Pratite nas

Analiza

Ubojite viper – zmije otrovnice na hrvatskom nebu?

Objavljeno

na

Prema nekim saznanjima, Hrvatskoj se smiješi aranžman s najpouzdanijim strateškim partnerom i  liderom NATO saveza, Sjedinjenim Američkim Državama. Vrlo sličan ako ne i istovjetan posao realiziran je prije vise od godinu dana u transferu donacije Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu,16 borbeno izviđačkih helikoptera OH-58 D, Kiowa Warrior. Bio je to iznimno povoljan transfer visokih tehnologija u odnosu na nabavnu cijenu koju smo mogli postići u međunarodnom natječajnom procesu.

Troškovi su podrazumijevali transport do Hrvatske i školovanje naših posada uz prvi set naoružanja koje je već isproban na bojevim gađanjima danju i noću. Nase posade i službe održavanja tih helikoptera dobile su najviše ocijene američkih instruktora. U završni dio procesa do pune operabilnosti helikoptera Kiowa Warrior uključen je i sporazum koji je potpisan sredinom prošle godine kada je Hrvatsku posjetila delegacija američkog proizvođača Lockheed Martin koji sadrži nabavu ubojitih raketa zrak-ciljevi na zemlji, Hellfire koje inače koriste već godinama sve bespilotne letjelice USAF. Osim sporazuma i dopreme raketa Hellfire sporazum s Hrvatskom obuhvaća i nabavu sustava zračnog motrenja kao i bitan segment ove priče, punu podršku Lockheed Martina u procesu održavanja borbenih aviona F-16.

Taj dio suradnje sa strateškim partnerom nekako se zrcali i u vrlo izvjesnoj budućoj suradnji oko nabave višenamjenskog (multi roll), noćno i dnevno (night and day) te nimalo nebitno, zrakoplova koji suvereno djeluje u svim vremenskim uvjetima (all weather operation). Ta i takva zrakoplovna platforma podrazumijeva vrlo zahtjevnu i identičnu obuku adekvatnu zahtjevima predviđenih tehnologija, procedura, operativnih priručnika te check-lista kako pilotskog tako i zemaljskog osoblja HRZ.

Značaj strateške suradnje s SAD-om

Sve te karakteristike objedinjuje F-16 Block 25\30 National Guard of Minnesota koji su nakon isporuke i probnih letova angažirani i konzervirani kao ratna rezerva Dakle, ti zrakoplovi posjeduju veliku vrijednost prije svega zbog ogromnog broja slobodnih sati naleta, a koji iznose vrtoglavih 12.000 sati sto u konkretnim usporedbama s drugim ponuđačima nema premca. U direktnim dogovorima sa SAD i proizvođačem stručno povjerenstvo će kao i do sada uspješno znati procijeniti koje i kakve nadogradnje su potrebne HRZ za uloge koje mu predstoje. Tvrtka Lockheed Martin upravo ovih dana provodi modernizaciju Grčkih F-16 koji će poput naših ako se taj posao realizira a svi su izgledi da hoće,dobiti atribut 4++ sto u prijevodu znaci da će F-16 Block 25\30 nakon uloženih sredstava koja su bila predviđena za nabavu inačice Barak, postati inačica F-16 50\52 V. Slovo V-Viper /naziv je za zbir od 20-ak poznatih zmija otrovnica/  dobile su sve moderne inačice F-16. Tu platformu dobivamo kao sto su i Izraelci kao donaciju dobili prije 30-ak godina F-16 i nadogradnjama u suradnji s Lockheed Martinom pretvorili u uspješnu varijantu pod nazivom Barak potvrđuje ako do te realizacije dođe, nedvojbenu stratešku suradnju sa SAD. Samo lose informirani te oni koji se prije svega bave jeftinim spletkama misle da će država Izrael koja od Lockheed Martina nabavlja i najsuvremenije F-35 te zračne cisterne i svoju trenutnu perjanicu, Boeingov F-15 ugroziti svoju poziciju u odnosu na najvećeg proizvođača i distributera vojnih tehnologija SAD zbog nerealiziranog posla s Hrvatskom.

Vojna industrija države Izrael će zasigurno pronaći svoju nišu u suradnji s Hrvatskom i u budućnosti. Tu valja naglasiti iznimno bitan pristup koji se do sada a i u buduće će se pokazati kao uspješan i pouzdan pristup u pregovorima država s državom. Taj pristup se pokazao kudikamo transparentniji od pregovora s tvrtkama što pokazuje totalni fijasko i svu svoju suspektnost kada je riječ o vojnim tehnologijama u lošoj priči od koje i danas trpimo iznimno teške posljedice nakon modernizacije-remonta u Ukrajini (jedna četvrtina eskadrile Mig-21 je u operabilnom statusu).

Usporedbe borbenih zrakoplova

Usporedni i kratki osvrt na dosadašnje pretendente natječaja država s državom oko nabave borbenog zrakoplova za Republiku Hrvatsku (Južnokorejski FA-50 ipak je slabija kategorija pa smo ga izostavili).

F-16 Barak

Kroz godine nadogradnji i ojačanja trupa, sletnih sustava i snažnijeg motora dobio je na ukupnoj težini i većoj nosivosti goriva te ubojnih sredstava a time mu se povećala potrošnja goriva u letnom stanju. Barak je time poboljšao svoju ubojitost ali je povećao operativne troškove sata leta na oko 8000 dolara. Prednosti su mu mogućnost korištenja opreme i naoružanja američkih proizvođača kao i mogućnost korištenja opreme i naoružanja izraelskih proizvođača, a za sami odabir korištenja naoružanja za vrijeme leta piloti koriste Izraelski ili Američki Mission Computer sto mu daje veliku operativno taktičku prednost pri djelovanju u svom bliskoistočnom okruženju a time i djelomičnu neovisnost u proizvodnji i nabavi opreme i naoružanja. Barak kao i ostale izraelske inačice F-16 u svojim borbenim misijama djeluje u zajedništvu s ostalim zrakoplovima Izraelskog ratnog zrakoplovstva a to su prije svega, Boeingov F-15 te najnovija akvizicija Lockheed Martina F-35. Tako da u svojem okruženju nemaju ravnopravnog suparnika. U od Izraela predloženoj suradnji spomenuta je i izgradnja tvornice streljiva na području Hrvatske,zajednički projekti oko razvoja i proizvodnje bespilotnih letjelica,suradnja u navodnjavanju Slavonije te druge oblike suradnje na vise razina.Sve u svemu,Barak i vezani projekti su bili jak argument za suradnju s Hrvatskom.
12 Baraka + ostali segmenti suradnje Hrvatsku bi koštali oko 500 milijuna dolara.

F-16 Block 25\30 (Grčki)

Grčka ponuda njihovog dijela prizemljenih eskadrila (koje nisu mogli držati u letnom stanju zbog krize i recesije koja je zahvatila tu zemlju) uklapa se i u onaj dio koji ćemo obraditi kroz vrlo izvjesnu mogućnost donacije i modernizacije F-16 Block 25\30 Nacionalne Garde države Minnesote Republici Hrvatskoj.

F-16 Block 50\52 V(Viper)

14. listopada 2018. veleposlanik SAD Robert Kohorst između ostalog je izjavio: „Hrvati biti ćete zadovoljni.”

Ako je niže navedeni projekt izvor našeg zadovoljstva onda i istinski možemo biti zadovoljni. Za nadati se je da bi oslonac na lidera NATO oživio pregovore oko LNG terminala na Krku da bi eventualno snažno pokrenuo realizaciju logističke baze na zračnoj luci u Udbini koja je evidentno na sjajnom geostrateškom položaju i to naslonjena na naše autoceste smjera sjever-jug te velike blizine morskih luka Zadar, Split i Rijeka. Realizacijom projekta logističke baze na Udbini zasigurno bi došlo da zapošljavanja tisuća radnika tog kraja što je nemalo postignuće za našu zemlju i vrlo potentna lokacija za glavnog strateškog partnera Republike Hrvatske.

Osnovni troškovi, oni operativni troškovi sata leta ovog zrakoplova iznose oko 7000 dolara. Pokreće ga motor dokazanog proizvođača General Electric F 110.Maksimalna težina na polijetanju(uz osnovno naoružanje za ciljeve u zraku i na zemlji)oko 20 tona. Cijena modernizacije koja bi se provela oko 25-30 milijuna dolara po platformi, a u onoj početnoj varijanti mogla bi obuhvatiti vrlo napredne i ubojite rakete za ciljeve u zraku i to u rasponu od raketa na dometu do 5 kilometara te onih i do dometa 70 kilometara. Ključna podrška tom dijelu operabilnosti bio bi i najmoderniji radar Northrop Grumman za otkrivanje i praćenje ciljeva koji se ugrađuje u Viper inačicu F-16 a koji može u realnom vremenu pratiti dvadesetak potencijalnih ciljeva u zraku I to pod kutom od + –  60 stupnjeva.

Sličan kompjutorski sustav sudjeluje u odabiru ciljeva na zemlji te pametnim projektilima na vanjskim ovjesima daje brzu i preciznu informaciju te njihovu aktivaciju. Obuku naših budućih instruktora i mehaničara provodili bi oni najbolji ,američki instruktori. Sve razine letačke obuke do pune integracije u sustav HRZ i HV završno bi se odvijale (kao i u slučaju Rumunjske) izvođenjem operacije punjenja goriva u zraku u za to propisanim zonama koje već od 1993. postoje iznad akvatorija otoka Visa, NATO zona SONNY. Hrvatska nakon te donacije i modernizacije dolazi u vlasništvo sjajnog zrakoplova 4 ++ generacije. Stvar je daljnjih i stručnih pregovora koji se u dobro uređenim zemljama vode daleko od medija i o mogućnosti donacije 10 jednosjeda i 2 dvosjeda ili kao u Slovačkoj varijanti(F-16 Block 70\72)10 jednosjeda i 4 dvosjeda. Prednosti F-16 V ugradnjom najnovije generacije obrambeno-ofenzivnih sustava te taktičke uloge u NATO sustavu su nemjerljive za nasu zemlju iz vise aspekata. Takvim rješenjem Hrvatska nema ravnopravnog oponenta na nebu jugoistočne Europe.

Što možemo ponuditi NATO članicama i susjedima?

Mudrim i dosljednim pregovorima dolazimo u poziciju da NATO članicama u našem neposrednom okruženju ponudimo pod povoljni uvjetima AIR POLICING PROGRAM (nadzor zračnog prostora kojeg sve članice NATO moraju osigurati). Moguće korisnice naših usluga bile bi tako Slovenija (sada taj posao obavljaju Talijani i Mađari),Crna Gora, Albanija (posao za sada dijele Talijani i Grci), Kosovo (što bi sjeverno od Prištine zasigurno izazvalo sveopće oduševljenje) . Budućim i dobro odrađenim pregovorima s NATO susjedima i uspostavom naše izvedbe AIR POLICINGA te realnom cijenom za 4 do 5 godina mogla bi se i u cijelosti povratiti investicija u modernizaciju donirane F-16 V platforme. Dakle, realizacijom donirane i modernizirane inačice F-16 V naša zemlja bi i u ovom segmentu postala novi i snažan igrač na geostrateškoj karti jugoistoka Europe. Malo se  govorilo o sinergiji koja bi dobila svoju puninu i kompletnost integracijom F-16 V u već postojeće elemente HV. Dobro obučen i uvježban pješak kopnene vojske,16 samohodnih haubica od 155 mm,PzH 2000 te izvidničko borbena varijanta OH-58 D Kiowa Warrior uz izvjesnu realizaciju modernizirane inačice F-16 V jamstvo su uspješnog, sinergijskog djelovanja te odvraćanja potencijalnog agresora. Zasigurno se film u nečijim glavama koji se odvijao 1991.godine do VRA Bljesak i Oluja više nikada ne bi montirao, a posebice ne izvodio. Realizacijom projekta F-16 V taj zrakoplov postao bi najoštriji ‘nož’ Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Miljenko Kniewald, pilot i instruktor letenja/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Upoznajte tenk M-84A4 Snajper – Udarnu snagu Tenkovske bojne Hrvatske vojske! (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Vojni analitičar Jan Ivanjek proveo je jedan dan s najmoćnijom postrojbom Hrvatske vojske, Tenkovskom bojnom Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, i pritom snimio ovu ekskluzivnu terensku reportažu, kako bi se iz prve ruke upoznao s tenkovima HV-a i njihovim posadama.

Tenkovska bojna Gardijske oklopno-mehanizirane brigade udarna je snaga Hrvatske vojske.

Ranije ove godine je preustrojena te sada ima 5 tenkovskih satnija, čime joj je znatno uvećana vatrena moć, a sudjelovanje s mehaniziranom pješaštvom sada se ostvaruje formiranjem namjenski organiziranih snaga.

U ovoj ekskluzivnoj epizodi saznajte kako tenk M-84A4 djeluje na terenu, koje su zadaće posade, što je s modernizacijom, te kakvim se tenk pokazao na međunarodnim vježbama.

Posebno zahvaljujem sjajnoj snimateljskoj ekipi iz AV Media Split

Jan Ivanjek: Vojna analiza glavnog tenka Hrvatske vojske – Tenk M-84A4 Snajper

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Što Davor Bernardić ne razumije o preuzimanju eura, ulasku u Schengen, funkciji ESB-a, djelovanju EU u cjelini

Objavljeno

na

Objavio

Euractiv.hr prati izjave hrvatskih i važnijih europskih političara vezanih uz funkcioniranje Europske unije te ih analizira i ocjenjuje njihovu podudarnost sa stvarnim činjenicama. Tako u novoj analizi Željka Trkanjeca Euractiv.hr donosi:

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, dao je intervju Jutarnjem listu u kojem je govorio i o problematici odnosa Hrvatske i EU.

1. “Hrvatska je zadnja u EU po iskorištenosti sredstava iz fondova EU, Hrvatska zbog nesposobnosti ove vlade nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”.

Uglavnom netočno

“Hrvatska je 2019. godine dosegla prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova … Na začelju je Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata”. Hina, 8. listopad 2019.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koordinacijskog tijela, na dan 31.10.2019. godine s prijaviteljima iz RH ugovoreno je ukupno 78% ukupne alokacije u okviru svih Operativnih programa, međutim isplaćeno je samo 37% sredstava.

Hrvatska je imala problema s iskorištavanjem sredstava iz fondova, ali u posljednje tri godine (od 2016.) situacija se bitno popravila.

Dakle, potpuno je netočna tvrdnja da “Hrvatska nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”: dio sredstava još nije isplaćen, ali je ugovoren.

2. “Hrvatska treba iskoristiti Europski stabilizacijski mehanizam”.

Potpuno netočno

“Države članice europodručja koje se susreću s financijskim poteškoćama, ili kojima prijete takve poteškoće, mogu dobiti financijsku pomoć putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – financijske institucije koju su osnovale države članice europodručja”. Izvor ovdje.

Dakle, sredstava iz ESM-a su dostupna samo zemljama koje imaju euro.

3. “Vlada nije iskoristila europski kanal likvidnosti s Centralnom bankom”.

Potpuno netočno

“Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap (engl. swap line), koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura”. Izvor ovdje.

Vlade ne sklapaju aranžmane s ESB-om već to radi isključivo Središnja banka, u Hrvatskoj HNB.

Dodajmo ovome i sljedeći detalj: Drugi tjedan zaredom izostao je interes banaka za dodatnom likvidnošću putem jednotjednih kredita po kamatnoj stopi od 0,05 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Hina, 25. svibnja

4.“Premda se Viktor Orban slika ispred zastave Velike Mađarske…ministar vanjskih poslova na to šuti”.

Potpuno netočno

“Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak je komentirao objavu mađarskog premijera Viktora Orbana s kartom velike Mađarske … Generalno su bilo kakve teritorijalne pretenzije u Europskoj uniji nezamislive jer su sve države priznale jedna drugu …uvijek se znala granica između Mađarske i Hrvatske. Postojanje povijesnih karti koje se mogu kupiti u antikvarijatu, a ne tražiti po ormaru, ne odražavaju stvarnost i mislim da su na neki način skretanje pozornosti s tema koje nisu stvarni život, a to je gradnja zajedničke budućnosti“. Izvor ovdje.

5. “Hrvatska još nije u Schengenu iako smo ispunili sve tehničke pretpostavke”.

Potpuno netočno

“Europska komisija je danas (22. 10. 2019.) izvijestila o napretku Hrvatske u ispunjavanju potrebnih uvjeta za pristupanje schengenskom području”. Izvor ovdje.

Dakle, prije sedam mjeseci su zadovoljeni tehnički uvjeti za pristupanje Schengenskom prostoru. Nakon toga je Hrvatska preuzela predsjedavanje EU pa je sasvim razumljivo da nije mogla stavljati na dnevni red raspravu u primanju u Schengen.

Odluka o prijemu u Schengen je politička, ne tehnička. Donose ju zajedničkom odlukom sve članice Schengenskog prostora među kojima i nečlanica EU. Bugarska i Rumunjska su također ispunile tehničke uvjete, ali je izostala politička podrška. Slovenija se snažno protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Dakle, vlada je učinila sve što se od nje očekivalo. Sada je riječ o političkom procesu.

5. “Nismo u eurozoni, premda smo krenuli u taj proces, doduše prekasno”.

Potpuno netočno

Ulazak u Euroskupinu uvjet je koji je Hrvatska preuzela ulaskom u članstvo EU. Hrvatska taj proces nije mogla pokrenuti dok nije izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (2017. godine) te prekomjerne makroekonomske ravnoteže. Nacionalna strategija za uvođenje eura je prihvaćena u travnju 2018. godine. U srpnju 2019. godine je Euroskupina na svom sastanku prihvatila pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prvi korak prema članstvu u Euroskupini. Od tog trenutka je počeo teći procesu pristupanja Euroskupini koji može trajati do tri do deset godina. Više o tome: ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Dodajmo i sljedeći podatak: Zoran Milanović, kao predsjednički kandidat SDP-a, rekao je kako ne smatra da treba preuzeti euru. “Kakva je takva je, kuna je naša”. Davor Bernardić na tu izjavu nije reagirao.

6. “Hrvatska nije reformirala Dublinski protokol, nije nametnula agendu njegove promjene kad su u pitanju migranti”.

Potpuno netočno

Dublinski protokol (u punom naziv Konvencija) odnosi se na utvrđivanje kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva. Riječ je o dokumentu Europske komisije koji ne može reformirati neka zemlja članica.

Kad je riječ o nametanju agende, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU 24. siječnja u Zagrebu, ministar Davor Božinović je rekao: “Novi institucionalni ciklus Komisije prilika je da odgovorimo na očekivanja naših građana kada je riječ o sigurnosti i postavljanju temelja vezanih za novi pristup zaštite načela slobode kretanja, migracijama i azila”. Po pitanju izrade novog Pakta o migracijama i azilu trenutno se provode savjetovanja u državama članicama kako bi se došlo do najdjelotvornijeg rješenja. Božinović je rekao da mjere i koraci ”o kojima su danas razgovarali moraju biti provedene na sve tri migrantske rute” (istočno, srednjoj i zapadnomediteranska).

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnju politiku, tom je prigodom rekla: “Do proljeća ćemo predstaviti novi Pakt o migracijama i azilu”. Sve je zastalo zbog pandemije, ali je povjerenica Johansson 18. svibnja izjavila: “Nadam se da ćemo moći predstaviti (Pakt) početkom ljeta”. Mediji spominju lipanj.

7. “Nismo uspjeli izboriti ni datum početka pregovora za Albaniju i Makedoniju”.

Potpuno netočno

Odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom su u listopadu prošle godine blokirale Francuska i Nizozemska. U ožujku ove godine na summitu Europskog vijeća donesena je odluka o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nije donesena odluka o datumu zbog protivljenja tih dvaju, ali i nekih drugih članica.

Odluka o početku pregovora je politička i mora biti donesena jednoglasno. Hrvatska je učinila korak više od Finske koja je predsjedala u jesen 2019. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari