Pratite nas

Hrvatska

Ujedinjeni narodi dali zeleno svjetlo zakonu o pravima žrtava ratnih silovanja

Objavljeno

na

Prijedlog zakona, kojeg treba potvrditi Hrvatski sabor, predviđa novčanu odštetu za žrtve silovanja u iznosu od 13.000 eura, a za teže posljedice seksualnog nasilja 19.000 eura

Posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a Zainab Hawa Bangura u srijedu je pozdravila potez hrvatske vlade koja je usvojila konačni prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i ocijenila da će taj korak službenog Zagreba pomoći da se zacijele ratne rane i da će poslužiti kao primjer ostalim zemljama koje se suočavaju s “razarajućom ostavštinom ratnih silovanja”.

Prijedlog zakona, kojeg treba potvrditi Hrvatski sabor, predviđa novčanu odštetu za žrtve silovanja u iznosu od 13.000 eura, a za teže posljedice seksualnog nasilja 19.000 eura te će im biti isplaćivana i mjesečna novčana naknada u iznosu od 317 eura.

Žrtve silovanja imat će također pravo na pravnu i zdravstvenu pomoć te obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Tim zakonom omogućavaju im se redovni sistematski pregledi, kao i smještaj u ustanove za pružanje podrške i usluga kako bi se oporavile od ratnih trauma i kako bi im se pomoglo ponovo izgraditi svoje živote.

“Pohvaljujem vladu što je prepoznalu potrebu za pružanjem holističke skrbi za žrtve seksualnog nasilja u ratu i što je poduzela važan korak u rješavanju pitanja nepravde počinjene protiv tisuća žena, djece i muškaraca. Vlada time šalje poruku preživjelima da nisu zaboravljeni i da njihova bol i patnja neće proći nepriznato i bez odgovora”, priopćila je Bangura.

Taj prijedlog zakona, ocijenila je Bangura, “pomoći će zemlji da zaliječi ratne rane te će također poslužiti kao primjer ostalim zemljama koje se suočavaju s razarajućom ostavštinom ratnih silovanja”.

Zamjenica ministra hrvatskih branitelja Vesna Nađ izjavila je početkom travnja da je Hrvatska prva zemlja u regiji koja žrtvama seksualnog nasilja dodjeljuje dostojanstven iznos jednokratnog materijalnog obeštećenja kao odgovor na propust države i društva u njihovoj zaštiti i ostvarivanju prava u proteklih dvadesetak godina.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Hrvatska treba generale ne samo zbog očuvanja istine, već i vojnih i liderskih sposobnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski generalski zbor organizirao je u utorak domjenak u prigodi Božića i Nove godine, a predsjednica Republike i vrhovna zapovjednice Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović pritom je poručila generalima da ih Hrvatska treba “ne samo da se bore za očuvanje istine o Domovinskom ratu, već i sve vrline i vještine koje su stekli u zapovijedanju – od vojnih sposobnosti do liderskih vještina”.

“Danas je vrijeme kada doista trebamo odlučnost, viziju i spremnost i snagu za provedbu te vizije, kad se Hrvatska i cijela EU susreću s mnogim izazovima, počevši od ugroza na nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti”, poručila je predsjednica na domjenku na kojem su se okupili visoki državni i vojni dužnosnici, te osobe iz javnog i gospodarskog života.

Grabar-Kitarović: Veliki pomaci u sustavu obrane

Čestitala je Zboru na intenzivnom radu u prošloj godini i izrazila nadu u nastavak suradnje. “Ne moramo se svi u svemu slagati, ali moramo raditi u duhu zajedništva i ostvarenja zajedničkih strateških ciljeva. To dugujemo svim braniteljima koji su poginuli i dali život za svoju domovinu”, kazala je Grabar-Kitarović.

Ustvrdila je da su se u protekle dvije godine dogodili veliki pomaci u sustavu obrane – donesena je nova Strategija nacionalne sigurnosti, koja je prilagođena novim uvjetima i činjenici da je Hrvatska postala članicom NATO-a.

“Izgrađujemo i nadograđujemo sustav domovinske sigurnosti, krenulo se u transfer tehnologije s istočne na zapadnu. Na žalost, ne možemo si priuštiti najmoderniju i najskuplju tehnologiju, već moramo voditi računa i o drugim potrebama u ovoj državi – socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih i svega ostalog, i ponašati se u skladu sa svojim mogućnostima, ali i strateškim interesima i ciljevima”, naglasila je.

Veseli ju, kaže, što je puno napravljeno na unapređenju životnih uvjeta naših vojnika, dočasnika i časnica te je istaknula da postoje daljnji planovi za poboljšanje, od školovanja do mnogih drugih aktivnosti kojim će se “poboljšati radni i životni uvjeti ljudi kojeg svakog dana stavljaju svoj život na raspolaganje svojoj domovini i svima nama”.

Miljavac: Osnovna zadaća Generalskog zbora očuvanje tekovina Domovinskog rata

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac ustvrdio je kako je prva i osnovna zadaća Generalskog zbora očuvanje tekovina Domovinskog rata. “Vidjeli smo da ima dosta pisanja i različitih kritika, ali čvrsto ostajemo na onome na čemu smo radili i što smo stvorili i pokušavamo to transferirati onima koji dolaze. Na tome ćemo ustrajati”, kazao je Miljavac.

Osvrnuo se na kritike da se Zbor miješa previše u politiku i pojedinim dužnosnicima te nameće svoja stajališta. “Imamo pravo prokomentirati neke stvari.

Naš legitimitet ide iz Domovinskog rata, dakle od prvih dana 90-te kada nitko nije pitao za legitimitet, gdje smo se uključili i žrtvovali sebe i svoje obitelji. Prema tome, imamo pravo reći, a na onima je koji odlučuju da odluče”, kazao je Miljavac.

Vezano za spomenik generalu Ivanu Koradeu smatra da nisu pogriješili kada su ga podigli jer mu treba odati priznanje za ono što je napravio u Domovinskom ratu. “A ono što je poslije bilo – ratna povijest ostavila je traga na njega i to što se dogodilo sigurno nije radio u nekakvim normalnim okolnostima”, dodao je.

Miljavac je podsjetio da rade s Ministarstvom branitelja i Agencijom za odgoj i obrazovanje veliki projekt edukacije profesora povijesti o Domovinskom ratu.

(Hina)

 

General Sopta: Stojimo i danas ovdje svjesni svoga poslanja: Očuvati ono što je krvlju plaćeno!

 

 

 

Hebrang: Tuđman nikad ne bi dozvolio Marakeški sporazum i tursku deklaraciju!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari