Pratite nas

Herceg Bosna

Ubojstvo hrvatskih civila i vojnika u Doljanima (Stipića livade) 28. srpnja 1993. od strane Armije BiH

Objavljeno

na

Mjesto Doljani nalazi se u sjevernoj Hercegovini, na obroncima planine Čvrsnice, a kroz cijelu dolinu Doljana teče rijeka Doljanka koja zajedno s bogatim pejzažom i cijelim nizom naraštaja svjedoči burnoj povijesti tog mističnog mjesta. Doljani su u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini, 28. srpnja 1993., bili poprištem pokolja Hrvata, a nemili događaj je poznat i pod nazivom Pokolj u Doljanima.

Prema istraživanjima povjesničara Davora Marijana jedan od najvećih muslimanskih ratnih zločina počinjen prema hrvatskim civilima i pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) je bio u Doljanima i Stipića livadama. Taj zločin počinile su postrojbe 6. korpusa Armije BiH nakon diverzije na putu Doljani – Gračac u sklopu rasterećenja snaga koje su osvajale Bugojno. U napadu na Doljane osim postrojbi 6. korpusa Armije bili su angažirani dijelovi MUP-a općine Jablanica i naoružana skupina Muslimana-Bošnjaka iz sela Jelačić.

Piše: Hrvoje Mandić/Bild.ba

Selo Doljane u Jablanici branili su pripadnici 3. bojne brigade Herceg Stjepan iz Jablanice. Ta bojna je u svom sastavu imala 179 vojnika 9. srpnja 1993. „što je brojno stanje jedne jače satnije“. Uz navedenu postrojbu na tom području je bilo 88 domobrana, 33 vojna policajca i devet civilnih policajaca. Shodno tome, širi prostor je čuvala satnija HVO-a iz Širokog Brijega jačine 60 do 100 vojnika, čiji je vod držao položaj na Štitnom brdu.

panoramski pogled na Doljane

Postrojba 3. bojne brigade Herceg Stjepan razbijena je u 10 sati 28. srpnja 1993. od snaga 6. korpusa Armije BiH u Doljanima gdje je ubijeno i izmasakrirano 39 Hrvata, a među njima i veći broj civila. Navedene snage napale su Doljane i objekt u kojem je bilo cjelokupno zapovjedništvo bojne. Prema ratnoj dokumentaciji HVO muslimanski vojnici napadali su Doljane uz ratni poklič „Allah-u-ekber“, što je posebice davalo dodatni zastrašujući obol cijelom napadu. Pripadnici Armije BiH u skupinama su ušle u zaselke Krkača i Stupari i potom koncentrično napale prvu crtu i zaleđe tih zaseoka. U selu je bilo 11 vojnih i civilnih policajaca te nekoliko domobrana. Osim nekoliko vodova na dominantnim položajima Risovac, Kosne Luke i Strop, vojnici su bili u svojim domovina po zaselcima i poljskim radovima pa pripadnici Armije BiH nisu naišli na veći otpor, posebice nakon predaje zapovjedništva bojne. U napadu u kojem je počinjen ratni zločin dio vojnika i civila je zarobljen, a dio se povukao prema Posušju i Tomislavgradu. Pripadnici Armije BiH iz Doljana su priveli 179 civila i 22 vojnika HVO-a i smjestili ih u logor „Muzej Jablanica“. Među zarobljenim civilima odvedenima u logor u Jablanici bilo je i 59 djece.

Hrvatsko vijeće obrane 2. kolovoza 1993. i tijekom noći vratilo je Doljane, Strop i Stipića livade te okolno područje. U pothvatu su sudjelovali dijelovi Kažnjeničke bojne uz potporu topništva i prestrojenih snaga širokobriješke brigade te bojne Mijat Tomić. U pothvatu su poginula dva, a lakše ranjena tri pripadnika HVO-a. Na lokalitetu Stipića livade pripadnici HVO-a pronašli su 23 masakrirana tijela razbacanih na više mjesta. Riječ je o skupini civila i vojnika HVO-a koji su se uspjela probiti iz sela Doljani, ali su potom dočekani iz zasjede i pobijeni od muslimanskih snaga. „Na leševima su forenzičari utvrdili zadane smrtne rane od razbijenih glava tupim predmetima, na nekoliko tijela nedostajale su oči i uši, utvrđeno je skalpiranje glava na nekoliko leševa, odstranjene genitalija i nekih ekstremiteta tijela te su vidljivi s tragovi spaljivanja. Svi leševi su bili minirani u cilju ubijanja vojnika HVO-a koji te leševe pronađu“.

Povjesničar Marijan smatra kako je „obrana Doljana od tada je bila u teškom stanju jer se bojna Mijat Tomić osula i svela na slabiju satniju, a usto je bila na nedefiniranom spoju operativnih zona Sjeverozapadna i Jugoistočna Hercegovina“. Do početka rujna 1993. uz domicilne snage bila je angažirana i bojna širokobriješke brigade HVO-a. Takvo je stanje trajalo do početka rujna, kada su Širokobriježani zamijenjeni, a obranu sektora Doljani preuzela je 5. brigada HVO-a Posušje. Krajem listopada 1993. bojna Mijat Tomić pridodana je brigadi Kralj Tomislav, čime su Doljani i Slatina ušli u zonu djelovanja Zbornog područja TomislavgradStradanja Hrvata u Jablanici nastavila su se kroz zatočeništvo u logoru „Muzej u Jablanici“ pod nadzorom Armije BiH.

logor “Muzej” u Jablanici

Zločin koji se zbio u Doljanima nažalost još uvijek nije procesuiran, baš kao i mnogi drugi zločini počinjeni nad Hrvatima u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Oglasi

Komentari