Događaji
Uhićena Florence Hartmann pri ulasku u Haški sud (VIDEO)
Florence Hartmann, bivša glasnogovornica bivše glavne tužiteljice Haškog suda, uhićena je i uvedena u zgradu Međunarodnog suda pravde.
[ad id=”93788″]
Hartmann je došla pratiti izricanje presude Radovanu Karadžiću. No zbog knjige “Mir i kazna” koju je napisala i izdala, optužnica ju tereti za nepoštivanje Suda zbog objave tajnih odluka Žalbenog vijeća Haškog suda u predmetu Slobodan Milošević. Doznaje se da je i imala zabranu pristupa Haškom sudu.
Prije nego što je privedena, Florence Hartmann je za Al Jazeeru izjavila kako je privođenje uslijedilo “zbog toga što javnost upozorava neko vrijeme, a i danas je zbog toga došla, da je postignut ilegalni dogovor jednog suca i države Srbije, prema kojem žrtve ne bi dobile nikakvu odštetu od Srbije i Miloševićevog režima”.
Dvoje policajaca pokušalo je privesti Florence Hartmann, ali su se članice Udruženja “Majke Srebrenice” tome usprotivile, formirale živi zid, ali je stiglo pojačanje i Hartmann je na silu odvedena.
Određeno joj je sedam dana pritvora.
[ad id=”93788″]Što vi mislite o ovoj temi?
Događaji
Suradnja domovine i svjetske hrvatske znanstvene dijaspore
U sklopu ovog programskog paketa Hrvatske zaklade za znanost financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 9. prosinca 2019.
Predstavljanje programa Hrvatske zaklade za znanost (https://www.hrzz.hr/
Ovom prigodom predstavljene su aktivnosti Hrvatske zaklade za znanost vezane uz suradnju s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, kao i rad i djelovanje Hrvatske matice iseljenika, te Association of Croatian American Professionals (https://croampro.com/) s kojima Zaklada surađuje tijekom provedbe ovoga programa i planiranja novih suradničkih projekata s dijasporom.
U sklopu ovog programskog paketa financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima.
Svrha programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, odnosno „Znanstvena suradnja“ prijenos je znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti RH te posredno i u sustav gospodarstva uz suradnju znanstvenika iz Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostvaruje na principu voditelj projekta iz Hrvatske, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj moguća je tek ako suvoditelj ima hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te je zaposlen u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu. Natječajnom procedurom Programa predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima najdulje do 31. svibnja 2023. godine te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu – jednog doktoranda, a ostalih doktoranda ili postdoktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Hrvatske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj ustanovi provedbe Projekta u Hrvatskoj, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na ustanove ili laboratorije suvoditelja projekta u inozemstvo.
Uvodne govore okupljenima održali su ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Zaklade prof. dr. sc. Dean Ajduković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, putem videopoziva predstavnik Association of Croatian American Professionals (ACAP) Mario Škarica, MD, i prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, član Upravnog odbora Zaklade i izvršna direktorica Zaklade dr. sc. Irena Martinović Klarić.
Okupljenim znanstvenicima i gostima u ime domaćina – Hrvatske matice iseljenika prigodno se obratio ravnatelj Mijo Marić, prof.
Zadovoljstvo mi je vas sve skupa pozdraviti kao ravnatelj ustanove koja uspješno surađuje s hrvatskim iseljeništvom gotovo sedam desetljeća. Zahvaljujem vodstvu Hrvatske zaklade za znanost što je za današnju svečanu prezentaciju inovativnih znanstveno-istraživačkih projekata iz programa „Znanstvena suradnja“ odabrala upravo našu ustanovu. Svrha Programa koji je ovdje okupio voditelje 23 pobjednička projekta je prijenos znanja. Vaš konačni cilj, kojeg Matica podupire svojim svekolikim djelovanjem, jest poticanje zapošljavanja znanstvenika u ranoj fazi razvoja karijere u matičnoj zemlji i umrežavanje sa znanstvenicima u dijaspori. Uvjeren sam da će vaš istraživački rad kojeg planirate provesti u iduće tri godine ublažiti odljev mozgova i oplemeniti ljudski kapital naše domovinske akademske zajednice u svim znanstvenim područjima. Matica je i dosad sudjelovala u svim nacionalnim programima popularizacije znanstvene suradnje s našom iseljenom akademskom zajednicom. Najveći smo rezultat u tom smislu postigli podupirući biblioteku Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu u suradnji s profesorom Jankom Herakom. Taj Herakov i Matičin knjižni niz o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima u dijaspori ima ukupno 9 knjiga koje opsežu skoro 2000 stranica, zaključio je ravnatelj Marić.
Svoje projekte u Matici su ukratko predstavili voditelji i njihovi zamjenici : Vesna Vašiček, Ružica Brečić, Miljenko Jurković, Ivana Vinković Vrček, Željka Krsnik, Mirta Boban, Ilija Brizić, Jasminka Krištić (zamjena za voditelja Gordana Lauca), Ana Previšić, Mihael Makek, Nikša Krstulović, Sonja Lesjak (zamjena za voditeljicu Ivu Tolić), Vilko Mandić, Berislav Marković (zamjena za voditelja Igora Đerđa), Jasminka Popović, Krunoslav Užarević, Sandi Orlić, Mirela Kopjar, Tomislav Šmuc, Hrvoje Pandžić, Vesna Županović, Dalibor Carević i Zdenko Tonković.
Programom se financira provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, plaće mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupni iznos financiranja je od 1.000.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK po projektu, a natječajem – koji je zatvoren u veljači ove godine – odabrana su 23 projekta predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika.
Izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost Irena Martinović Klarić istaknula je da su među dobitnicima financijske potpore predstavnici Sveučilišta Zagreba, Osijeka i Rijeke. Ukupna vrijednost programa je 45 milijuna kuna prema njezinim riječima, pojasnivši kako su već svi projekti krenuli te da su dobili i prve rate za financiranje.
Državni tajnik Zvonko Milas je ocijenio kako bi svi ovi programi suradnje trebali donijeti više optimizma. Ljudski potencijal i znanje najvrjednije je ono čime Hrvatska raspolaže, dodavši da su hrvatski znanstvenici radeći u dijaspori svojim radom afirmirali hrvatski narod u svijetu. Naglasio je kako će Vlada ovaj program snažno podupirati.
Početak ovakve suradnje pozdravio je i zamjenik predsjednika Upravnog odbora HRZZ-a Dean Ajduković ocijenivši važnom vezu između izvornoga identiteta znanstvenika s identitetskim sastavnicama zemlje u kojoj rade i žive naši vrhunski znanstvenici. Na natječaj programa „Znanstvena suradnja“ pristiglo je više od sedamdeset projekata od kojih je jedna trećina dobila financijsku potporu, rekao je Ajduković.
Član Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost vrhunski znanstvenik u području medicine akademik Stipan Jonjić ocijenio je kako Hrvatska, ako se želi približiti uspješnijim zemljama – onda mora i više i bolje raditi. Sad imamo oko 700 znanstvenih projekata, istaknuvši kako bismo ih mogli imati oko tisuću. Prema Jonjićevim riječima za bolju uspješnost i kompetitivnost potrebna su nam tri čimbenika – odabir najboljih, selektivnost i mobilnost.
Moguća pitanja mogu se uputiti Zakladi na adresu elektroničke pošte [email protected]
Diana Šimurina-Šoufek
Što vi mislite o ovoj temi?
Događaji
Obilježen Dan topništva u vojarni ‘Bilogora’ u Bjelovaru
U vojarni “Bilogora” u Bjelovaru obilježen Dan roda topništva i Dan Topničko-raketne pukovnije i otvoren “Dom topnika”
Svečano obilježavanje Dana roda topništva i Dana Topničko-raketne pukovnije Hrvatske kopnene vojske te blagdan svete Barbare, zaštitnice topnika održano je u srijedu, 4. prosinca 2019. godine u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru. Ovom prigodom svečano je otvoren i novouređeni “Dom topnika”.
Uz djelatnike topničkih postrojbi smještenih u vojarni, svečanosti su nazočili i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane i izaslanik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Siniša Jurković, izaslanik ministra branitelja Republike Hrvatske Mirko Tandara, predstavnici Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije te vojni i policijski uzvanici, kao i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja.
“Topničko raketna pukovnika postrojba je koja ima budućnost i perspektivu”, poručio je general-bojnik Siniša Jurković podsjetivši ovim putem na i presudnu ulogu topništva za vrijeme Domovinskog rata.
“Tijekom ovih 12 godina nesebičnim zalaganjem i radom svakih od vas postigli smo da Topničko- raketna pukovnija zauzima visoko mjesto među postrojbama Hrvatske kopnene vojske!”, kazao je zapovjednik Topničko-raketne pukovnije brigadir Marijan Cikuš dodavši kako je visoka osposobljenost i obučenost postrojbe potvrđena na nacionalnim i međunarodnim vježbama.
Najistaknutijim djelatnicima u protekloj godini dodijeljena su promaknuća, nagrade i pohvale.
Za građane je održan Dan otvorenih vrata vojarne “Bilogora” gdje su zainteresirani mogli razgledati Taktičko-tehnički zbor, na kojem je bila izložena mnogobrojna borbena i neborbena tehnika topničkih postrojbi Hrvatske vojske
Povodom blagdana svete Barbare u kapelici u vojarni “Bilogora” služena je sveta misa.
