Pratite nas

Događaji

UHBDDR PGŽ predvođene Nikicom Maravićem obilježile su 71. obljetnicu Bleiburške tragedije i tragedije križnog puta

Objavljeno

na

Obilježavanje 71. obljetnice Bleiburške tragedije i tragedije križnoga puta okupilo je u subotu na Bleiburškom polju tisuće hodočasnika, kao i najviše predstavnike hrvatskih vlasti te hrvatskih političara u BiH. Obilježavanje je počelo jutarnjim polaganjem vijenaca kod spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora, a potom je održana molitva kod Hrvatskoga groba na mjesnom groblju u Unter Loibachu. Odande je krenula procesija do obližnjeg Bleiburškog polja i zaustavila se kod spomenika na kojem piše: „U čast i slavu poginuloj Hrvatskoj vojsci u svibnju 1945.”

1. Odlomak

Pred spomenikom su držali stražu muškarci odjeveni u tradicionalne odore iz Udruge reraša i guslara iz Sinja, Požeške građanske straže, Dubrovačkih trombunjera i članova KUD-a Peruča iz Hrvaca. Mnoštvo ljudi okupilo se na poljani okruženoj brdima, čije su padine u subotu povremeno nestajale u oblacima i kiši. U prvom redu do pozornice – oltara bili su deseci vodećih državnih dužnosnika iz Hrvatske i BiH, predsjednik i potpredsjednici Sabora, potpredsjednici Vlade, ministri i saborski zastupnici, predstavnici Crkve, iza njih brojni svećenici, bogoslovi i časne sestre, a u međuprostoru novinarske ekipe, redari i članovi osiguranja. Među okupljenima se vijorilo na desetke zastava, koje su bile dominantan dio ikonografije: hrvatske državne zastave, nacionalne zastave s imenima mjesta i regija, a najviše zastava udruga dragovoljaca među kojima su se vijorile UHBDDR PGŽ i GROBNIK. Kada bi se ugledalo hrvatske branitelje iz Primorsko goranske županije u crnim jaknama sa oznakama Grobnik u grupici od 50-ak ljudi val oduševljena kod sudionika komemoracije nastao bi kao da su ugledali predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović. Nažalost ona je izostala, ali kako su dečki rekli oni su ovdje kao i svake godine, a Kolinda Grabar Kitarović u njihovim je srcima iako su i oni željeli vidjeti prvu damu RH kako odaje počast žrtvama stradalim Bleiburške tragedije i tragedije križnog puta.

Vrhunac komemoracije bila je misa na kojoj je banjalučki biskup Franjo Komarica u propovjedi zatražio slogu i solidarnost unutar hrvatskog naroda i s drugim narodima, da, kako je kazao, „očistimo sjećanja od mržnje i želje za osvetom, te pokopamo naše mrtve“, jer to, rekao je, „oni od nas očekuju“.

2. odlomak

[ad id=”93788″]

Nakon završetka komemoracije predstavnici UHBDDR PGŽ predvođene predsjednikom Nikicom Maravićem uputile su se u Hudu Jamu odati počast svim stradalim žrtvama križnog puta. Huda jama je naselje u sastavu općine Laško u Sloveniji. Blizu naselja nalazi se rudnik Huda jama, a u sklopu rudnika je Barbarin rov u kojemu je 2009. godine pronađena masovna grobnica, a od 2011. godine je otvoren za javnost, te je posjet moguć uz prethodnu najavu. Tamo ih je dočekao slovenski pisac, publicist i istraživač Romano Leljak.

5. odlomak

Prema riječima Romana Leljaka, Huda Jama je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstva jugo-komunista, ubijenih nakon II. svjetskog rata. U Huda Jami nalazi se 3000 posmrtnih ostataka bez prostrijeljenih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Dovodilo ih se na kamionu ispred kapelice. Skinulo, a zatim vezalo žicom te po 6 bacalo žive u jamu. Od ukupno 3000 stradalih 2000 je Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Nijemaca. Među njima nalazi se 10% žena.

Romano Leljak uspio je tek za vrijeme vlade Janeza Janše otvoriti Hudu Jamu. Bila je zatvorena sa 11 betonskih zidova ispunjenih između materijalom. Nakon 93 m bušenja skoro su odustali, jer nakon 6 mjeseci rada nije bilo rezultata da bi tada naišli na prve posmrtne ostatke gdje su pojedinci pokušali pobjeći ne znajući dužinu postavljenih betonskih zidova. Nakon 100 m naišli su na jamu širine 48 m i 7 m širine u kojoj se nalazilo 3000 posmrtnih ostataka. Ove žrtve još dan danas nisu pokopane već se njihovi posmrtni ostaci nalaze u kašetama i kutijama što svakako nije u skladu sa vremenom u kojem živimo, a gdje političari nastoje svojom retorikom ne uznemiriti duhove prošlosti i okrenuti se prema boljoj budućnosti bez obzira što Europa osuđuje totalitarne sisteme.

6. odlomak

Iako postoji sporazum između Vlade RH i Vlade SLO po tom pitanju nije se ništa napravilo, jer za pretpostaviti je da osim što bi se uznemirili duhovi prošlosti istraživanjem sličnih stratišta javnost bi bila upoznata brutalnostima Titovih partizana i zločinačkog jugo-komunističkog sistema za vrijeme bivše države. Upitavši jednog 15-godišnjaka koji se nalazio u autobusu jesu li što učili u Huda jami iz povijesti odgovorio je niječno čudeći se da su ovakvi zločini postojali za vrijeme bivše države.

Romano Leljak kazao je kako se u lipnju svake godine održava Sv. misa ispred Huda Jame te je u planu iduće godine napokon pokopati žrtve stradale nakon završetka II. svjetskog rata. Na području Slovenije stradalo je preko 150.000 hrvata.

kapelica prema potrebi

Na kraju možemo zaključiti zašto mediji vrše takvu medijsku hajku na Tomislava Karamarka uz pomoć osvjedočenih antifašista poput Stjepana Mesića, Ive Josipovića, Milorada Pupovaca, Željka Jovanovića, Vesne Pusić i sl. upravo kako na vidjelo ne bi izašlo što su jugo-komunisti odnosno Titovi partizani radili u prošlosti i na koji način su likvidirali nevine žrtve nakon II. svjetskog  rata, a komunizam bio proglašen totalitarnim sistemom pod okriljem Josipa Broza Tita što uporno negiraju uz pomoć vlastitih medija. Dokaz tome se u medijske harange na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, te ne tako davni slučaj “Boljkovac” kada su se po istim principima uznemirili duhovi prošlosti jer je Tomislav Karamarko uhvatio sa surovom prošlosti bivšeg Oznaša. Nakon ovog posjeta Huda Jami još mi je jasnije zašto Tomislava Karamarka nisu htjeli za predsjednika Vlade RH jer osim što bi proveo lustraciju, uhvatio bi se u koštac sa korupcijom i organiziranim gospodarskim kriminalom, osudio bi komunizam kao totalitarni sistem nakon što bi rasvijetlio ne tako davnu skrivanu povijest koja se događala prije 71 godinu. Na području Slovenije evidentirano je preko 600 masovnih prikrivenih grobišta dok u Hrvatskoj preko 900. Hoće li nam osvjedočeni antifašisti bacati i dalje prašinu u oči skrivajući pravu istinu i iskrivljavati povijest o prošlosti totalitarnog sistema predvođenog Josipom Brozom Titom ili će istina izaći na vidjelo ostaje nam tek za vidjeti.

Sanjin Baković

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari