Pratite nas

Događaji

Učenici – pripadnici hrvatske manjine iz Rumunjske prvi puta u domovini svojih predaka

Objavljeno

na

Predstojnik Milas im zaželio dobrodošlicu u zajedničku domovinu

Uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a u sklopu međunarodnog projekta Merzove misli i naš hrvatski identitet, koji provode dvojezična hrvatsko-rumunjska OŠ Karaševo i OŠ dr. Ivana Merza iz Zagreba učenici – pripadnici hrvatske manjine iz Rumunjske prvi puta su posjetili domovinu svojih predaka. Sa učenicima koji sudjeluju u ovom projektu, u srijedu 27.travnja, susreo se Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

[ad id=”93788″]

 „Lucianu, Gordani, Ivanki, Mariji, Diani i Suzani od srca želim dobrodošlicu u Zagreb i Hrvatsku. Ovaj posjet i susret dokaz je kako su Hrvati, bez obzira gdje žive i bez obzira koliko dugo žive izvan svoje domovine uvijek snažno vezani za Hrvatsku. Hrvati u Rumunjskoj su naša najstarija dijaspora no i nakon 600 godina življenja u drugoj zemlji, drukčijoj kulturi snažno ističu i osjećaju pripadnost hrvatskom nacionalnom biću. Posebno nas raduje što vidimo i da djeca i mladi s ponosom njeguju i čuvaju  hrvatski identitet. Ovaj petodnevni posjet prilika je i da bolje upoznate hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu, naše ljude. Uz učenje, ovo je prilika za susrete i druženja, stvaranje novih prijateljstava, prilika za jačanje međusobnih veza i zajedništva između Hrvata u Rumunjskoj i nas u domovini. Državni ured će podupirati sva ovakva i slična nastojanja koja za cilj imaju upravo to – jačanje hrvatskog zajedništva na svim poljima“ poručio je predstojnik Milas.

romis2

Tijekom druženja, učenici iz Rumunjske su predstojniku Milasu prenijeli dojmove nakon prvog posjeta Hrvatskoj te su izrazili želju za ponovnim dolaskom. Uz predstojnika Milasa, druženju s učenicima se pridružio i pater Božidar Nagy, postulator za kanonizaciju blaženog Ivana Merza.

Od 26. do 29.travnja 2016., Lucian, Gordan, Ivanka, Marija, Diana i Suzana borave u Zagrebu kod svojih domaćina, učenika OŠ dr. Ivana Merza, koje su prije tjedan dana ugostili u Karaševu. Jedna od najstarijih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske, karaševski Hrvati, iznimno štuju blaženog Ivana Merza, što je ujedno i poveznica sa zagrebačkom školom. U pratnji učenika su profesor Petar Hategan, predstavnik hrvatske manjine iz Rumunjske u Savjetu Vlade RH  za Hrvate izvan RH i vlč. Petar Rebedžila, župnik iz Karaševa.

romis3

Hrvati u Rumunjskoj, svoj hrvatski identitet, hrvatski jezik, kulturu i običaje čuvaju i razvijaju preko 600 godina. Unatoč tome što stoljećima žive u drugoj zemlji i drugoj kulturi,  unatoč teškim političkim i povijesnim prilikama, uspjeli su sačuvati svoj hrvatski nacionalni identitet i svoj materinski jezik kao malo koja hrvatska zajednica u svijetu te uvijek  s ponosom ističu svoju pripadnost hrvatskom narodu. Trenutačno u sedam naselja u Rumunjskoj: Karaševo, Lupak, Klokotić, Nermiđ, Ravnik, Vodnik i Jabalče živi oko 5.000 Hrvata., izvijestio je danas Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Žana Ćorić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari