Pratite nas

Događaji

Učenici – pripadnici hrvatske manjine iz Rumunjske prvi puta u domovini svojih predaka

Objavljeno

na

Predstojnik Milas im zaželio dobrodošlicu u zajedničku domovinu

Uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a u sklopu međunarodnog projekta Merzove misli i naš hrvatski identitet, koji provode dvojezična hrvatsko-rumunjska OŠ Karaševo i OŠ dr. Ivana Merza iz Zagreba učenici – pripadnici hrvatske manjine iz Rumunjske prvi puta su posjetili domovinu svojih predaka. Sa učenicima koji sudjeluju u ovom projektu, u srijedu 27.travnja, susreo se Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

[ad id=”93788″]

 „Lucianu, Gordani, Ivanki, Mariji, Diani i Suzani od srca želim dobrodošlicu u Zagreb i Hrvatsku. Ovaj posjet i susret dokaz je kako su Hrvati, bez obzira gdje žive i bez obzira koliko dugo žive izvan svoje domovine uvijek snažno vezani za Hrvatsku. Hrvati u Rumunjskoj su naša najstarija dijaspora no i nakon 600 godina življenja u drugoj zemlji, drukčijoj kulturi snažno ističu i osjećaju pripadnost hrvatskom nacionalnom biću. Posebno nas raduje što vidimo i da djeca i mladi s ponosom njeguju i čuvaju  hrvatski identitet. Ovaj petodnevni posjet prilika je i da bolje upoznate hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu, naše ljude. Uz učenje, ovo je prilika za susrete i druženja, stvaranje novih prijateljstava, prilika za jačanje međusobnih veza i zajedništva između Hrvata u Rumunjskoj i nas u domovini. Državni ured će podupirati sva ovakva i slična nastojanja koja za cilj imaju upravo to – jačanje hrvatskog zajedništva na svim poljima“ poručio je predstojnik Milas.

romis2

Tijekom druženja, učenici iz Rumunjske su predstojniku Milasu prenijeli dojmove nakon prvog posjeta Hrvatskoj te su izrazili želju za ponovnim dolaskom. Uz predstojnika Milasa, druženju s učenicima se pridružio i pater Božidar Nagy, postulator za kanonizaciju blaženog Ivana Merza.

Od 26. do 29.travnja 2016., Lucian, Gordan, Ivanka, Marija, Diana i Suzana borave u Zagrebu kod svojih domaćina, učenika OŠ dr. Ivana Merza, koje su prije tjedan dana ugostili u Karaševu. Jedna od najstarijih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske, karaševski Hrvati, iznimno štuju blaženog Ivana Merza, što je ujedno i poveznica sa zagrebačkom školom. U pratnji učenika su profesor Petar Hategan, predstavnik hrvatske manjine iz Rumunjske u Savjetu Vlade RH  za Hrvate izvan RH i vlč. Petar Rebedžila, župnik iz Karaševa.

romis3

Hrvati u Rumunjskoj, svoj hrvatski identitet, hrvatski jezik, kulturu i običaje čuvaju i razvijaju preko 600 godina. Unatoč tome što stoljećima žive u drugoj zemlji i drugoj kulturi,  unatoč teškim političkim i povijesnim prilikama, uspjeli su sačuvati svoj hrvatski nacionalni identitet i svoj materinski jezik kao malo koja hrvatska zajednica u svijetu te uvijek  s ponosom ističu svoju pripadnost hrvatskom narodu. Trenutačno u sedam naselja u Rumunjskoj: Karaševo, Lupak, Klokotić, Nermiđ, Ravnik, Vodnik i Jabalče živi oko 5.000 Hrvata., izvijestio je danas Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Žana Ćorić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gradonačelnik Splita: Ovi su ljudi za život, obitelj i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

ODRŽAN HOD ZA ŽIVOT NA ULICAMA SPLITA

Velika kolona ljudi kretala se sa Zvončaca i Zapadnom obalom prema Rivi, gdje se događao glavni dio programa, a u sklopu “Hoda za život” kojega je u Splitu organizirala udruga “Dalmacija za život”. Sudionici ove velike aktivnosti u hrvatskim gradovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci okupili su se kako bi svojim “hodom” dali potporu borbi protiv abortusa i zaštiti života od začeća.

Član Inicijative “Dalmacija za život” Goran Velić novinarima je kazao kako se od društva zahtijeva da u cjelini prema životu u maternici se odnosi jednako kao i nakon rođenja. Izrazio je svoje razmišljanje napominjući kako se tijekom današnjeg dana ne hoda samo za ljudski život već i za umiruće, bolesne te sve one koji su napustili Hrvatsku.

– Želimo im probuditi nadu i dati tračak nade optimizma ako je to moguće, te nadležnima poručiti da se uhvate u koštac s problemima. Svojim hodom za život, pozivamo društvo da zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od njegovog začeća do priordne smrti, ali i na pružanje podrške trudnicama, majkama i obiteljima, kazao je Velić.

Sudjelovatelji na ovom skupu nosili su niz transparenata koji su pokazivali želju za zaštitom života od začeća: “Želim se rodit”, “Život ne pruža garancije, ali abortus ne pruža šansu”, “Za život – za ljubav – za Boga”,…

U “Hodu za život” na splitskim ulicama mogli smo vidjeti i brojna poznata lica. Među njima i prve ljude županije i grada, ali i ponekog zastupnika. Vidjeli smo Gradonačelnika Splita Andru Krstulovića Oparu, župana Blaženka Bubana te saborskog zastupnika Petra Škorića. Gradonačelnik Krstolović Opara “hodao” je sa suprugom. Novinarima je, između ostaloga, kazao kako se radi o mirnim ljudima, koji su za život, obitelj i domovinu.

– To su mirni ljudi koji su sa osmjehom ispunili ovaj lijepi prostor Splita, kazao je splitski poteštat.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati