Pratite nas

Naši u svijetu

Udruga “Glas hrvatske dijaspore” dodijelila Charlesu Billichu nagradu za životno djelo za pomoć Hrvatskoj

Objavljeno

na

Prepoznavati predanost hrvatske dijaspore u izgradnji nacije nezavisne i demokratske Hrvatske, za dobrobit hrvatskog naroda, gdjegod bili, bilo je desetljećima i ostaje neumorno i nesebično zalaganje mnogih ljudi hrvatskog podrijetla koji žive diljem svijeta, izvan Hrvatske.

Prepoznavati i nagraditi to zalaganje jedan je od ciljeva udruge u Australiji “Glas hrvatske dijaspore”, kojoj i ja s ponosom pripadam. U subotu, 9. prosinca 2017., u društvu brojnih uglednih gostiju iz australske zajednice, svjetski poznati umjetnik i humanitarac Charles Billich postao je prva osoba u “Dvorani slavnih” (Hall of Fame) posvećene Hrvatima i Hrvaticama koji su se svojim velikim zalaganjem isticali iz dijaspore prosperitetu i dobrobiti hrvatske domovine i hrvatskog naroda. Planira se godišnji događaj za dodijeljivanje ove nagrade.

Te večeri dodjele nagrade za Životno djelo za pomoć Hrvatskoj Charlesu Billichu u Sydneyu, Australija, zastupnik u Hrvatskome saboru za dijasporu, General Željko Glasnović, priključio se Skypeom toj svečanosti s riječima koje uključuju:

“… nezavisna Hrvatska stvorena u znoju i krvi … Charles Billich je dio tog rođenja, ponovnog rođenja hrvatske slobode. On je veliki ambasador Hrvatske i obasut sam veseljem što sam ovdje na ovoj komemoraciji njemu … pratite Charlesov primjer, on ga ima, vodi primjerom i Hrvatska je jedan od tih primjera … Ostanite pravi, slijedite taj put, i ne zalutajte od dimenzije – nikad ne prestanite. Želim vam sve najbolje, sretan Božić i da vam Kristovo rođenje dođe uz sve najbolje, hvala vam svima … ”

U trenutku dodjele nagrade Charlesu Billichu, John Ovcarić, potpredsjednik “Glasa hrvatske dijaspore” naglasio je da kip “ove nagrade predstavlja Lady Liberty (Damu Slobode), koju mi s ljubavlju zovemo Jelena, Jelena Zrinski, posljednja hrvatska kraljevska obitelj, a Jelena predstavlja hrvatski narod i njihovu obranu Europe od invazivnih (osmanskih) snaga i smatramo da je to vrlo prikladan lik i onaj koji predstavlja i odlučnost Hrvata kao što je Charles koji je neumorno radio u ovoj zemlji da prije svega predstavlja Australiju, ali i da predstavlja našu kulturu. Charles, veliko nam je zadovoljstvo dodijeliti vam ovu nagradu kao prvoj osobi “Dvorane slavnih”, udruge “Glas hrvatske dijaspore.”

Čestitke iz Hrvatske bile su brojne i također uključuju one od Marka Perkovića Thompsona, Jakova Sedlara, Joe Šimunića, Damira Plavšića te predsjednika “Glasa hrvatske dijaspore”, Darka Oreča, koji se u tom trenutku nalazio u posjeti domovini.

Charles Billich bio je vidljivo i duboko dirnut trenutkom u kojem mu je dodijeljena ova nagrada govoreći:

“To je kao da dobijete Oscara za nešto što ste učinili, ali ovo je puno bolje! Puno vam hvala. Duboko sam dirnut i izjavljujem da ne zaslužujem ovu buku, ali da, s vremenom sam oslikao nekoliko slika koje su obojile povijest Hrvatske tako da se na taj način ističu vrhunci i simbolika Hrvatske, a moja je namjera još raditi to i to ubrzanim tempom jer ne želim da vrijeme istekne. Moj raspored je vrlo, vrlo zauzet i moram racionalizirati svoje vrijeme od sada. Svaki trenutak se broji i napornim radom, radeći mnogo sati dnevno, sedam dana u tjednu, postigao sam malo, malo djelića onoga što želim postići, ali čak i ono malo je meni sveto. Hvala vam!”

Razmišljajući o svojoj prošlosti kada ga je progonio bivši jugoslavenski komunistički režim i o ovoj nagradi, Charles Billich je rekao:

“Hvala bratstvu Hrvata. Izrekao sam tu riječ, bratstvo, jer vjerujem u tu riječ možda malo više nego u riječi nacionalnost, znate, mi smo braća i sestre.

Mi smo unutar parametara ove definicije braće i sestara sa svim ostalim plemenima na svijetu. Ali u ovome, svaki svom, vrlo sam ponosan što sam dio hrvatskog plemena.

Večeras je veliko iznenađenje, nisam ovo očekivao. Znate, takvo priznanje meni, moj je posao upravo započeo … zahvaljujući inspiraciji moje nove zemlje Australije i moje stare zemlje Hrvatske – lijepi ljudi naseljavaju obje zemlje …

 

Za budućnost planiram neko djelo koje bi vas moglo razočarati, no, ono će vas sigurno zapanjiti. Dakle, podnosite me malo duže i vidjet ćete nešto pristojno i profesionalno što će doći iz mojih kistova. Jedna od stvari koje želim u skoroj budućnosti ostvariti jest spomenik jednom drugom pioniru hrvatskih i globalnih veza – Marko Polo – on je super heroj u Hrvatskoj, on je superman, on je taj koji je uspostavio kontakte s Dalekim Istokom, osobito Kinom, Mongolijom i praktički stavio Hrvatsku na kartu – za sva vremena. Radim na velikom spomeniku Marka Pola, koji će biti podignut u Korčuli, hrvatskom otoku, otoku na kojem je rođen Marko Polo.

Uspoređujem večeras i uspoređujem svoju radost koju osjećam s radošću koju sam osjetio davno prije, prije skoro jednog stoljeća, ali mislim da je to ipak bilo možda 1952. kada se nešto veliko i neočekivano dogodilo kao i večeras, što me ispunilo velikom radošću. Ako je radost uopće bila moguća u komunističkoj zemlji u kojoj sam bio u zatvoru.

No, zbog toga što su zatvori tako bili preopterećeni i napunjeni komunističko jugoslavenska vlada, koja je dominirala komunističkim republikama Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, morala učiniti nešto kako bi zadovoljila inzistiranje Međunarodnog Crvenog križa da nešto napravi u vezi statusa progona Hrvata. Jednog dana, dok sam odsluživao desetgodišnju zatvorsku kaznu radi političkih razloga i pobune protiv komunizma, doprla jedna iznenadna obavijest. I bilo je najavljeno da će se zbog prenatrpanosti zatvora pružiti amnestija zatvorenicima i amnestija je zapravo uključivala polovicu zatvorske populacije.

I znate li što! Ja sam bio jedan od njih! Ne mogu vam opisati radost koju sam osjetio u tom trenutku, bio sam orgazmičan, to je stvarno nešto što ne mogu opisati, nisam mogao spavati dva dana nakon toga – i ove noći je tako – puno hvala! Hvala svima Hrvatima i Australcima. Za Dom Spremni! Spremni smo za obranu našeg doma.”

Kako bi se u ovom članku zahvatili u potpunosti profil ove nagradne večeri u Sydneyu, te raspoloženje i značaenje ove nagrade za Životno djelo za pomoć Hrvatskoj iz dijaspore  evo i ostalih govora koje su javnosti donijeli i istaknuli John Ocvarić, potpredsjednik “Glasa hrvatske dijaspore”, David Jakić, predsjednik Australsko’hrvatske gospodarske komore NSW te Ina Vukić, članica Izvršnog odbora “Glasa hrvatske dijaspore”.
John Ovčarić/ Glas hrvatske dijaspore:

 “Dobra večer Dame i gospodo

U ime udruge “Glas hrvatske dijaspore” i cijele australske hrvatske zajednice želim vam svima dobrodošlicu na ovaj gala događaj u čast Charlesa Billicha, priznavajući njegovo životna postignuća i doprinos ne samo u Australiji, već i njegovoj zajednici i svojoj ljubljenoj zemlji rođenja – Hrvatskoj.
Prije nego što započnemo s večerom za koju se nadamo da će nam ostaviti trajne dojmove i sjećanja, zamolio bih da svi odvojimo trenutak i najprije prepoznamo ne samo čovjeka kojeg ovdje slavimo, nego i njegovu odani suprugu.

Dame i gospodo, smijem li vas zamoliti da svi ustanete i pridružite nam se u pljesku za Charlesa i Christu Billich.

Ova je večer već neko vrijeme teško zaokupiravala srca i umove mnogih.
Kao udruga “Glas hrvatske dijaspore” osnovana je ne samo kako bi zastupali interese australskih Hrvata, kojih je sada više od nekih 200.000, već i da očuvamo našu kulturnu baštinu.

Kao Australci zagrlimo sve što je australsko, Australija nam je dala prava i mogućnosti zbog kojih su naši preci napustili rodno mjesto u potrazi onog što bi im omogućilo da svjoj djeci pruže ono što su oni sami željeli, ali nisu mogli ostvariti.

Priča o Charlesu nije ništa manje dramatična.

Nakon što je kao mladi student pretrpio reperkusije govora protiv tiranije pod komunističkim režimom, i trpio što mu se bilo kakvo naličje na slobodu oduzelo, Charles je također pogledao izvan ljepote svoje domovine tražeći daleko mjesto gdje se, kao pojedinac i umjetnik, njegove umjetničke sposobnosti i uvjerenja mogu spojiti i izraziti.

Australija mu je pružila ta neotuđiva prava, a zauzvrat on je uzvratio dodavanjem svoje jedinstvene i bogate kulturne ljepote kroz svoj rad.

Charles, ove večeri neki Vaši prijatelji, obožavatelji i oni kojima je privilegija biti skrbnikom jednog od Vaših umjetničkih djela, ovdje slave i časte Vas.

Dakako, još mnogo toga, i mnogo onih koje ne poznajete ove večeri također slave s nama.

Svatko od nas ovdje večeras će se u nekom trenutku zaustaviti i razmišljati o djelu koje ste stvorili, djelo koje su možda vidjeli, koje ukrašava neko mjesto.
Prečesto zaboravljamo da digitalni svijet nikad ne može zamijeniti izraze majstora koji ne samo kroz temu, već kroz njegovo stvaranje prenosi emocije koje su postojale dok je svaki pokret kista bio izvršen.

Kad stvarate, Charles, svaki od tih kistova zahvati mali trenutak u vremenu, oni hvataju bit onog što ste Vi, i to je boja, tekstura i njihova međusobna veza koja hvata srca i umove onih koji se dive.

Ovi trenuci prolaze za Vas dok prelazite iz stvaranja jednog djela na drugo, ali za nas, sigurno se po svijetu o Vama razmišlja i divi Vam se, svake minute, svaki dan dok se usredotočavamo na svaki potez, trenutak zarobljen u vječnosti, trenutak koji nadahnjuje i pruža užitak.

Nakon što ova večer dođe do svojega kraja, i vi se vratite u svoj studio i svoje slikarsko platno, iskreno se nadamo da će vas sjećanja ove večeri na neki mali način nadahnuti, da ćete, kako stvarate, znati da će ljepota koju nam pružate živjeti zauvijek, i da vam to kao nagrada unese osmijeh na lice.”

David Jakić/Australsko-hrvatska gospodarska komora NSW:

“Dragi prijatelji, kolege, kolegice i gosti,

Prvo, želio bih čestitati timu “Glasa hrvatske dijaspore” što je stvorio ovako senzacionalan događaj.

John, Valentin, Branko, Ina, Anne, Mary i Alenka, učinili ste nevjerojatan posao u stvaranju ove večeri i čast mi je što stojim ovdje i izražavam zahvalnost za ovu nezaboravnu prigodu.

Iskreno … za moj prvi službeni govor kao predsjednik gospodarske komore – nervozan sam … to je moralo biti u noći koja slavi takvu inspirativnu osobu, gospodina Charlesa Billicha.

Sada, za ljude koji se možda pitaju zašto sam malo nervozan, želim uzeti ovaj trenutak i govoriti samo o nekim Charlesovim postignućima …

  • Umjetničke slike za Ujedinjene narode u New Yorku
    • 2 slike u Vatikanu
    • Službeni umjetnik za Olimpijske igre u Sydneyu 2000, Peking, Atenu i Sotchi
    • Ključ za grad Atlanta
    • Charlesova umjetnost je na svjedodžbi Nobelove nagrade za mir
    • Za mene, moje omiljeno … kupio je lijepog Bentleya.

Mogao bi nabrajati još mnoga postignuća, ali sigurno ste već shvatili o kakvom se čovjeku radi.

No, ne završava se time … ne samo da je tako puno postigao, on je i čovjek s ogromnim srcem.

To je čovjek kojemu u životu nije bilo lako:
• Zatvaren je od strane komunističkog režima zbog svojeg stava, zbog onog u što je vjerovao
• Kao i drugi, došao je ovdje brodom za kojeg sam siguran da nije bio “ovacija moru”
• Pomagao je Europljanima da dolaze u Australiju kako bi pronašli posao

Opet bih mogao ići puno dalje, ali ono što najviše volim … bio je nekad i taksista … toliko puno poštovanja imam za tog čovjeka.

Charles Billich, Vi ste inspiracija tolikim mnogim, a Vaš je posao donio toliko puno sreće i veselja ljudima širom svijeta.

Australija vas može svojatati kao svojeg; Hrvatska kao svojeg … ali jedino je pravedno reći da obje zemlje trebaju biti ponosne da Vas nazivaju sinom jer ste međunarodno blago.”

Ina Vukić/Glas hrvatske dijaspore:

“Jedini vez prijateljstva jest vjernost”, Antun Starčević, političar i pisac 19. stoljeća kojog se naziva ocem hrvatske domovine.

Čast i zadovoljstvo mi je biti s vama svima ovdje, večeras, kada slavimo izvrsnost i izvanrednu predanost i odanost iz hrvatske dijaspore za unapređenje naše hrvatske domovine. Ovom se nagradom dodjeljuje i priznanje za trajnu viziju Charlesa Billicha za slobodnu i demokratsku Hrvatsku te za njegove ogromne doprinose obrani i promicanju istine i hrvatskog imena diljem svijeta – a da ne spominjem njegovu golemu humanitarnu velikodušnost prema Hrvatskoj i Hrvatima.

Hrvatska! Kolijevka postojanja hrvatskog naroda; majka naše povijesti; otac našeg borbenog duha za slobodu; baka legende i prabaka tradicije; djed Za Dom Spremni narodne volje i pradjeda patriotske ljubavi i odlučnosti.

Patriotizam i izgradnja nacije bili su in ostaju arterija postojanja hrvatske dijaspore.

Patriotizam znači ljubav prema zemlji.

Ipak, to samo po sebi – kaže vrlo malo.

Uostalom, mi možemo voljeti mnoge stvari na različite načine, ali nešto voljeti uvijek znači imati određenu odanost i brinuti se za taj objekt naše ljubavi na poseban, uzbudljiv način.

Da hrvatski iseljenik voli i uspije u novoj, kao i izvornoj domovini, definiraju tu posebnu ljubav, tu posebnu odanost.

Neki ljudi tu posebnu ljubav izražavaju kroz važne akcije koje dotiču cijelu naciju.
A Charles je bio i upravo jest među njima!

Mnogi danas se odnose prema patriotizmu skepticizmom.

U globaliziranom svijetu više identiteta, nacionalnosti, savezništava i vjernosti su uobičajena stvar.

Mnogi bi rekli da bi bilo bolje za nas jednostavno slaviti naše zajedničko čovječanstvo, postati građani svijeta – i ne brinuti se o našoj zemlji podrijetla, kao ni o onoj u kojoj smo izgradili naše živote, kao posebnim.

Ne slažem se. Ne vjerujem da bismo trebali napustiti domoljublje, jer patriotizam je zemljama ono što je samopoštovanje pojedincima:

Trebate ga kao uvjet kolektivnog, zajedničkog samopoboljšanja.

Neizrecivi i brutalni gubitci brojnih obiteljskih života, tlačenje i progon rukom komunističkog režima bivše Jugoslavije, dobro su poznati mladom Charlesu Billichu, iz onih davnih dana.

Ali Australija je melem kojeg samo domovina može pružiti; druga domovina koja vam pruža slobodu njegovati svoje snove za zemlju svojeg rođenja i pomaže vam u njihovim ostvarivanjima.

Tijekom gotovo tri protekla desetljeća imala sam privilegiju i izuzetno zadovoljstvo što me konstantno dodirivala Charlesova nesebičnost upravo zbog kolektivne dobrobiti hrvatskog naroda u domovini i onih u dijaspori.

Charles Billich je u akcijama koje su tako važne našoj kolektivnoj dobrobiti dosljedno i odlučno donosio dobro ne samo Australiji nego i Hrvatskoj.

Oba su ova svijeta bogato profitirala od talentiranog i odanog Charlesa Billicha kroz nekoliko desetljeća.

  1. siječnja 1992. bio je dan kada je Australija postala među prvim neeuropskim zemljama koje su preiznale Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu.

Ovdje, u mojim rukama držim svjedočanstvo toga dana kad smo slavili tu važnu prigodu kojoj je i Charles bio značajan dio!

Ovu knjigu, Spomenicu, darujem Vama Charles kao jedan od mnogih svjetionika hrvatske slobode koje ste i Vi godinama držali u svojim rukama!
Pozdravljam Vas, Charles Billich! Hvala!”

U čast nepokolebljive odlučnosti u obrani hrvatskog naroda od brutalnih napada od strane Srba i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini tijekom rata 1990ih godina, Charles Billich je ove večeri u sydneyskom Hilton hotelu otkrio za javnost svoj portret pokojnog generala Slobodana Praljka. Prihod od prodaje ovog portreta namijenjen je pomoći obitelji pokojnog generala Praljka. Neka ponosni i kupac s najvećom ponudom cijene za ovaj zadivljujući portret također učini i Hrvatsku ponosnom!

Ovom prigodom dodjele nagrade Charlesu Billichu za Životno djelo u pomoći Hrvatskoj, za predanost hrvatskoj slobodi i demokraciji, u srcima i mislima obilježila se i 18. godišnjica smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana! Njegova je odlučnost za slobodom nadahnula i čitavu hrvatsku dijasporu da postane jedan od glavnih elemenata i borbena snaga, uz hrvatske domovinske snage i narod, u postizanju neovisnosti i demokracije. S dubokim poštovanjem i lijepim sjećanjima Hrvati u dijaspori – ne zaboravljaju!

Ina Vukić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U Njemačku iz Hrvatske u dvije godine iselilo više od 110.000 ljudi, vratilo se 49.696.

Objavljeno

na

Objavio

Iz Hrvatske je u Njemačku u 2016. i 2017. godini iselilo 110.526 ljudi, pokazuju podaci koje je prikupio Savezni ured za migracije (BamF), a danas objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.

Po useljavanju u Njemačku u te dvije godine, Hrvatska je na petom mjestu, iza Rumunjske (432.852 useljenih u Njemačku), Poljske (316.275), Bugarske (158.761) i Italije (128.968 ljudi).  Ako se gleda cijeli svijet, Hrvatska je na 6. mjestu jer je ispred Sirija s 205.963 migranata koji su 2016. i 2017. došli u Njemačku, piše VečernjiList.

U te dvije godine, iz Njemačke se u Hrvatsku vratilo se 49.696 osoba, tako da je u saldu migracija s Njemačkom Hrvatska u minusu 64.538 ljudi za 2016. i 2017. godinu.

Njemačka je u 2016. i 2017. primila 3,42 milijuna useljenika, a iz Njemačke je u te dvije godine iselilo 2,5 milijuna ljudi, tako da se broj stanovnika u Njemačkoj povećao za 0,92 milijuna.

Iz BiH su u istom razdoblju otišle 50 122 osobe dok se vratilo njih 28 423. Slična je situacija i u Srbiji. Iz te su zemlje u dvije godine otišle  51 143 osobe, a vratilo ih se vratilo više – 52 575.

Tado Jurić ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov: Hrvatska zajednica u Srbiji je ‘ranjena zajednica’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik i zastupnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov rekao je u utorak u Zagrebu da su Hrvati u Srbiji “ranjena zajednica” ali da imaju “elan, viziju i energiju” pri čemu im je za realizaciju njihovih prioriteta potrebna pomoć Hrvatske.

“Hrvatska zajednica u Srbiji je institucionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrvatima izuzetno negativno, gdje su napetosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini”, rekao je Žigmanov nakon sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Istaknuo je da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajednice, te da imaju puno manje novca na raspolaganju. Takva situacija, rekao je, usložnjava položaj Hrvata u Srbiji i zatomljuje im perspektive.

“Naša očekivanja je vidjeti gdje i u čemu RH može pomoći s obzirom na naše prioritete”, kazao je, jer su Hrvati u Srbiji još uvijek “svjedoci da neke stvari ne možemo ostvariti bez djelatnog interesa pojedinih segmenta vlasti u Hrvatskoj”.

Zahvalivši hrvatskim vlastima na onome što su dosad učinile, Žigmanov je rekao da srbijanski Hrvati imaju” elan, viziju i energiju” za ostvarivanje razvojnih projekata, ali da im je potrebna pomoć.

“Znamo pecati, imamo vodu, ribu, nedostaje nam udica. Očekujemo od Hrvatske da nam to osigura”, rekao je.

Govoreći o temeljnom političkom zahtjevu – da hrvatska manjina ima zajamčenu zastupljenost u parlamentu Republike Srbije – Žigmanov je kazao da “je to najsloženije pitanje koje je još uvijek daleko od rješenja. Vidjet ćemo hoće li se i kada realizirati, ali od njega ne odustajemo”.

Na pitanje što bi se u Srbiji dogodilo da hrvatska djeca ne ustanu na himnu Bože pravde, kao što je bio slučaj u Vukovaru kada srpska djeca nisu ustala na hrvatsku himnu, Žigmanov nije htio špekulirati, ali je kazao da želi doprinositi relaksiranju hrvatsko-srpskih odnosa.

“Takva usporedba je vrlo teška, ono što je važno je da takvih deficita lojalnosti ne očitujemo i takvih iskustava nemamo”, rekao je.

“Naravno da nismo sretni kada se događaju etnički motivirani incidenti, ali ono što smo vidjeli da kao praksa postoji u RH a u Srbiji ne jest da postoje osude, primjerene kazne i ukazivanje na nedopuštena djela”, istaknuo je Žigmanov, opisujući situaciju u Hrvatskoj generalno kao puno sređeniju od one u Srbiji.

Naglasio je pritom da u Hrvatskoj postoje reakcije vlasti na nedopuštena djela, postoji javna osuda, stigmatiziranje djela kao nedopuštenog i jasna poruka svima da je nešto nedopustivo.

“Meni je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj prijetio da će učiniti nadamnom ratni zločin, a niste imali očitovanje nijednog predstavnika vlasti, nije bila poduzeta nijedna mjera od strane tužiteljstva niti bilo koje drugog tijela”, kazao je.

Naglasio je i da građani Hrvatske mogu biti zadovoljni stanjem u svojoj zemlji koju je nazvao “uređenom i institucionalno razvijenom gdje stvari funkcioniraju”.

“Kada imate primjedbe u RH, kada vam je teško sjetite se nas i bit će vam lakše”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari