Pratite nas

Politika

Udarac za Josipovića: savjetnik za ratne veterane podnio ostavku

Objavljeno

na

Prošlo je više od dva mjeseca otkad su branitelji ispred Ministarstva branitelja u Savskoj 66 postavili svoj šator, a u Bujici, koja je sinoć išla uživo iz šatora, urednik i voditelj Velimir Bujanec objavio je da savjetnik predsjednika Josipovića za ratne veterane Vlado Marić podnio ostavku.

To da vlada i predsjednik Josipović idu u krivom smjeru najbolje je pokazala ostavka Vlade Marića, predsjednika Savjeta za ratne veterane u Josipovićevom Uredu, koji je nedavno braniteljima došao dati podršku.

Ovo je udarac za predsjednika Josipovića usred kampanje, ocijenio je Bujanec objavivši vijest o ostavci, što je naišlo na burno odobravanje okupljenih branitelja.

Ogorčeni kontinuiranim omalovažavajućim izjavama i postupcima Vlade i njezinih ministara, branitelji su odlučili reći dosta ponižavanjima i pokušajima pojedinaca da ih kao žrtve rata izjednači s agresorima. Samo jedan u nizu brojnih propusta Vlade spram branitelja nedavni je izostanak njezinih članova na sprovodu ratnom ministru policije Ivanu Vekiću, žale se branitelji u šatoru ispred ministarstva u Savskoj 66.

Otkad su postavili šator, braniteljima stižu brojna pisma potpore iz cijele Hrvatske.  I dok ministar branitelja Predrag Matić i dalje ignorira njihov zahtjev za ostavkom, kao i njegova zamjenica Vesna Nađ i pomoćnik Bojan Glavašević, tematikom branitelja pozabavio se Velimir Bujanec u božićnom specijalu Bujice.

Emisija je započela zajedničkom molitvom okupljenih, koju je predvodio vojni kapelan Dragan Majić, uz bok Katice Zadro, udovice vukovarskog heroja Blage Zadre.

” Javljamo se s prve linije obrane u Savskoj”, kazao je Bujanec.

Marko Radoš iz udruge stopostotnih ratnih invalida kazao je kako ih je posjetilo već pedeset tisuća ljudi, svakodnevno ih je tu petstotinjak, dolaze iz svih županija, iz cijele zemlje.

“Nedavno su nam iz Zadra bila dva autobusa, iz Vukovara također… Tim ljudima ovo je postalo svetište…” objasnio je Radoš.

Branitelji pokazali svoje nezadovoljstvo predsjednikom Josipovićem i transparentom ”kakav otac-takav sin”, poručili što misle o njemu. Dražimir Jukić, veteran sedme gardijske brigade kazao je kako Josipović nema podršku branitelja jer nikada nisu dijelili iste interese.

”S ovim transparentom je poslana poruka za koga ne treba glasati. On u 64 dana nije uspio ništa napraviti za branitelje za koje govori da su stup društva… Ne vidim zašto bi on opet bio predsjednik”, kažu branitelji.

Deur o Josipoviću: Njihov je interes Titova Jugoslavija. Oni ovu državu nikada nisu priznali

U specijalnom božićnom izdanju emisije ”Bujica”, snimanoj pod šatorom branitelja u Savskoj 66, Velimir Bujanec sažeo je glavne zahtjeve branitelja i tijek njihovog prosvjeda.

Uz to što su nedvojbeno pokazali da predsjednik Josipović ne može računati na podršku branitelja na predstojećim izborima, branitelji su odgovorili i na optužbe koje su im  tijekom prosvjeda stizale iz njegovog stožera.

Blog Marka Rakara, člana izbornog stožera predsjednika Josipovića koji ih je zbog akcije ”Jedan križ za jedan život” usporedio sa Ku Klux Klanom, prokomentirao je Marko Radoš. Kazao je kako je sporni bijeli križ na njihovim majicama posvećen braniteljima koji su od Domovinskog rata počinili suicid, a njih je oko tri tisuće. ”Taj križ je počast njima, to je akcija za njih”.

Da su optužbe za rasizam neutemeljene branitelji su pokazali ustupanjem mikrofona tamnoputom Usmanu, koji je kazao: ”Ovo je moja zemlja, moj dom. Nikada nisam osjetio mržnju, to su moji dobri prijatelji i uvijek smo zajedno… ja stojim iza njih i oni iza mene”.

Svoj stav o Josipoviću iznio je i ratni veteran Ante Deur, komentirajući njegovu izjavu kako se prepoznao u Bozanićevoj poruci o karakteristikama budućeg predsjednika.

”On kad je čitao tu poruku očito se gledao u krivo zrcalo”, kaže Deur, te dodaje kako predsjednik nije radio u interesu branitelja Domovinskog rata. ”Njihov je interes Titova Jugoslavija. Oni ovu državu nikada nisu priznali”, istaknuo je.

Uz tamburice i glasnu podršku okupljenih branitelji su  izrazili svoju zahvalnost svima koji su im pomogli svojim donacijama, te posebno istaknuli Thompsona kao čovjeka koji razumije probleme branitelja. Izrazili su žalost zbog smrti Nevenke Topalušić i kazali kako je njezina obitelj i dalje s njima.

Posebnu počast transparentom ”Čekamo te, volimo te”, branitelji su odali Veljku Mariću i Vladi Milankoviću, hrvatskim braniteljima koji su osuđeni za ratne zločine i kaznu izdržavaju u Srbiji. Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih ratnih invalida izrazio je nezadovoljstvo što država ništa ne poduzima po tom pitanju, dodajući da kod nas i dalje slobodni hodaju ”oni koji su silovali, pljačkali, ubijali”.

Svojim prosvjedom branitelji su pokazali da nisu samo ”šačica ljudi” i ponovno pozvali na smjenu ministra Predraga Matića. Uz pritužbu da ih u ministarstvo kao stopostotne invalide ne puste čak niti na WC branitelji su još jednom zaključili kako u Matićevom ministarstvu za njih i njihove probleme očito nema mjesta.

Direktno.hr/Kamenjar.com

facebook komentari

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari