Pratite nas

Događaji

UHBDDR PGŽ predvođene Nikicom Maravićem obilježile su 71. obljetnicu Bleiburške tragedije i tragedije križnog puta

Objavljeno

na

Obilježavanje 71. obljetnice Bleiburške tragedije i tragedije križnoga puta okupilo je u subotu na Bleiburškom polju tisuće hodočasnika, kao i najviše predstavnike hrvatskih vlasti te hrvatskih političara u BiH. Obilježavanje je počelo jutarnjim polaganjem vijenaca kod spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora, a potom je održana molitva kod Hrvatskoga groba na mjesnom groblju u Unter Loibachu. Odande je krenula procesija do obližnjeg Bleiburškog polja i zaustavila se kod spomenika na kojem piše: „U čast i slavu poginuloj Hrvatskoj vojsci u svibnju 1945.”

1. Odlomak

Pred spomenikom su držali stražu muškarci odjeveni u tradicionalne odore iz Udruge reraša i guslara iz Sinja, Požeške građanske straže, Dubrovačkih trombunjera i članova KUD-a Peruča iz Hrvaca. Mnoštvo ljudi okupilo se na poljani okruženoj brdima, čije su padine u subotu povremeno nestajale u oblacima i kiši. U prvom redu do pozornice – oltara bili su deseci vodećih državnih dužnosnika iz Hrvatske i BiH, predsjednik i potpredsjednici Sabora, potpredsjednici Vlade, ministri i saborski zastupnici, predstavnici Crkve, iza njih brojni svećenici, bogoslovi i časne sestre, a u međuprostoru novinarske ekipe, redari i članovi osiguranja. Među okupljenima se vijorilo na desetke zastava, koje su bile dominantan dio ikonografije: hrvatske državne zastave, nacionalne zastave s imenima mjesta i regija, a najviše zastava udruga dragovoljaca među kojima su se vijorile UHBDDR PGŽ i GROBNIK. Kada bi se ugledalo hrvatske branitelje iz Primorsko goranske županije u crnim jaknama sa oznakama Grobnik u grupici od 50-ak ljudi val oduševljena kod sudionika komemoracije nastao bi kao da su ugledali predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović. Nažalost ona je izostala, ali kako su dečki rekli oni su ovdje kao i svake godine, a Kolinda Grabar Kitarović u njihovim je srcima iako su i oni željeli vidjeti prvu damu RH kako odaje počast žrtvama stradalim Bleiburške tragedije i tragedije križnog puta.

Vrhunac komemoracije bila je misa na kojoj je banjalučki biskup Franjo Komarica u propovjedi zatražio slogu i solidarnost unutar hrvatskog naroda i s drugim narodima, da, kako je kazao, „očistimo sjećanja od mržnje i želje za osvetom, te pokopamo naše mrtve“, jer to, rekao je, „oni od nas očekuju“.

2. odlomak

[ad id=”93788″]

Nakon završetka komemoracije predstavnici UHBDDR PGŽ predvođene predsjednikom Nikicom Maravićem uputile su se u Hudu Jamu odati počast svim stradalim žrtvama križnog puta. Huda jama je naselje u sastavu općine Laško u Sloveniji. Blizu naselja nalazi se rudnik Huda jama, a u sklopu rudnika je Barbarin rov u kojemu je 2009. godine pronađena masovna grobnica, a od 2011. godine je otvoren za javnost, te je posjet moguć uz prethodnu najavu. Tamo ih je dočekao slovenski pisac, publicist i istraživač Romano Leljak.

5. odlomak

Prema riječima Romana Leljaka, Huda Jama je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstva jugo-komunista, ubijenih nakon II. svjetskog rata. U Huda Jami nalazi se 3000 posmrtnih ostataka bez prostrijeljenih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Dovodilo ih se na kamionu ispred kapelice. Skinulo, a zatim vezalo žicom te po 6 bacalo žive u jamu. Od ukupno 3000 stradalih 2000 je Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Nijemaca. Među njima nalazi se 10% žena.

Romano Leljak uspio je tek za vrijeme vlade Janeza Janše otvoriti Hudu Jamu. Bila je zatvorena sa 11 betonskih zidova ispunjenih između materijalom. Nakon 93 m bušenja skoro su odustali, jer nakon 6 mjeseci rada nije bilo rezultata da bi tada naišli na prve posmrtne ostatke gdje su pojedinci pokušali pobjeći ne znajući dužinu postavljenih betonskih zidova. Nakon 100 m naišli su na jamu širine 48 m i 7 m širine u kojoj se nalazilo 3000 posmrtnih ostataka. Ove žrtve još dan danas nisu pokopane već se njihovi posmrtni ostaci nalaze u kašetama i kutijama što svakako nije u skladu sa vremenom u kojem živimo, a gdje političari nastoje svojom retorikom ne uznemiriti duhove prošlosti i okrenuti se prema boljoj budućnosti bez obzira što Europa osuđuje totalitarne sisteme.

6. odlomak

Iako postoji sporazum između Vlade RH i Vlade SLO po tom pitanju nije se ništa napravilo, jer za pretpostaviti je da osim što bi se uznemirili duhovi prošlosti istraživanjem sličnih stratišta javnost bi bila upoznata brutalnostima Titovih partizana i zločinačkog jugo-komunističkog sistema za vrijeme bivše države. Upitavši jednog 15-godišnjaka koji se nalazio u autobusu jesu li što učili u Huda jami iz povijesti odgovorio je niječno čudeći se da su ovakvi zločini postojali za vrijeme bivše države.

Romano Leljak kazao je kako se u lipnju svake godine održava Sv. misa ispred Huda Jame te je u planu iduće godine napokon pokopati žrtve stradale nakon završetka II. svjetskog rata. Na području Slovenije stradalo je preko 150.000 hrvata.

kapelica prema potrebi

Na kraju možemo zaključiti zašto mediji vrše takvu medijsku hajku na Tomislava Karamarka uz pomoć osvjedočenih antifašista poput Stjepana Mesića, Ive Josipovića, Milorada Pupovaca, Željka Jovanovića, Vesne Pusić i sl. upravo kako na vidjelo ne bi izašlo što su jugo-komunisti odnosno Titovi partizani radili u prošlosti i na koji način su likvidirali nevine žrtve nakon II. svjetskog  rata, a komunizam bio proglašen totalitarnim sistemom pod okriljem Josipa Broza Tita što uporno negiraju uz pomoć vlastitih medija. Dokaz tome se u medijske harange na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, te ne tako davni slučaj “Boljkovac” kada su se po istim principima uznemirili duhovi prošlosti jer je Tomislav Karamarko uhvatio sa surovom prošlosti bivšeg Oznaša. Nakon ovog posjeta Huda Jami još mi je jasnije zašto Tomislava Karamarka nisu htjeli za predsjednika Vlade RH jer osim što bi proveo lustraciju, uhvatio bi se u koštac sa korupcijom i organiziranim gospodarskim kriminalom, osudio bi komunizam kao totalitarni sistem nakon što bi rasvijetlio ne tako davnu skrivanu povijest koja se događala prije 71 godinu. Na području Slovenije evidentirano je preko 600 masovnih prikrivenih grobišta dok u Hrvatskoj preko 900. Hoće li nam osvjedočeni antifašisti bacati i dalje prašinu u oči skrivajući pravu istinu i iskrivljavati povijest o prošlosti totalitarnog sistema predvođenog Josipom Brozom Titom ili će istina izaći na vidjelo ostaje nam tek za vidjeti.

Sanjin Baković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Otkriveno spomen obilježje u Uzdolu – Nisu ovi ljudi izginuli bez razloga.

Objavljeno

na

Objavio

foto: Zorica gregurić

U prigodi obilježavanja Dana udruge 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola te Drugog susreta iseljenih Uzdoljana pod nazivom “Ivandanski svitnjaci”, u nedjelju je na Uzdolu upriličen prigodan program kojim je obilježeno stradanje Hrvata u ovom kraju, uz svečano misno slavlje na kojem se okupio veliki broj vjernika.

Program je započeo svetom misom koju je predvodio kardinal Vinko Puljić.

Kardinal Puljić svoju je propovijed počeo naglašavajući kako trebamo cijeniti žrtvu koju su za nas činili te kako život ne počinje samo od nas.

Ovo mjesto je mjesto posebnog pijeteta. Kada kažem naša gruda je sveta – sveta je jer ju je posvetila krv mučenika. Moramo očuvati sjećanje na njih, kazao je kardinal Puljić osvrćući se na istaknute zastave govoreći kako su one zapravo dio identiteta.

Postoji i još jedan znak – a to je znak križa. Križ stavljamo na sebe, u svoje domove, ali danas je došlo vrijeme kada se stidimo toga križa, istaknuo je kradinal Puljić dodajući kako je i Isus prigrlio svoj križ i rekao drugima da “uzmu svoj križ ako ga žele slijediti”.

Kardinal je propovijedajući naglasio da se žrtvuje za ono što se voli, ali i da često u izgradnji svega onoga što mislimo veliku ulogu igraju mediji .

Ako volim svoj narod, za njega ću se žrtvovati. Nisu ovi ljudi izginuli bez razloga. Zato je istinska ljubav snaga koja nas nosi u svim izazovima života. Ne smijemo klonuti duhom, prepustiti se javnom mnijenju koje truje javnost. I zato sam prihvatio biti ovdje s vama. Neka dolazeća pokoljenja budu spremna svjedočiti ono što jesu i neka nastave tamo gdje mi stanemo, nastavio je.

Ovom je prilikom otkriveno spomen obilježje s kulturno-edukacijskim centrom, koje se izgradilo uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske, piše Jabuka.tv

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 27. obljetnica ‘Miljevačke Oluje’ – veličanstvene akcije HV-a

Objavljeno

na

Objavio

U Drinovcima je obilježena 27. obljetnica oslobođenja Miljevaca. U akciji su pripadnici 4. bojne 113. brigade te dijelovi 3. bojne 142. brigade, Policije i Vojne policije oslobodili 108 četvornih kilometara okupiranog prostora…

Za sve Miljevčane, za Hrvatsku, bio je to dan neizmjerne sreće i ponosa, “Miljevačka Oluja” prije ‘Oluje’, najava onog što će se po istom scenariju hrvatske vojske dogoditi tri godine kasnije u VRA OLUJA– drniška i šibenska mladost u nezaaustavljivom su naletu, u samo jednom danu, od pet sati ujutro pa do 20 sati navečer oslobodili, te 1992. godine vratili pod svoje, 108 četvornih kilometara kamenog platoa s kojeg ih na povlačenje više nije uspjela istjerati ni rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Pored 4. bojna 113. brigade, sudjelovao je u toj prvoj pravoj, oslobodilačkoj, ofenzivnoj akciji Hrvatske Vojske i vod kaštelanskih dragovoljaca, iz 141. brigade HV-a dio 3. bojne 142. brigade, izvdinici i diverzantski vod i vojna policija 113. brigade, izvidnički i diverzantski vod 142. brigade te dio redovnih snaga policije, MUP-a RH. Hrvatsku dicu vodili su miljevački sinovi, zapovjednici akcije – Krunoslav Mazalin i Ivan Bačič, koji su i u petak, 27 godina poslije bili uz svoje suborce, prijatelje i kolege. Došli su se, kao i brojni drugi, pored crkve Imena Isusovog u Drinovcima, prisjetiti dana ponosa i slave, ali i odati počast onima koji su za Miljevce i Hrvatsku položili svoje živote. Samo u toj akciji, kazao je Mazalin, HV je izgubila osam svojih bojovnika, imali su i veći broj ranjenih, a sve njih nosio je domoljubni zanos i srce veliko kao kuća…Zahvaljujući taktičkim grupama koje su dva mjeseca prije toga ubačene na Miljevce, po odlukama zapovjednika 113. brigade Ivana Bačića mi smo znali sve što nas čeka – i raspored neprijatelja, i brojnost, položaje, ljudstvo. Bila je to teška bitka, po užasnoj vrućini, kao što je i danas, forsirali smo dvije rijeke Krku i Čikolu, ali izveli smo je briljantno’ – kazao je Mazalin, piše Braniteljski Portal

Zajedništvo u ratu-zajedno u miru, 113 brigada i 142 brigada.

Jedna od onih koja je kao izvidnica ‘Breza’ 113. brigade, u sklopu tih taktičkih grupa i sama sudjelovala u pripremi i izvođenju akcije Miljevci, bila je i dr.sc. Ljiljana Zmijanović, koju je u Drinovcima bila u društvu sa svojim suborcima iz rata. Prisjetila se i trenutaka kada su gumenjacima preko Visovca ulazili na tada okupirana područja Miljevaca, ali i trenutaka od 23. lipnja kada su se našli usred srpske protuofenzove. Pojačani s osam tenkova i četiri oklopna transportera neprijatelj je pokušao ponovno ući na Miljevce, ali bezuspješno.

Svetu misu zadušnicu u crkvi imena Isusovog predvodio je fra. Petar Pletikosa, koji je naglasio, Miljevci devedesetih…rušili su naše crkve, a mi smo ih izgradili, palili su naše šume, a mi smo stabla posadili, ubijali su naš narod, a mi smo opstali. Raj je stvoren da rajem i ostane! Naše zajedništvo pokušavaju razoriti, al mi smo zajedno, zajedno u miru molimo za naše poginule. Vječna im slava i hvala. Počivali u miru Božjem. Vijenac na spomen obilježje svima palima za slobodu Miljevaca, uz počasnu stražu gardista HV-a, položili su i svijeću zapalili, brojni izaslanici, udruge i gradovi…

Šest hrvatskih branitelja poginulo je u akciji, a dvojica su sljedećih dana umrla od posljedica teškog ranjavanja: Ivica Goreta, Petar Sedlar, Milan Novaković, Ivica Barišić, Mate Pućo, Nikola Cigić, Halid Kopić i Ante Škopljanac.

Neka im je vječna slava i hvala! Počivali u miru Božjem.

braniteljski-portal.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari