Pratite nas

Hrvatska

UDBA: U Sloveniji referendum, u BiH izručenja!?

Objavljeno

na

Službena kampanja za referendum na kojem će birači 8. lipnja odlučivati hoće li prihvatiti ili odbiti zakon koji regulira pristup arhivskoj građi nekadašnjih društveno-političkih organizacija počela je u petak u Sloveniji.

Inicijator referenduma je oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) koja je za njegovo održavanje uspjela prikupiti 46.000 potpisa, prenosi narod.hr.

Inicijatori očekuju da birači odbiju zakon koji je parlament već prihvatio. Tvrde da novi propisi iz tog zakona otežavaju istraživačima pristup arhivskoj građi, posebice materijalima koji se odnose na djelovanje nekadašnjih društveno-političkih organizacija i službe državne sigurnosti (tzv. udbe) iz razdoblja bivše Jugoslavije.

ljeljak i crnogorac

Roman Leljak, slovenski publicist i istraživač arhiva izjavio je nedavno da posjeduje dokument jugoslovenske tajne službe koji tereti Josipa Perkovića u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića, a taj dokument je sada na njemačkom sudu.

U siječnju ove godine na tiskovnoj konferenciji u Ljubljani Leljak je iznio dokaze da je ubojstvo hrvatskog emigranta Nikice Martinovića 1975. u Klagenfurtu odobrio nekadašnji načelnik slovenske Službe državne sigurnosti Janez Zemljarič.

Leljak je ustvrdio i da je u arhivima, kojima je sada otežan pristup, pronašao izravne dokaze da je diktator Josip Broz Tito odgovoran za poratne zločine u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i da su za sve zločine komunističke diktature znali članovi Centralnog komiteta.

Slovenci će ove godine čak četiri puta izlaziti na birališta. Ponajprije će 25. svibnja birati osam svojih  zastupnika u Europskom parlamentu, a zatim će se 8. lipnja na referendumu  izjasniti o pristupu arhivskoj građi. Nakon toga, vjerojatno sredinom srpnja, održat će se prijevremeni parlamentarni izbori, a na jesen, u listopadu i redoviti izbori za općinska vijeća i načelnike općina.

Njemačka policija istražuje okolnosti pod kojima je 1989. na teritoriju te države ubijen emigrant Anto Đapić podrijetlom iz Livna u Bosni i Hercegovini, a u provjere je uključen i MUP Federacije BiH, potvrdio je u petak ravnatelj Uprave policije tog entiteta Dragan Lukač.

“Mi ne radimo istragu o tom predmetu. Istragu vode njemačko tužilaštvo, kao i njemačka policija, a mi smo po prijavi rodbine čovjeka koji je ubijen 1989. godine, vršili određene provjere”, kazao je Lukač za Klix.

Prijavu protiv nepoznatih počinitelja policiji u Muenchenu podnio je 1999. godine Anto Đapić, predsjednik Gradskog vijeća Osijeka, kojemu je ubijeni Đapić iz Livna bio stric.

“Dobili smo dokumentaciju njemačke policije. Vidjet ćemo u kojem pravcu će to ići”, kazao je Lukač. Dodao je da “ima određenog napretka” no još nije moguće govoriti o tome tko je počinio ubojstvo.

Lukač je upozorio da je prerano govoriti o motivima ubojstva te tvrditi da iza njega stoji ondašnja jugoslavenska Služba državne sigurnosti (SDS).

“Mogao ga je ubiti najobičniji kriminalac iz koristoljublja”, kazao je Lukač, prenosi croportal.ba.

Hrvatski emigrant Ante Đapić ubijen je u Njemačkoj 26. lipnja 1989. godine u 62. godini pod nerazjašnjenim okolnostima. Njegova obitelj za likvidaciju sumnjiči bivše pripadnike jugoslavenske tajne službe.

glasbrotnja.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Istražiti sve ratne zločine, ali ne želimo da vukovarski prosvjed bude politiziran ili izmanipulian

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednik HDZ-a i hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak navečer da je Središnji odbor HDZ-a konsenzusom zaključio kako treba istražiti sve ratne zločine koji su se dogodili u Hrvatskoj, posebice one u Vukovaru i Ovčari, ali kako ne želi da prosvjed koji je Vukovaru najavio gradonačelnik Ivan Penava bude politiziran ili izmanipulian.

Nakon sjednice Središnjeg odbora Plenković je u izjavi novinarima rekao da se razgovaralo o početku rada Sabora, ključnim gospodarskim pitanjima, reformama, stranačkim aktivnostima, a posebice su se osvrnuli na situaciju s najavljenim prosvjedom u Vukovaru, odnosno pozivom gradonačelnika Penave da nadležna tijela naprave dodatne napore na procesuiranju ratnih zločina, koji se odnose na Vukovar i Ovčaru.

Nakon vrlo iscrpne rasprave konsenzualno, uz podršku svih članica i članova Središnjeg odbora, zaključili smo da HDZ smatra kako treba istražiti sve ratne zločine koji su se dogodili u Hrvatskoj, posebice u Vukovaru i na Ovčari, u odgovarajućem pravnom postupku i od strane nadležnih tijela, koja djeluju neovisno od politike i izvršne vlasti, a to su policija, državno odvjetništvo i sudovi, rekao je Plenković.

Istodobno, ne želimo da taj prosvjed bude politiziran, iskorišten u neke druge svrhe ili izmanipuliran, zato što imamo puno razumijevanje i empatiju prema žrtvama u Domovinskom ratu, prema braniteljskoj populaciji i obiteljima poginulih i nestalih te ne želimo da se njihovim osjećajima, u ovako osjetljivom pitanju, od strane bilo koga manipulira, istaknuo je predsjednik HDZ-a.

Na upit novinara tko manipulira s tim prosvjedom premijer Plenković je odgovorio: “Mislim da smo to već mogli primijetiti u proteklih nekoliko dana, tko su bili prvi akteri koji su podržali održavanje prosvjeda, i koji na tome eventualno žele prikupiti neke političke poene”.

Dodao je kako HDZ “kao najodgovornija stranka u RH jasno povlači crtu onoga što su uzusi rada Hrvatskog sabora, što je bit ovoga problema i kako ga riješiti, ali ne dopušta manipulacije”.

Zamoljen da komentira optužbe saborske zastupnice Neovisnih za Hrvatsku Brune Esih da je uputio reviziju u njezinu stranku, Plenković je kazao kako je u prolazu čuo za tu izjavu, ali je čuo da su neki drugi ljudi iz revizije došli i u HDZ, kao i svake godine.

S obzirom na to da je riječ o “mladoj stranci koja ima fantastičnu perspektivu, siguran sam da njeni ključni ljudi trebaju još jedno vrijeme da nauče određenu abecedu kako se u financijskom smislu prati rad političkih stranaka”, odgovorio je Plenković na tvrdnje zastupnice Esih.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari