Pratite nas

Herceg Bosna

Čujte me prijatelji moji, što vas crna zemlja krije, da vi niste hrabri bili ne bi mi trobojnicu vili

Objavljeno

na

Heroji iz Gruda, Širokog Brijega, Tomislavgrada, Konjica… položili su živote u jednoj od najvažnijih bitaka za Hercegovinu

Čujte me prijatelji moji, što vas crna zemlja krije, da vi niste hrabri bili ne bi mi trobojnicu vili”, pjevati će sutra Gruđani, putom do mjesta na kojem su se žrtvovali da bi se na hrvatskim prostorima u BiH vijorila trobojnica.

Na blagdan svetog Franje i dan poslije na Vrdima se vodila odlučujuća bitka između Armije BiH potpomognute ratnicima s Bliskog Istoka i HVO-a, a kako fra Ante Marić zapisa u “Hrvatskom listu” davne 1993., vojska Armije razbila se kao mjehur sapunice na crti Hrvatskog vijeća obrane u zoni odgovornosti grudske brigade Viteza Ranka Bobana.

“Uz pet poginulih i nekoliko teže povrijeđenih branitelji su jednom zauvijek rekli da nikome ne daju da sanja svoje snove računajući s našim životima, našom zemljom, našom budućnošću…”, pisao je fra Ante Marić tih davnih godina.

Sutra će se od 11.00 služiti sveta misa u sjećanje na poginule branitelje. Prisjetiti će se nazočni heroja iz brigade Vitez Ranko Boban koji su položili živote Damira Logare, Vice Paradžika, Gorana Spajića, Mire Spajića, Nediljka Barića, Gordana Milićevića i Davora Šimića.

Iz HVO-a Tomislavgrad Stjepan Šapine, iz HVO-a Široki Brijeg, Damira Anića iz HVO-a Konjic, Denisa Jozića i drugih velikana koji su obranili crtu koja je bila jedna od najvažnijih, ključ opstanka Hrvata na ovim prostorima.

Prebirati će se danas po sjećanjima, na Arapovom brdu pričati će se o herojstvima Mate Marića Maće i Damira Logare Dam Dama koji su tu položili svoje živote. Tih davnih godina, Matina kćer imala je tek tri mjeseca i njeno krštenje jedan od heroja Domovinskog rata nije dočekao. Kroničar događanja iz Domovinskog rata Mario Knezović u svom tekstu spominje se i heroja Stjepana Šapine.

Kada je poginuo imao je tek 19 godina, a netom prije nego što je došao na Vrda, upisao je fakultet. To je učinio još jedan heroj. Prije nekoliko dana su se u Grudama na misi zadušnici u crkvi svete Katarine okupili pripadnici HVO-a na 25. obljetnici pogibije Gorana Spajića, poginulog na lokaciji Jedrinje – Mostar na Vrdima.

Godine 1990. upisao se na prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, kao jedan od najboljih, a ubrzo se uključio u obranu hrvatskih prostora. „Sada se nalazim u postrojbama HVO-a, borim se za slobodu Hrvatske republike Herceg Bosne“, napisao je Goran u obrazloženju kada se ispisivao s fakulteta.

Sjajan učenik, perspektivni gitarist, koliko je bio omiljen među suborcima govori činjenica da je Antiteroristička jedinica Širokobriješka kažnjenička bojna HVO-a svoj grudski ogranak nazvala po Goranu Spajiću, s njegovom slikom u grbu Herceg Bosne.

– Sutra će se nakon svete mise položiti vijenci i upaliti svijeće kod spomenika poginulim braniteljima Vrda, potom će nastaviti druženje na domjenku uz razgovor i prisjećanje na minula ratna i poratna vremena. Zatim će se obići mjesta pogibije bojovnika – priopćeno je iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Herceg – Bosne. (VL)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Na pomolu novo izrugivanje hrvatskim žrtvama u Bugojnu!?

Objavljeno

na

Objavio

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna

Na adresu Općinskog povjerenstva za izbor i imenovanja stigla su čak tri prijedloga za proglašenje Dževada Mlaće, počasnim građaninom Bugojna

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna. Na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja Općine Bugojno koje o Mlaćinoj kandidaturi odlučuje na sutrašnjoj sjednici, prijedloge za dodjelu počasne titule Mlaći poslala su tri predlagatelja.

Prvi je Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA. Druga dva prijedloga potpisuju čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a. No, bez obzira jesu li naklonjeni SDA, SDP-u ili se predstavljaju neovisnim, svi su predlagatelji složni u jednom, Dževad Mlaćo, zbog brojnih zasluga, treba biti proglašen počasnim građaninom Bugojno u povodu Dana općine koji se slavi 20. svibnja.

U obrazloženju prijedloga navode se infrastrukturni projekti za koje predlagatelji tvrde da su realizirani zahvaljujući Mlaćinoj potpori. Među njima i Poslovna zona Podgaj izgrađena na zemljištu otetom Hrvatima.

Miroslav Zelić, bivši zatočenik bugojanski logora, danas predsjednik HVIDR-e u Bugojnu također je član Povjerenstva za izbor i imenovanja pred kojim će se nači prijedlog da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna. Novinari portala Art Info pitali su ga za reakciju na ovaj prijedlog. „Ovo je nastavak izrugivanja hrvatskim žrtvama koje se sustavno provodi već godinama. Umjesto da odgovara zbog svoje ratne ali i poratne uloge u progonu i gaženju prava Hrvatima, predlaže ga se za počasnog građanina. Ako se čašću smatra od Hrvata etnički očistiti Bugojno, a potom im otimati zemlju i na sve moguće načine opstruirati povratak, onda Mlaćo treba dobiti titulu“, ironično je odgovorio Zelić.

Predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna dosad su u više navrata pozivali odgovorne u Tužiteljstvu BiH da pokrenu proces prema dokazima koje imaju protiv Mlaće još od 2007. godine. Među ostalim i njegovom ratnom dnevniku u kojemu je zapisao „Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“. Mlaćino svjedočenje u korist Enesa Handžića, jednog od malobrojnih procesuiranih za zločine nad bugojanskim Hrvatima, pred Sudom BiH je prekinuto kako bi ga se zaštitilo od kaznenog gonjenja. No, Mlaćo ni više od deset godina poslije nije kazneno gonjen niti ima naznaka da će biti. Umjesto iza rešetaka, vjerojatnije je da će uskoro ponijeti titulu počasnog građanina Bugojna, a s njezinim dobivanjem poslati poruku Hrvatima Bugojna da je zbog zločina koje je počinio nad ovim narodom nagrađen slobodom ali i svim mogućim počastima.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Heroji se ne zaboravljaju: Sjećanje na poginule i nestale branitelje Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Pod geslom „Heroji se nikad ne zaboravljaju“, održano je u subotu, 4. svibnja u župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente u Bosanskoj Posavini sedmo u nizu spomen sjećanje na poginule i nestale branitelje toga mjesta i cijele Bosanske Posavine.

O 27. obljetnici stradanja Hrvata Bosanske Posavine program je u organizaciji udruge „Posavljak“ započeo misom zadušnicom za 62 poginula branitelja iz Bijelog Brda kao i ostalih oko 2.500 hrvatskih branitelja poginulih u obrani Bosanske Posavine u posljednjem Domovinskom ratu. Koncelebrirano misno slavlje je predvodio Juro Babić, župnik u susjednoj župi Brusnica.

Nakon mise uslijedila je ceremonija odavanja počasti s polaganjem vijenaca i svijeća ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima kod župne crkve.

Znakovitu svijeću upaljenu na uskrsnoj svijeći u procesiji su iz crkve do spomen-obilježja donijela djeca poginulih branitelja.

Potom su vijence i cvijeće polagali, majke, supruge i djeca branitelja, preživjeli branitelji, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, visoki dužnosnici te predstavnici vojnih i društveno-političkih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bjelobrđani su ove godine oko spomen obilježja zasadili 62 čempresa u znak sjećanja za svakog svog poginulog branitelja. Druženje je i ove godine uz zajednički ručak nastavljeno u Mjesnom domu.

Misija / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari