Pratite nas

Naši u svijetu

Ubijeno je više od 100 ljudi! Snajperisti pucaju na sve što se miče

Objavljeno

na

Ukrajinske snage sukobljavaju se danas sa separatistima u gradu Donjecku drugi dan zaredom nakon što su nanijele teške gubitke pobunjenicima. Vlada navodi da će vojna ofenziva trajati ‘sve dok ne ostane nijedan terorist’

NOVO  Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u utorak je izvijestila da je izgubila kontakt s grupom svojih promatrača u blizini istočnoga ukrajinskog grada Donjecka gdje se vode žestoke borbe između proruskih separatista i ukrajinskih vojnih snaga.

Glasnogovornik OESS-ove misije u Kijevu u utorak je rekao kako je centrala u ponedjeljak poslijepodne u 18 sati po mjesnom vremenu izgubila kontakt sa skupinom koju čine njihova četiri promatrača – Estonac, Švicarac, Turčin i Danac. Dodao je da su promatrači bili u rutinskoj ophodnji istočno od Donjecka te da još nije uspostavljen kontakt s njima.

“I dalje nastojimo ponovno uspostaviti komunikaciju sa svojim timom. Ukrajinske i regionalne vlasti obaviještene su o događaju”, kazao je glasnogovornik.

Donetsk-Ukraine-6

DONJECK – Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u utorak na hitno okončanje ukrajinske vojne operacije protiv proruskih separatista na istoku zemlje

u vrijeme kada vlada u Kijevu optužuje Moskvu za slanje “terorista” preko granice, a u sukobima koji bjesne u Donjecku ubijeno je više od 50 separatista, javljaju ruski i ukrajinski mediji.

Denis Pušilin, predsjednik Gadskog vijeća Donjecka procijenio je pak da je žrtava duplo više tj. da je ubijeno više od 100 ljudi, javlja Russia Today.

– Nemoguće je pokupiti i izbrojati sva tijela jer snajperi pucaju u svakoga tko im se pokuša približiti, kazao je Pušilin.

U svojoj prvoj izjavi o Ukrajini nakon njezinih predsjedničkih izbora održanih u nedjelju, Putin je također pojačao pritisak na Kijev da pokrene dijalog s pobunjeničkim čelnicima dok se vode žestoki sukobi na istoku Ukrajine.

Kremlj je priopćio da je Putin održao telefonski razgovor s talijanskim premijerom Matteom Renzijem te da je “naglasio potrebu za trenutačnim zaustavljanjem kažnjeničke vojne operacije u jugoistočnim regijama i uspostavom mirnog dijaloga između Kijeva i predstavnika regija”.

Moskva je nagomilala vojnike na granici s Ukrajinom tijekom krize u kojoj je svrgnut s vlasti ukrajinski proruski predsjednik Viktor Janukovič i u kojoj je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim, ali je priopćila prošloga tjedna da je počela povlačiti vojnike.

Međutim, NATO je ustvrdio da je dosta vojnika ostalo.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je zaustavljanje krvoprolića “zadaća broj jedan za vlasti u Kijevu i test njihove trajnosti” nakon izborne pobjede kralja čokolade, milijardera Petra Porošenka.

“Izbori su se održali i mi poštujemo rezultate volje naroda, ali vjerujemo da je apsolutan imperativ …zaustaviti svo nasilje”, rekao je on, a prenijela je novinska agencija Itar-Tass.

Lavrov je kazao da će Porošenko naći pouzdanog partnera u Rusiji ako uspostavi dijalog s istočnom Ukrajinom, ali je dodao da se ne razmatra Porošenkov posjet Rusiji.

Također je upozorio vladu u Kijevu da bi im se napori da uguše separatističku pobunu mogli osvetiti.

“Ako oni računaju na… gušenje otpora na jugoistoku prije očekivane inauguracije Porošenka kako bi mu omogućili da ode tamo kao pobjednik, mislim da to neće stvoriti dobre uvjete za topao doček u regiji Donjecka”, kazao je Lavrov.

Lavrov je također nazvao prijetnje dodatnim sankcijama Zapada Rusiji zbog ukrajinske krize smiješnima.

U međuvremenu je ukrajinska vlada optužila Rusiju za slanje “terorista” preko svoje granice u utorak nakon što su se pogranične snage sukobile s naoružanim muškarcima na istoku zemlje tijekom noći.

Ministarstvo vanjskih poslova u Kijevu je priopćilo da ulaže prosvjed zbog toga što Moskva nije poduzele mjere protiv četrdesetak kamiona u kojima su bili naoružani muškarci. Pogranična služba navodi da su neki od tih kamiona vjerojatno uspjeli prijeći granicu u blizini Astahova u regiji Luhanska, oko 150 kilometara od Donjecka.

“Postoje osnove da vjerujemo da se ruski teroristi šalju na ukrajinski teritorij te da su organizirani i dobijaju financijska sredstva pod izravnom kontrolom Kremlja i ruskih specijalnih snaga”, navodi ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

Ukrajinske snage sukobljavaju se u utorak sa separatistima u gradu Donjecku drugi dan zaredom nakon što su nanijele teške gubitke pobunjenicima. Vlada navodi da će vojna ofenziva trajati “sve dok ne ostane nijedan terorist”.

Proruski separatisti kažu da je više od 50 njihovih boraca ubijeno. Gradonačelnik Donjecka, industrijskog središta u kojemu živi milijun ljudi, izjavio je da je u sukobima koji su izbili u ponedjeljak ubijeno 40 ljudi, među kojima dva civila.

Reutersov reporter pobrojao je 20 mrtvih tijela u vojnim odorama u jednoj prostoriji bolničke mrtvačnice.

“Na našoj strani ima više od 50 mrtvih”, rekao je za Reuters premijer samoproglašene Narodne republike Donjecka Aleksander Borodai dodajući da su ukrajinske snage preuzele kontrolu nad zračnom lukom u Donjecku.

Ukrajina je u ponedjeljak izvršila zračne udare kako bi međunarodnu zračnu luku u Donjecku očistila od pobunjenika i izbacila je separatiste iz tog kompleksa do kraja dana.

“Zračna luka je u potpunosti pod kontrolom”, rekao je novinarima u Kijevu ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov. “Protivnici su pretrpjeli teške gubitke. Na našoj strani nema gubitaka”, dodao je.

“Nastavit ćemo protuterorističku operaciju sve dok ne preostane nijedan terorist na teritoriju Ukrajine”, rekao je prvi potpredsjednik ukrajinske vlade Vitali Jarema na marginama sjednice vlade.

Hina/JutarnjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Crna Gora: Hrvat u Beranima pretučen nakon višemjesečnog maltretiranja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvat koji živi u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, Igor Tomkić pretučen je ponedjeljak poslijepodne u tom gradu, a na njega su, kako je priopćila crnogorska policija, nasrnula dvojica sugrađana koji su dio skupine koja ga već duže vrijeme maltretira i prijeti mu samo zato što je Hrvat, piše u utorak podgorički dnevni list “Pobjeda”.

Napadu je prethodila Tomkićeva izjava portalu Antena M ranije tijekom dana, u kojoj je ispričao da on i supruga žive u strahu od skupine sugrađana te da, iako je sve prijavio policiji i lokalnim vlastima, prijetnje i nasrtaji na njegovu imovinu ne jenjavaju.

Igor Tomkić, Hrvat rođen u Beranama, ispričao je tom portalu kako duže vrijeme doživljava maltretiranje i teror skupine huligana koji mu zagorčavaju život uz poruku “Šta će jedan Hrvat ovdje?”, smatrajući da mu nije mjesto u tom gradu. Naveo je da maltretiranje traje već skoro godinu i pol, počevši od provokacija na nacionalnoj osnovi, traženja reketa, provala, krađa do demoliranja trgovine, prijetnji i poruka da se iseli.

Tomkić je naglasio da se boji za sigurnost svoje obitelji te je pozvao nadležne da reagiraju.

Policija je ubrzo nakon napada uhitila N. P. (19) i M. R. (24) iz Berana, zbog sumnje da su, na štetu Tomkića, “počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja zajedno s kaznenim djelom nanošenja teške tjelesne ozljede”.

Komentirajući napad na Tomkića, zastupnik političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, Adrian Vuksanović rekao je za Hinu da je “zgrožen” jučerašnjim događajem te da zahtijeva od svih nadležnih institucija zaštitu obitelj Igora Tomkića od nasrtaja koji, prema njegovim riječima, “neodoljivo podsjećaju na ono što smo mislili da smo davno prošli, na onaj sadržaj koji smo imali devedesetih godina”. On je u ime HGI zatražio da se Tomkiću omogući normalan život obećavši mu svaku drugu pomoć.

“Pobjeda” je, pozivajući se na izvore iz vrha crnogorske policije, objavila da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović prije desetak dana razgovarao s Tomkićem te da je tada je naložio svojim službenicima u Beranama “da se slučaj istraži do kraja”.

Predsjednik općine Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da najoštrije osuđuje napad na Igora Tomkića te da traži od svih nadležnih službi da se krivci kazne.

Riječ je o incidentu na nacionalnoj osnovi koji u Crnoj Gori nije zabilježen posljednjih desetak i više godina. Hrvatska nacionalna manjina, koja čini 0,91 posto stanovništva Crne Gore, ima cenzus u crnogorskom parlamentu i svog političkog predstavnika u parlamentu i vladi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Pet milijuna kuna za projekte hrvatske manjine u 12 europskih država

Objavljeno

na

Objavio

Pet milijuna kuna namijenila je hrvatska države u ovoj godini za programe/projekte organizacija hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, kako bi se ta sredstva dodijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je javni natječaj na koji su prijave moguće zaključno do 15. travnja.

Kultura, obrazovanje i znanost, razvoj organizacija hrvatske nacionalne manjine, prioritetna su područja u kojima se programi mogu prijaviti, no u obzir dolaze i oni s područja sporta, turizma, gospodarstva ukoliko pridonose očuvanju nacionalnog identiteta, jačaju položaj hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu te razvijaju njene odnose s Hrvatskom.

Od ukupno pet milijuna kuna, organizacijama hrvatske manjine u Srbiji namijenjeno je 1,3 milijuna, organizacijama u Sloveniji 550 tisuća kuna, po 500 tisuća organizacijama u Austriji i Mađarskoj, a 400 tisuća organizacijama u Crnoj Gori i Italiji.

Po 350 tisuća kuna namijenjeno je organizacijama hrvatske manjine u Rumunjskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji, 300 tisuća kuna na Kosovu, 250 tisuća u Slovačkoj, sto tisuća u Češkoj te 50 tisuća kuna organizacijama u Bugarskoj.

Najmanji iznos koji se može dobiti po projektu je tri tisuće kuna, najveći ne može prijeći ukupan iznos raspoređen za pojedinu državu.

Na javni natječaj mogu se javiti kulturne, obrazovne, znanstvene, sportske i dr. udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice hrvatske manjine u 12 europskih država koje promiču uvjerenja koja nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima, niti pravnim poretkom matične države, a upisane su odgovarajući registar.

Za projekte diljem svijeta 50 milijuna kuna 

Koji su uvjeti za prijavu, na koji se način podnose, koji je postupak njihova odabira i koji su kriteriji za ocjenjivanje, pitanja su na koja se odgovori mogu naći na mrežnim stranicama Središnjeg ureda www.hrvatiizvanrh.gov.hr..

Za provedbu 295 programa, Ured je u 2017., u suradnji s hrvatskim veleposlanstvima dodijelio manjinskim zajednicama u 12 europskih država 4, 5 milijuna kuna. Ukupno je te godine za infrastrukturne, zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija diljem svijeta izdvojio 50 milijuna kuna, što je za trećinu više u odnosu na godinu prije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari