Novoselec, voditeljica odsjeka za izvedbene umjetnosti i kulturne manifestacije Gradskog ureda za kulturu, Domagoj Novosel, načelnik sektora za demografski razvoj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Koraljka Sopta, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture, predstavnici Instituta za migracije i narodnosti, istaknuti emigranti i Vandini suborci za hrvatsku samostalnost Drago Ljubić, Vinko Grubišić, Ivan Butković i Drago Šaravanja.

Skupu se najprije obratio ravnatelj Mijo Marić, uz srdačnu zahvalu autorici, istaknutoj aktivisticu udruga za afirmaciju etničkih prava doseljenika u Australiju. Čestitao joj je na izvrsnoj knjizi, čiji potresni sadržaj otvara nadu u bolje sutra, unatoč životnim izazovima koji nisu bili nimalo laki. Izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas pridružio se čestitkama i laskavim ocjenama sadržaja knjige koja nesumnjivo predstavlja dobrodošli doprinos iseljeničkoj publicistici. Moderatorica Galic je pročitala pozdravno pismo autorici Boras Podravac i skupu koje je uputila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao i ulomak iz hrvatske verzije njene knjige tiskane 2010. u Zagrebu.

Iz daljnjih izlaganja predstavljača vidljivo je kako je knjiga Boras Podravac autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantice, gledano kroz prizmu jedne hrvatske obitelji, zapravo priča o stradanjima i prilagodbi životu u novim sredinama, novim zemljama i kontinentima, kao i priča o iniciranim i provedenim društvenim, kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim akcijama koje su rezultirale današnjim statusom hrvatske iseljeničke zajednice Australije. Urednica Vesna Kukavica svoje iskustvo u uređivanju engleske i hrvatske verzije knjige, koja je u razmaku od 8 godine izdana u nakladi Hrvatske matice iseljenika, emotivno i znalački podijelila je s okupljenima u Matici. Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac se, kako kaže, pridružio antologijskome nizu iseljeničkih autobiografija, koji čine knjige Dušana Bezić (Šoltanin na tankon ledu), Mate Meštrovića (Uspomene), Jakše Kušana (Moja bitka za Novu Hrvatsku), Nedjeljke Luetić Tijan (Život Pavla Tijana), Drage Šaravanje (Idemo kući), Fabijana Lovokovića (U pomoć Hrvatskoj – nakon 46 godina put u domovinu početkom rata 1991.) ili pak australskog Korčulanina Šimuna Sardećića (One eye crying / Jednim okom plačući). Usto, žena iz hrvatske emigracije koje su svojim životom, djelovanjem i pisanjem svjedočile o tom vremenu njene generacije je malo. Uz Boras Podravac, možda tek Ivona Dončević i poetesa Malkica Dugeč.

Knjiga Vande Boras Podravac pisana je lijepim i jednostavnim jezikom. Misli joj teku glatko i gipko, a stil pisanja je mješavina epistolarne proze i memoarskog kazivanja. Odlika knjige je u njezinoj povijesnoj dimenziji jer je riječ o autentičnom svjedočenju koje nadilazi sudbinu pojedinih osoba ili obitelji, postajući paradigma hrvatskog naroda u jednome (ne)sretnom vremenu, istakao je predsjednik Društva hrvatskih književnika

Vanda Boras Podravac, Senjanka rođena u Otočcu, napustila je Hrvatsku 1954. godine. U Argentini je živjela do 1961. godine, kad se njena četveročlana obitelj seli u Australiju. Najprije žive u Sydneyju, gdje Vanda radi za poznatu nakladničku kuću Reader’s Digest. Godine 1969. sele u Canberru, gdje žive i danas. Ondje je Vanda radila u državnoj službi sve do umirovljenja 1989. godine. Na University of Canberra diplomirala je sociologiju i administraciju, a tijekom radnoga vijeka bila je uključena u rad hrvatske zajednice koja je sedamdesetih godina XX. stoljeća postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera. Početkom 1980-ih se status Hrvata u Australiji nastavio poboljšavati, u čemu se osobno angažirala, među inim i kao potpredsjednica Vijeća etničkih zajednica. Za svoj rad primila je i najveće australsko odličje – The Medal Of The Order Of Australia, koju su, uz nju, tada primili i dr. Konstantin Bosnić, dr. Tomislav Gavranić, Frank Hesman, Nedjeljko Marunčić, Vinko Romanik, Ljerka Drapač, Michael Furjanić i Milan Karamarko.

Dnevnik, što mu i sama forma određuje, kronološki prati sudbinu obitelji Boras i Podravac, pa i same spisateljice. Knjiga je podijeljena u jedanaest poglavlja, zapravo jedanaest životnih etapa. To su: I. Život u domovini, II. Gruba realnost progonstva, III. Konačno odredište Argentina, IV. Emigracija drugi put, V. Početak u novoj domovini Australiji, VI. Dužnosti i rad organizacija u hrvatskoj zajednici, VII. Rad hrvatske zajednice u australskoj sredini, VIII. Najveći prosvjed ikad održan u Australiji, IX. Dr. Franjo Tuđman otvara hrvatsko veleposlanstvo u Australiji, X. Australska odlikovanja zaslužnim Hrvatima i XI. Kraj jednoga trnovitog puta. Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom, slažu se predstavljači, i čitatelji u domovini i izvan nje, znatno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca nakon Drugoga svjetskog rata.

Vanda Boras Podravac zahvalila je, vidno dirnuta, svim govornicima, svojim kolegama, suradnicima na knjizi – posebno urednici te ispričala kako je odlučila svoju knjigu napisati i na engleskome jeziku. Htjela je, kako kaže, svima pokazati tko su i kakvi su Hrvati, što žele i kako postižu svoje ciljeve. Uskoro, kad se Vanda vrati kući svojim unucima, krenut će njene knjige u svijet – put Amerike i Azije, Indonezije, Indije, Pakistana … Vanda želi da i ondje doznaju kakvi smo to ljudi, odakle smo i što možemo ponuditi drugima. Vanda je u svome dugom i plodonosnom životu dala mnogo, i djelom i riječju, i ostvarila san koji mnogi nisu dočekali – slobodnu domovinu.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
Fotografije: Snježana Radoš

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari