Pratite nas

Naši u svijetu

Udruge u Austriji tražit će zabranu koncerta Dine Merlina

Objavljeno

na

Amar Češljar

Nakon što je Saša Češljar, bubnjar Dine Merlina, zgrozio javnost komentarom na Facebooku da treba tenk poslati na više tisuća ljudi u Mostaru koji su mirno prosvjedovali protiv izbora Željka Komšića za predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, nekoliko nevladinih udruga u Austriji, kako doznaje kroativ.at, zatražit će zabranu koncerta Dine Merlina planiranog za kraj studenoga.

Prema riječima predstavnika tih udruga, nedopustivo je da čovjek koji otvoreno poziva na slanje tenkova i ubijanje ljudi, nastupi u demokratskoj i pravnoj državi kakva je Austrija.

Oni najavljuju kako će iskoristiti sva pravna sredstva da spriječe nastup čovjeka koji zagovara ubijanje nevinih ljudi koji su iskoristili svoje demokratsko pravo da prosvjeduju.

Ma tenk poslat i opleti. Ovo je ba ludilo. Nema tu glave za razgovore“, napisao je Češljar, komentirajući tekst portala Klix.ba pod naslovom “Protesti u Mostaru: Okupljeni poručili da Komšić nije njihov predsjednik”.

Na mirnim i dostojanstvenim prosvjedima održanim u četvrtak u Mostaru, u organizaciji Hrvatske mladosti, građani su prosvjedovali nezadovoljni činjenicom da je za hrvatskog člana Predsjedništva izabran Željko Komšić, koji je izabran bošnjačkim glasovima. Deset tisuća građana mirno je i dostojanstveno, pod sloganom “RIP Democracy”, prošetalo Mostarom i iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da je hrvatski član Predsjedništva izabran bošnjačkim glasovima, čime su direktno narušena prava Hrvata da biraju svog predstavnika.

Saša Češljar je jedan od najpoznatiji bosanskohercegovačkih bubnjara, a s Dinom Merlinom surađuje više od 15 godina.

kroativ.at

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Andrej Plenković susreo se s predstavnicima hrvatskih iseljenika i hrvatskih udruga iz Münchena i Bavarske

Objavljeno

na

Objavio

Zahvaljujući europskim fondovima Hrvatska može ostvariti projekte za koje sama nema novca, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković, govoreći o prednostima članstva u EU-u na susretu s Hrvatima u Muenchenu.

Hrvatska je u EU ušla 2013., a u prvoj polovici 2020. prvi će put predsjedati Unijom.

Idući cilj je ulazak u Schengenski prostor i eurozonu, a velike prilike pružaju se u idućem europskom proračunu od 2021. do 2027. za gradnju cesta, zračnih luka, željeznice te ulaganja u ruralni razvoj i poljoprivredu, rekao je Plenković.

“Za sve to teško bi u tom iznosu našli sredstva u proračunu bez zaduživanja, a ovdje ih dobivamo bespovratno”, rekao je premijer na sastanku u hrvatskom konzulatu.

“I zato je ta dodana vrijednost našeg članstva u EU-u, što vi živite svaki dan i jako dobro znate koliko je to korisno, jedan od temeljnih ciljeva u godinama pred nama”, istaknuo je Plenković, tri mjeseca uoči izbora za Europski parlament.

U Bavarskoj, južnoj njemačkoj saveznoj državi s 13 milijuna stanovnika, živi oko 100.000 Hrvata, uključujući 50.000 u glavnom gradu Muenchenu.

Iz te države u Hrvatsku dolazi polovina svih njemačkih turista, kao i brojne investicije u hrvatsko gospodarstvo.

Bavarska i Baden Wuerttemberg dvije su države s kojima Hrvatska održava dugogodišnje tijesne odnose. Zagreb će početkom svibnja posjetiti premijer Bavarske Markus Soeder.

Boravak u Muenchenu Plenković je završio na misi u crkvi sv.Mihovila na kojoj se okupio veliki broj Hrvata iz Hrvatske i BiH.

On je od petka sudjelovao na konferenciji o sigurnosti na kojoj je oko 600 dužnosnika, diplomata i stručnjaka iz cijelog svijeta razgovaralo o gorućim sigurnosnim problemima.

U glavni grad Bavarske stiglo je 30 šefova država i vlada te više od 80 ministara vanjskih poslova i obrane.

Od prve konferencije 1963., Muenchen služi kao svojevrsna “tržnica ideja” na kojoj političari i stručnjaci daju inicijative i razvijaju rješenja za najkritičnija sigurnosna pitanja sadašnjosti i budućnosti.

Pokrenut u vrijeme Hladnoga rata, MSC im daje prostor za službene i neslužbene diplomatske ideje, a hotel Bayerischer Hof u kojem se skup održava osigurava zaštićeno mjesto za neformalne susrete često zakletih neprijatelja, ostvarujući tako svoj moto “izgradnja mira putem dijaloga”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Bokeljska mornarica je i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore odgovorilo admiralu Antonu Sbutegi

Nedavni istupi admirala Bokeljske mornarice iz Kotora Antona Sbutege izazvali su pozornost pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, a što je dovelo do otvorenog odgovora kojega je spomenutom gospodinu poslao Zvonimir Deković,  predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, a koje kao najviše zastupničko tijelo predstavlja Hrvate Crne Gore. Odgovor nam je proslijeđen iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U odgovoru se ističe  kako  Sbutega vez ikakvih argumenata na neprimjeren način govori o Hrvatskom nacionalnom vijeću te napominje da  Sbutega uopće ne razumije postupak nominacije kulturnih dobara na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine, jer kulturna dobra nominiraju države, a ne udruge građana.

Prema tome, Deković smatra da bi najbolje bilo da Hrvatska i Crna Gora zajednički nominiraju ovo iznimno vrijedno kulturno dobro, budući da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine, a što je i bila preporuka Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između dvije države.

U nastavku ovog teksta Odgovor HNV Crne Gore admiralu Sbutegi donosimo u cjelosti:

Na sjednici Izvršnog odbora HNVCG održanoj u petak 15. veljače,2019. god. donosi se odgovor Hrvatskog nacionalnog vijeća na neosnovane i iskonstruirane izjave admirala BM Antona Sbutege izgovorene na sjednici UOBM održanoj 8. veljače 2019. god. u Kotoru

Poštovani gospodine Sbutega, admirale Bokeljske mornarice!

Na skupštini Bokeljske mornarice održanoj 8. 2. 2019., kako doznajemo iz medijskih  izvještaja sa tog skupa, na neprimjeren način govorili ste o Hrvatskom nacionalnom vijeću, iznoseći vlastito uvjerenje da HNVCG zastupa vrlo mali broj Hrvata u Crnoj Gori. Uz to,  uvrijedili ste sve naše članove koji nisu podržali podnesenu (naglašavam podnesenu) nominaciju Bokeljske mornarice za UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, označivši nas osobama bez vjere i časti.

Pratimo Vaš rad kao admirala od same inauguracije, tako da nas taj izričaj nimalo nije iznenadio. Gotovo svaki Vaš javni istup u zadnje dvije godine poslužio Vam je za odapinjanje strijela natopljenih neprijateljstvom prema bokeljskim Hrvatima, najprije našijencima u Hrvatskoj, a sada, kao što svjedočimo, i prema nama doma. Učestalost kritika prema svemu što dolazi iz hrvatskih redova navodi nas na pomisao da ste u negiranju hrvatskog identiteta Boke pronašli smisao vlastitog djelovanja na dužnosti koju trenutno obnašate.

Hrvatsko nacionalno vijeće, kao krovna organizacija Hrvata u Crnoj Gori, zajedno sa svojim konstitutivnim dijelovima postoji da bi artikulirala, promicala i ostvarivala interese hrvatskog naroda, koji u Boki, kako to navodi uvaženi naš Bokelj, prof. dr. Miljenko Pasinović, obitava već drugi milenij. Obavljanje te teške, ali časne zadaće postaje sve težim jer se posljednjih godina susrećemo s velikim problemom smanjenja broja pripadnika naše zajednice. Sve češće, naime, svjedočimo pojavi da pojedini pripadnici našega naroda zatomljuju nacionalne osjećaje u nadi da će tako lakše ostvariti napredovanje na društvenoj, odnosno profesionalnoj ljestvici, a još teže se nosimo s činjenicom da ima i onih koji, zbog istih razloga, djelovanjem u svojoj radnoj okolini nastoje pokazati poslodavcu da su,kako kažu Hrvati,veći katolici od Pape ili, veći Crnogorci od sv. Petra Cetinjskog.

Distancu prema Hrvatima u Crnoj Gori iskazali ste ne učlanjenjem ni u jednu hrvatsku udrugu. Da jeste, znali biste da Hrvatsko nacionalno vijeće, osim neupitne potpore velike većine svojih članova, za svoj rad dobiva priznanja od crnogorske države, od predstavnika drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, koje u našem djelovanju prepoznaju rad na dobrobiti naše domovine, Crne Gore i svih njezinih građana, bez obzira na nacionalnu pripadnost, od Hrvata iz Boke koji žive u Hrvatskoj, što nam, također, jako puno znači te od hrvatske države, a naše zauzimanje za očuvanje nacionalnog identiteta prepoznato je i u okviru hrvatske iseljeničke zajednice.

Nećemo špekulirati o tome možete li Vi osobno računati na lijepu riječ sa svih spomenutih adresa, to tim prije što nismo uvjereni da su Vam, osim jedne, one uopće važne.

Kao što možete zaključiti, gospodine Sbutega, onako kako nas Vi vidite, ne vidi nas nitko drugi. Zapravo, ipak vidi. Vaše istomišljenike mogli bismo pronaći u pojedincima, anonimnim komentatorima na društvenim mrežama, koji ustrajavaju na svojem načinu komentiranja aktualnih događaja, unatoč upozorenjima urednika portala da je zabranjen govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje.

Odredivši za cilj Vašega napada naše dosljedno i svakodnevno nastojanje da očuvamo vlastite nacionalne vrijednosti i želju da Crna Gora i Republika Hrvatska dogovorno riješe sva bilateralna pitanja, potakli ste nas da se zapitamo ne pripisujemo li pojmu časti Vi i mi različite sadržaje. Što mi smatramo moralnom vrijednošću, pokušat ću Vam pojasniti iznoseći vlastiti stav na temu koja je univerzalna, biblijska. Tako npr., osobno nikada ne bih prihvatio dužnost na koju se bira po kriteriju nacionalne pripadnosti ako bih znao da ću obnašajući je djelovati protiv interesa vlastitog naroda. Ako bih je ipak prihvatio ne znajući što se od mene očekuje, prvom prilikom kad bih došao u situaciju da moram izgovoriti makar i jednu riječ na štetu naroda iz kojega potječem, podnio bih ostavku. Vidite, poštovani admirale, ja to smatram moralnim stavom višega reda. Gotovo smo sigurni da bi ga trebalo dopisati na vrpci koju je austrijski nadvojvoda Albert darovao Mornarici kada je ona bila Plemenito tijelo, čime bi, na njoj već napisani apstraktni pojam „honor“ dobio konkretan sadržaj. Ne znamo kako Vi gledate na to, možemo samo naslućivati.

Protivno Vašim očekivanjima, a rekli bismo i praksi u prigodama redovitih godišnjih skupština udruga, Vaš govor prošloga petka, kao čelnika Bokeljske mornarice ostao je u sjeni glasa razuma koji se čuo iz zadnjih redova skupštinske dvorane. Kratak govor skupštinara, g. Denisa Vukašinovića popraćen je pljeskom, koji se za razliku od onog upućenog Vama, čuo i izvan dvorane, dapače diljem Boke, a i šire. Taj pljesak  mora da Vama je probušio uši, jer ste odmah na očigled većine prisutnih u dvorani, nervozno i ne mareći da to bude diskretno dali znak rukom predsjedavajućem da ne dopusti daljnji razgovor o Vama omraženoj temi suradnje i zajedništva s bratovštinama u Hrvatskoj.

Vaš mornar, zapravo je rekao isto što i tjedan dana prije počasni admiral, g. Filip Vujanović, koji je nakon osnivanja Podgoričkog kluba, u prisutnosti bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, kako je navedeno na internetskim stranicama RTCG 1.veljače 2019., izjavio novinarima, da „pitanja između država regiona treba rješavati dijalogom, međusobnim povjerenjem i što brže“, a kao loš primjer odnosa između Crne Gore i Hrvatske naveo je Bokešku mornaricu, gdje se, kako je rekao, „nijesu dogovorili i poslali poruke koje nisu dobre“.

Sada kada znate kako razmišlja bivši predsjednik države, predlažem Vam stoga, poštovani gospodine admirale, da govor skupštinara Vukašinovića naučite napamet i da ga ponavljate u svakoj prigodi kada budete govorili o Bokeljskoj mornarici. Time ćete poslati poruku Bokeljima, baštinicima njezine tradicije da za Mornaricu, kakvu smo naslijedili od naših predaka mi Hrvati i crnogorska država, ipak ima nade, a UNESCO-vom tijelu da Vam je od samodopadnosti važnija Bokeljska mornarica.

S poštovanjem

Predsjednik HNV

Zvonimir Deković

 

P.S.

U dosadašnjim javnim istupima više puta ste pokazali da ne poznajete temu o kojoj govorite, a to smo uočili i u nedavnom intervjuu objavljenom u listu Pobjeda, kada ste izjavili da zajednička kandidatura Bokeljske mornarice od strane Crne Gore i Hrvatske nije bila moguća, između ostaloga, zbog toga jer „Mornarica nije dobila iz Hrvatske zvaničnu ponudu za zajedničku kandidaturu“. Ne znamo od koga ste očekivali ponudu, ali samo takvo očekivanje ukazuje na elementarno nepoznavanje postupka nominacije. Kulturna dobra za UNESCO-vu listu nominiraju države, a ne udruge, s toga je partner hrvatskoj državi u procesu nominacije trebala biti država Crna Gora, a ne Bokeljska mornarica. Hrvatska je, pak, na primjeren način Crnoj Gori predložila zajedničku nominaciju. Dokaz za moju tvrdnju je članak 5 Zapisnika sa sjednice Međuvladinog mješovitog odbora održanog i potpisanog od strane Republike Hrvatske i Crne Gore u Zagrebu dana 24. svibnja,2017. god.

„5. MMO predlaže objema stranama da razmotre mogućnost zajedničke nominacije kulturnog dobra Bokeljske mornarice radi upisa na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine,u kojoj će biti istaknuti sveti Tripun i to da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori“.

HNV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari