Pratite nas

Najave

Ubojstva u Titovo ime: Istražuje se još 13 slučajeva ubojstava hrvatskih emigranata

Objavljeno

na

Njemački tužitelji istražuju još 13 slučajeva ubojstava hrvatskih emigranata u Njemačkoj za vrijeme Jugoslavije, najvažnija je novost koju otkriva dokumentarac Philipa Grülla i Franka Hofmanna ‘Ubojstvo u Titovo ime’

O ubojstvima koje je počinila jugoslavenska tajna služba, prikazan na prvom programu njemačke javne televizije ARD u terminu iza ponoći 1. listopada.Dakle, pred njemačkim pravosuđem bi moglo doći do raščišćavanja i drugih ubojstava osim ubojstva Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983. godine, za koje se terete Josip Perković i Zdravko Mustač, kojima suđenje u Münchenu počinje 17. listopada. Međutim, Perković, kaže njegov odvjetnik Anto Nobilo, ne može biti optužen ni za što drugo osim Đurekovića, jer je tako precizirano pri Perkovićevu izručenju.

Zanimljiv je i detalj dokumentarca koji prikazuje Roberta Zagajskog, sina ubijenog emigranta Đure Zagajskog, kako prati dolazak zrakoplova iz Zagreba u kojem je u Njemačku dopremljen Perković i kaže: ovo je prekrasno, a autori se pitaju ima li Perković veze sa smrću njegova oca. Nobilo kaže i da će njemačke Perkovićeve odvjetnice razmotriti ima li elemenata za tužbu zbog nekih navoda u filmu.

Dvostruki agent Milan Dorič: Nitko nevin nije ubijen

Autori su otkrili i zajedno s Robertom Zagajskim posjetili dvostrukog agenta Milana Doriča, koji je radio i za Jugoslaviju i za Njemačku i koji je bio zadužen i za Zagajskog i za Đurekovića. – Teško mi je to reći, jer je sin ovdje, ali nitko nevin nije ubijen – kaže u kameru agent poznat po nadimku Hanzi. Autori navode da su neke hrvatske emigrantske organizacije imale planove bombaškim napadima prestrašiti turiste na Jadranskoj obali, te sve stavljaju u politički kontekst u kojem je Tito bio u dobrim odnosima i Willyjem Brandtom, a Jugoslavija je trebala zapadu kao saveznik u hladnom ratu sa Sovjetskim savezom.

Emigracija je, pak, bila dijelom vezana za ustaški pokret, pa je 2. svjetski rat na neki način nastavljen na tlu Njemačke, ali u svemu tome, kažu autori, jugoslavenske vlasti nisu razlikovale fašističke od demokratskih namjera emigranata. Autori su pokušali dobiti izjave hrvatskog predsjednika i premijera, ali su odbijeni, nakon dugog čekanja. Izjavu je dao Josip Perković, koji kaže kako nema nikakve veze s ubijanjem emigranata. Autori navode kako je moguće da je riječ o želji vlasti da zaštiti Perkovića koji ima kompromitirajuće informacije o hrvatskoj političkoj eliti. – Od sedamdesetih godina, otkad radim, nisam nikad upotrijebio kompromitirajuće podatke, a hoću li morati, ne znam – rekao je Perković.

Dokumentarac ‘Ubojstvo u Titovo’ ime možete pogledati OVDJE.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Predstavljanje knjige: Hrvati pod KOS-ovim krilom

Objavljeno

na

Objavio

Da parafraziram metaforu iz naslova svoje nove knjige o završnom računu Haaškog suda, čudno je samo koliko su i danas – Hrvati pod KOS-ovim krilom. Bilo da im zastire pogled. Bilo da aktivno lete.

Hrvatsko katoličko sveučilište i Višnja Starešina, autorica,

pozivaju Vas na promociju knjige

Hrvati pod KOS-ovim krilom:
Završni račun Haaškog suda

u ponedjeljak, 11. prosinca 2017. u 18 sati
u Velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta
(nova zgrada na Kampusu), llíca 242, Zagreb

Radujemo se Vašem dolasku!

Knjigu će predstaviti:

prof. dr. sc. Željko Tanjić,
rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta

dr. Robin Harris, povjesničar

Davor lvo Stier,
zastupnik u Hrvatskom saboru

Višnja Starešina, autorica knjige

Molimo zainteresirane da svoj dolazak potvrde do 7. prosinca 2017.
na e-poštu: [email protected]

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

Prvih 100 notornih hrvatskih Jugoslavena i organizacije pod njihovim utjecajem

Objavljeno

na

Objavio

Veteran hrvatskog nezavisnog novinarstva Vjekoslav Krsnik promovirat će svoju novu knjigu „Prvih 100 notornih hrvatskih Jugoslavena i organizacije pod njihovim utjecajem“ u srijedu 13. prosinca u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Zagrebu, Bogovićevan 1, s početkom u 18 sati.

Knjiga na 140 stranica donosi političke biografije političara i javnih osoba koji se svojim djelovanjem, a posebice u organizacijama pod njihovim utjecajem, zalažu za novi tip jugoslavenstva.

Uz autora knjigu će predstaviti admiral Davor Domazet Loš, bivši politički emigrant Nikola Štedul i komentator portala Hrvatskog kulturnog vijeća Marko Ljubić.

Krsnik je kao broj jedan “hrvatskog Jugoslavena” koji svojim radom i utjecajem šteti Hrvatskoj izdvojio Matiju Babića, vlasnika portala Index, a evo tko sve u Hrvatskoj po Krsniku spada u “prvih 100 notornih hrvatskih Jugoslavena”:

  1. Matija Babić
  2. Mladen Bajić
  3. Inoslav Bešker
  4. Vinko Brešan
  5. Boris Dežulović
  6. Igor Dragovan
  7. Oliver Frljić
  8. Ivan Fumić
  9. Mirko Galić
  10. Ivo Goldstein
  11. Slavko Goldstein
  12. Dražen Budiša
  13. Mani Gotovac
  14. Marko Grčić
  15. Tomislav Jakić
  16. Tvrtko Jakovina
  17. Miljenko Jergović
  18. Ivo Josipović
  19. Željko Jovanović
  20. Snježana Kordić
  21. Jadranka Kosor
  22. Budimir Lončar
  23. Jelena Lovrić
  24. Igor Mandić
  25. Dragan Markovina
  26. Predrag Matvejević
  27. Stipe Mesić
  28. Zoran Milanović
  29. Anto Nobilo
  30. Vojko Obersnel
  31. Nino Pavić
  32. Jaroslav Pecnik
  33. Drago Pilsel
  34. Mladen Pleše
  35. Branimir Pofuk
  36. Žarko Puhovski
  37. Milorad Pupovac
  38. Vesna Pusić
  39. Zoran Pusić
  40. Goran Radman
  41. Marko Rakar
  42. Mirjana Rakić
  43. Ivo Sanader
  44. Sanja Sarnavka
  45. Aleksandar Stanković
  46. Nenad Stazić
  47. Hrvoje Šarinić
  48. Josip Šentija
  49. Rade Šerbedžija
  50. Zoran Šprajc
  51. Vesna Teršelič
  52. Zrinka Vrabec Mojzeš
  53. Vjeran Zuppa
  54. i dr.

Uz imena, autor je naveo i neke utjecajne organizacije novojugoslavenstva, Antifašistička liga, Gong. HAZU, HND HRT, Novi list, RTL, Slobodna Dalmacija, SDP, Srpsko narodno vijeće i druge. Autor  naglašava kako Hrvatskoj nisu problem Srbi, nego hrvatski Jugoslaveni koncentrirani u Zagrebu. „Centar tog hrvatskog novojugoslavenstva nalazi se u Zagrebu u brojnim glavnim političkim, društvenim, kulturnim, medijskim i drugim institucijama u kojima se kreira nacionalna i državna politika“.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari