Pratite nas

Kronika

Uhićen muškarac koji je Pupovca ‘gađao limunom’

Objavljeno

na

Zagrebačka policija privela je uz optužni prijedlog za prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira 36-godišnjaka kojeg je osumnjičila da je 28. rujna u 14.10 na tržnici Dolac bacio ostatke hrane na saborskog zastupnika Milorada Pupovca.

Riječ je, saznaje Jutarnji list, o 36-godišnjem muškarcu koji će prekršajno odgovarati zbog kršenja članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odsnosno zbog incidenta od 28. rujna ove godine kada je u 14.10 sati saborskog zastupnika Milorada Pupovca gađao ostacima hrane.

Članak 6. Zakona kaže da “tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 350 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana”.

Uz optužni prijedlog, policija je osumnjičenog 36-godišnjaka, ističu iz PU zagrebačke, dovela na Prekršajni sud u Zagrebu.

Iako je bacanje hrane na političare, naročito jaja i rajčica, tradicija u svijetu i smatra se izrazom demokracije a bacanje hrane na političare se smatra izražavanjem stava, te iako su nedavno i neki drugi političari u Hrvatskoj poput istarskog župana Flege zasuti hranom, ovaj incident je naišao na oštru osudu svih političkih snaga u zemlji.

“Zastupnici Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom Saboru, prof. dr. Milorad Pupovac (predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru) i Boris Milošević (predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a u Hrvatskom Saboru) nakon završetka saborske sjednice prolazili su pored bistroa „Amfora“ na zagrebačkoj tržnici Dolac, iz smjera ribarnice prema Trgu Bana Josipa Jelačića. U jednom trenutku Pupovac je osjetio udarac u desnu stranu tijela, od vrata do zapešća desne ruke, te u trenutku kad se okrenuo vidio je da je pogođen sa većim i manjim ostacima hrane od kojih su se neki zadržali na njegovoj odjeći (mantilu), a neki (krupniji i krući) odbili su se od njegova vrata, ramena i ruku i rasuli po tlu,” kaže se u priopćenju SNV-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Raspisana tjeralica za migrantom koji je silovao djevojku s posebnim potrebama

Objavljeno

na

Objavio

Policija još uvijek traga za maloljetnim migrantom koji je pobjegao iz Prihvatnog centra i koji je zaražen HIV-om.

Migrant porijeklom iz Pakistana koji je dobio odgojnu mjeru zbog silovanja djevojke s posebnim potrebama krajem prošle godine, zaražen je HIV-om i pobjegao je iz Prihvatnog centra u Hadžićima kraj Sarajeva, piše Dnevni avaz.

Sud u Bihaću prenio je medijima da se na tom sudu vodio postupak protiv maloljetnog D.A. i da je pravomoćno okončan izricanjem odgojne mjere zbog kriminalnog djela spolnog odnosa s nemoćnom osobom.

Kako je migrant završio u bolnici na Koševu (Sarajevo), otamo je prebačen u Prihvatni centar, otkuda je pobjegao i ponovno se pojavio u Bihaću. Kako je u međuvremenu došla naredba za uhićenjem, on je ponovno lociran, ali kada su došli po njega, njega nije bilo u Prihvatnom centru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Preminuo akademik Marko Samardžija

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. veljače u Zagrebu je u 72. godini života umro akademik Marko Samardžija, istaknuti hrvatski jezikoslovac, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i voditelj Akademijinog Zavoda za lingvistička istraživanja, priopćili su iz HAZU-a.

Profesor Samardžija bio je autor zapaženog priloga o Rječniku govora santovačkih Hrvata Živka Mandića u ovogodišnjem Hrvatskom iseljeničkom zborniku Hrvatske matice iseljenika.

Marko Samardžija rodio se 2. rujna 1947. u Vođincima kod Vinkovaca gdje je pohađao osnovnu školu, a srednju ekonomsku školu završio je u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti te filozofije (1971.), magistrirao (1977.) i doktorirao (1986.). Radio je kao profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1971. do 1973., a zatim prelazi na Katedru za suvremeni hrvatski književni jezik (hrvatski standardni jezik) gdje 1973. postaje asistent, 1978. znanstveni asistent, 1987. docent, 1992. izvanredni profesor, a 1998. redoviti profesor. Bio je predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik od 1992. do 2006., a od 1996. do 1998. i pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umirovljen je 2017. Od 2000. do 2001. Bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filološke znanosti, izabran je 2018. kada je postao i voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.

Akademik Marko Samardžija bio je autor, urednik i priređivač oko 30 znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Objavio je sljedeće autorske knjige: Ljudevit Jonke (1990.), Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1993.), Filološki portreti (1993.), Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika (udžbenik za 4. razred gimnazije, više izdanja 1995.‒2000.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (1997.), Hrvatski jezik 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije (više izdanja 1998.‒2008.), Jezikoslovni razgovori (2000.), Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (u suradnji s Antom Selakom, 2001.), Nekoć i nedavno ‒ odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika (2002.), Piščev izbor (2003.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (2. prošireno izdanje, 2004.), Hrvatski kao povijesni jezik (2006.), Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (2008.), Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko (2010.), Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941., 2012.) te Srpsko ‒ hrvatski objasnidbeni rječnik (2015.)

Među važnija Samardžijina urednička i priređivačka izdanja spadaju knjige Jezični purizam u NDH ‒ jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik (1993.), Izbor iz djela Pavla Rittera Vitezovića (1999.,) Izbor iz djela Matije Antuna Relkovića, (1999.), Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (1999., Filološke sitnice i pabirci Ivana Broza (2000.), Jezikoslovne rasprave i članci F. Ivekovića, I. Broza, T. Maretića, V. Rožića, M. Rešetara, N. Andrića, D. Boranića i A. Radića (2001.), Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe Marijana Stojkovića (2005.), Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova; 2006.), Dani Julija Benešića II. (zbornik radova, 2006.), Bizovačko narječje Adolfa Bratoljuba Klaića (2007.), Donjosutlanski kajkavski ikavci (2008.), Dani Julija Benešića III. (zbornik radova, 2008.), Hrvatski pravopis ‒ po određenju kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu Ivana Broza (2014.), Jezične bilješke Antuna Šimčika (2015.) te Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. – 2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci. U povodu 50. obljetnice donošenja ( 2017.).

Bio je gost lektor na Sveučilištu u Kölnu akademske godine 1977./1978. i 1978./1979., gost docent na istom sveučilištu akademske godine 1986./1987. i 1987./1988., gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Szombathelyu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.) te gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skoplju.

Bio je sudionik međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakovu (1998.), Ljubljani (2003.), Ohridu (2008.) i Minsku (2013.), kao i hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.), Varaždinu (2006.) te u Vukovaru i Vinkovcima (2014.).

Od 1995. akademik Marko Samardžija bio je član Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike i Međunarodnog slavističkoga komitet od 2008., a od 2009. do 2012. i član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari