Pratite nas

Ujedinjeni narodi predviđaju novi rat u BiH!

Objavljeno

na

Iako se u istraživanju navodi kako neće biti “pravog rata”, ono je pokazalo kako čak 35,7 posto građana BiH vjeruje da će u budućnosti u BiH biti nekog nasilja, a dvije trećine stanovnika BiH iz svih etničkih grupa vjeruje kako na Balkanu do novog oružanog sukoba u BiH neće doći u sljedećih pet godina.

U Bosni i Hercegovini bit će sukoba! Barem tako kaže istraživanje sarajevskog ureda Ujedinjenih naroda koje je predočeno veleposlanicima Upravnog odbora Vijeća  za provedbu mira, piše portal Depo.ba.

Iako se u istraživanju navodi kako neće biti “pravog rata”, ono je pokazalo kako čak 35,7 posto građana BiH vjeruje da će u budućnosti u BiH biti nekog nasilja, a dvije trećine stanovnika BiH iz svih etničkih grupa vjeruje kako na Balkanu do novog oružanog sukoba u BiH neće doći u sljedećih pet godina.

Slaba želja za branjenjem cjelovitosti

Više od trećine ispitanih vjeruje kako će doći do nekakvog nasilja u BiH poput nasilnih prosvjeda, odvojenih etničkih incidenata i širih etničkih sukoba kao i porasta kriminala.

Etnički gledano, 58,8 posto Bošnjaka, 55 posto Hrvata i 44,7 posto Srba vjeruje kako ne može doći do mirnog razlaza u BiH. No, istraživanje je pokazalo kako bi, ukoliko bi došlo do ”prijetnje cjelovitosti BiH”, tek 13,5 posto Bošnjaka, 12,6 posto Hrvata i 1,5 posto Srba bilo spremno prihvatiti se oružja.

Veleposlanicima PIC-a je predočen podatak da bi 28,4 posto Bošnjaka mirno gledalo raspad BiH. Bez reakcije na raspadanje države bilo bi 40 posto Hrvata i čak 64,9 posto Srba, koliko ih se uopće ne bi angažiralo u eventualnom novom sukobu koji bi vodio raspadu BiH.

Što se tiče sadašnjih granica tek 28,5 posto građana BiH iz svih etničkih grupa želi živjeti u BiH u ovakvim postojećim granicama, a čak 71,9 posto Srba i 53,6 posto Hrvata želi živjeti u nezavisnom monoetničkom entitetu.

Bošnjački entitet i pomirenje

Tek 36,7 posto Bošnjaka želi živjeti u BiH unutar postojećih granica, no isto tako nisu sigurni ni što žele, jer samo 20,6 posto Bošnjaka želi živjeti u nezavisnom, bošnjačkom entitetu. U istraživanju se ističe kako bi čak 73 posto građana BiH iz sve tri etničke grupe preferiralo živjeti u zajednicama u kojima dominira njihov narod.

Nažalost, istraživanje je pokazalo kako samo 13 posto građana iz sve tri etničke grupe vjeruje kako je pomirenje moguće, dok opet 39,7 posto vjeruje kako je došlo do nekog pomirenja među narodima.

Oko trećine građana Federacije BiH i četvrtine građana Republike Srpske vjeruje kako je članstvo u Europskoj uniji jedini način za BiH da preživi, no otprilike isti odnos je i onih koji smatraju kako je članstvo BiH u EU poželjno, ali nije od ključne važnosti.

Zanimljivo je i kako 17,7 posto građana Republike Srpske i samo 7,4 posto građana u Federacije BiH vjeruje kako će se prije EU raspasti nego što će BiH postati članica, a 11,8 posto građana RS i 5,1 posto u Federaciji BiH kako će se BiH prije raspasti nego postati članica EU.

Letargični građani

U Federaciji BiH pet posto građana misli da EU nije briga za BiH dok isto mišljenje ima i 4,1 posto građana Republike Srpske. Sedam posto i u RS i u FBiH pak kaže kako njih nije briga za Europsku uniju.

U zaključcima istraživanja, čije je dijelove objavio Dnevni list, navodi se kako su građani BiH “letargični” što sprječava mogućnosti bilo kakve promjene te da su “pasivni, osim ukoliko njihov život nije izravno ugrožen”.

“Prisutna je kriza zajedničkog identiteta i svih nivoa društva što nikakve ustavne reforme ne mogu promijeniti, a velika većina osjeća da je njihov narod još ugrožen”, navodi s EU istraživanju te dodaje kako je potpuno “pogrešna percepcija uloge međunarodne zajednice”‘.

‘‘Budućnost je nepredvidiva”, zaključak je UN-ova istraživanja.

Dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

‘Prevršili ste svaku mjeru bagro!’

Objavljeno

na

Objavio

Partizansko-komunistički koljači i njihovi potomci fašisti koji glume antifašiste primjenjuju i dalje metode osuđenih totalitarističkih sustava uz blagoslov ministarke Obuljen.

Prevršili ste svaku mjeru bagro!

Na ulaz u zagrebački HNK postavljen je rad “Zagrljaj fašizma dugo nije bio čvršći”, s fotografijom Zlatka Hasanbegovića i Velimira Bujanca u zagrljaju, a riječ je o bolesnoj čestitci tzv. redatelja Olivera Frljića za dan antifašističke borbe koja zaslužuje svaku osudu.

Ovim novim istupima Frljić se svrstao uz bok najvećih fašista i propagatora metoda osuđenih totalitarnih režima.

Krajnje je vrijeme reći mu STOP tvojoj bolesnoj MRŽNJI Frljiću kad već ministarka neće i čuva ga očito za sjeme, komentirala je Zorica Gregurić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Objavljeno

na

Objavio

Gordan Maras, predsjednik zagrebačkoga SDP-a, gostujući u emisiji Direkt RTL-a (19. lipnja 2018.), u razgovoru od samo šest minuta izgovorio je toliko nepravilnosti, tuđica, srbizama, poštapalica i drugih netočnosti da je teško povjerovati u njegov pravilan i pozitivan odnos naspram hrvatskomu standardnom jeziku?

Na početku je sve gledatelje pozdravio srpskim izrazom dobro veče, iako u hrvatskom standardnom jeziku postoje dva izraza dobra večer i dobar večer.

Onda je nastavio uporabom tuđica koje prihvaća srpski standardni jezik, primjerice: transparentno, rejting, potencijal, konsolidirati, alternativa, centar, pardon, realizacija, vizija, ambicija, konstrukcija, prvenstveno, infrastruktura, konflikt i dr., dok hrvatski standardni jezik traži uporabu hrvatskih riječi – zamjenu ako postoji.

Previše je rabio imenički srpski genitiv (dvije imenice, umjesto pridjev i imenica što traži hrvatska jezična norma) pa kaže, primjerice: centar grada umjesto gradski centar ili još bolje gradsko središte, zatim je više puta govorio građanima Hrvatske umjesto hrvatskim građanima, također često je rabio izraz vodstvo stranke umjesto stranačko vodstvo, vladanje Bandića umjesto Bandićevo vladanje, cilj SDP-a umjesto SDP-ov cilj, smisao SDP-a umjesto SDP-ov smisao i dr.

Zatim rabi sljedeće srbizme ili riječi i izraze koje pripadaju srpskomu standardnom jeziku, a ne hrvatskomu standardu, primjerice: narednih mjeseci umjesto sljedećih, idućih mjeseci, desiti umjesto dogoditi, da li umjesto je li, pardon umjesto ispričavam se, oprostite, šta umjesto što, ka nekom cilju umjesto k nekom cilju ili samo bez prijedloga; nekom cilju, prvenstveno umjesto prije svega, ponajprije, najprije i sl.

Veznik da čest je u uporabi u hrvatskomu standardnom jeziku, ali ako se njime pretjera kao što to čini g. Maras, onda je popularno i razumljivo rečeno srpska dakavica, evo samo dio iz njegova govora: da postane, da mogu, da vide, da može, da mora, da bude, da zaslužimo itd.

Ili neke poštapalice, primjerice: Pa ja sam uvjeren…, ne treba pa, zatim na kraju krajeva, s druge strane, s te strane…

Za sve navedene nepravilnosti nema opravdanja dok bi za riječi stav i stvar mogao imati, iako bi bilo bolje da riječ stav ostavi u značenju položaju tijela: klečeći, sjedeći, stojeći stav i sl., a rabi jednu od sljedećih riječi; stajalište, mišljenje, gledište, motrište ili ja držim, smatram i sl.

Gospodin Maras i mnogi govornici kada ne znaju što će reći, onda kažu, primjerice: te stvari, ove stvari, puno stvari, prva stvar i sl., a zapravo riječ je svemu drugom, a ne o stvarima.

Toliko nepravilnosti u šest minuta, damo li dvije minute voditeljici koja je bila razgovorljiva, onda je stanje još nepodnošljivije.

Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori