Pratite nas

Komentar

Ukidanje Mesićevog ureda nemoguća misija za vladajuće!?

Objavljeno

na

Priča o ukidanju Mesićeva ureda razotkriva mnogo više no što se na prvi pogled čini. Kada je odmah nakon preuzimanja vlasti, propao pokušaj smanjenja zastupničkih privilegija, nije se radilo samo o političkom neiskustvu i nesposobnosti. Radilo se o prešutnom zadržavanju povlastica parlamentarnih političkih stranaka, i interesnih krugova vezanih uz njih, o čemu je očito postignut zavjernički konsenzus. Kasnije se to u medijima prikazivalo kao populizam, s čime se uopće ne slažem. Ako se ukidanje saborskih privilegija pokušava objasniti populizmom, onda bezuspješni pokušaji gašenja Mesićeva ureda znače čisti simbolizam, jasan znak koga se u Hrvatskoj pita, i tko doista odlučuje. Čak i o takvim stvarima kao što je posve bespotreban Mesićev ured, piše Željko Sakić/narod.hr

[ad id=”93788″]

Ukidanje Mesićeva ureda kao odmjeravanje političkog utjecaja, uključila se i RSE

Tako se ukidanjem Mesićeva ureda na svojim mrežnim stranicama pozabavila i Radio Slobodna Europa. Inače, RSE je 1950. osnovala vlada Sjedinjenih Američkih Država radi promičbe vlastitog društvenog uređenja i vrijednosti, odnosno deklarativno, kako bi pružila informacije i narodu iz komunističke Istočne Europe i Sovjetskog Saveza, kojima je to bilo uskraćeno zbog nepostojanja slobodnih medija u spomenutim zemljama.

Kako je Hrvatska punopravna članica EU i NATO, ne postoji nikakav javno deklarirani razlog da se RSE bavi našom zemljom. Ipak Hrvatska je na njihovim mrežnim stranicama smještena uz BiH, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo. Iz ovoga je očito, ako ne postoji deklarativni razlog, postoji neki drugi, a koji je vidi se kad pročitate tekst iz pera njihovog novinara Enisa Zebića. RSE je, naime, objavila članak; „Zašto Mesić smeta vladajućima?“ U njemu se na krajnje tendenciozan i neprofesionalan način bave tom temom, s probranim sugovornicima. Tako, predsjednik Lige antifašista Zoran Pusić, kaže; „…u ovom periodu relativizacije ako ne zločina, a onda ustaškog režima koji je do tih zločina doveo, ta Mesićeva nedvosmislena osuda je sigurno nešto što je smetalo političarima koji su sada na vlasti.”

Potom dodaje u obranu Mesića; “Mislim da je bilo nekoliko ekscesa koje svatko od nas može imati, ali njegova glavna crta je desetljećima bila iskrena odanost vrijednostima antifašizma.”

Moram ovdje dodati da ih može imati svatko, osim Zlatka Hasanbegovića, kojega su lažno optužili i medijski oblatili isti ljudi koji imaju toliko razumijevanja za Mesića da će mu čak, u prostorijama Lige antifašista osigurati jednu sobu za aktivnosti kada ostane bez ureda.

Nadalje se u članku o ukidanju Mesićevog ureda slično, redom izjašnjavaju, Jasmin Klarić šef zagrebačkog dopisništva “Novog lista”, potom Žarko Puhovski, te Drago Pilsel. Tako dakle, RSE doživljava demokraciju, kao pravo na istinu samo one strane koju oni podržavaju, pa će za mene ubuduće nositi naslov Tanjug – Telegrafska agencija nove Jugoslavije, protiv koje je RSE deklarativno vodila medijski rat do propasti te države.

Kako ukinuti Mesićev ured nerješiva enigma za vladajuće

Zakon o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti donesen je 2004., dogovorom Ive Sanadera i Stipe Mesića, pred kraj njegovog prvog mandata. Sanader i Mesić su i ranije odlično surađivali, primjerice kada su se dogovorili da Jadranka Kosor prođe u drugi krug predsjedničkih izbora 2005.g. koje je namjerno izgubila. Interesantno, medijski razapet Sanader, nikada nije bio prozivan zbog tog Zakona.

Tek nekoliko dana prije isteka 2015.g. oglasio se Miro Bulj, na svom Facebook profilu; „Čemu služi Mesićev ured? To treba odmah ukinuti!“ Možda je Bulj tada vjerovao kako s tim neće biti nikakvih problema, ali se prevario.
Potom je 17. ožujka 2016.g., Klub zastupnika HSP AS u Hrvatskom saboru, podnio zakonski prijedlog za ukidanje Ureda Stjepana Mesića.

Žestoka medijska rasprava trajala je nakon toga gotovo mjesec dana, a onda 14. travnja 2016. g. Vlada predlaže da se bivšem predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću zbog “trenutnih gospodarskih uvjeta” ukine trajno pravo na ured.

Pet dana kasnije, Saborski odbor za Ustav na sjednici 19. travnja 2016.g. odbio je Vladin prijedlog o ukidanju Mesićevog ureda. Sporno im je bilo da su glavni razlog ukidanja ureda navedene financijske uštede za proračun, te zatražili da Vlada navede ustavno-pravne razloge za svoju odluku.

No, bez obzira na sve, napokon je 29. travnja 2016.g., kao 8. točka 3. saborske sjednice na dnevnom redu bilo je ukidanje Ureda bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. I onda se nimalo slučajno dogodilo da vladajući nisu imali kvoruma. Naime, trebalo je biti 76 zastupnika u dvorani, no u tim trenucima tamo ih je bilo tek 70. Stoga je predsjednik Sabora Željko Reiner prekinuo sjednicu.

Stoga, do daljnjega, Stipe Mesić ostaje u svom uredu. Ovakav razvoj događaja govori o ozbiljnim problemima vođenja i upravljanja, koji su kod vladajućih vidljivi već duže vrijeme.

Ukoliko im je problem ukinuti jedan posve bespotreban ured, kako će se usuglasiti oko najvažnijih problema našega društva i gospodarstva. Hrvatska država i narod nemaju više vremena.

Željko Sakić/narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Glasnović: Bez 4 zborna područja HVO-a mi danas ne bi imali niti Hrvatsku državu niti Federaciju

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska i BiH. Jedinstveno ratište. Hrvatske snage-HV, HVO. Šta tu ne razumiju agitpropovci na partijskim portalima.

 

Glasnović: Zašto je Marksizam koji potiče iz Sotonizma jugozomboidima tako drag?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i mogući kandidat za novog predsjednika HDZ-a, Davor Ivo Stier, oglasio se povodom Dan sjećanja na žrtve svih totalitnih režima, te upozorio kako svaki istinski demokrat mora odbaciti totalitarnu ideologiju i propagandu, kako Pavelićevog antikomunizma tako i Titovog antifašizma

-Danas je Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. Europski parlament je izabrao ovaj datum, 23. kolovoza, kao podsjetnik na pakt koji su nacisti i komunisti sklopili prije 80 godina. Iako se ta činjenica rijetko ističe u javnosti, na početku Drugog svjetskog rata, od 1939. do 1941., nacisti i komunisti su imali pakt o nenapadanju.

Nacisti su pakt prekršili 22. lipnja 1941. napadom na Sovjetski savez i tek tada je ovdašnja Komunistička partija započela borbu protiv nacizma, fašizma i Pavelićevog režima, stoji u objavi Davora Ive Stiera na njegovoj službenoj Facebook stranici.

Podsjetio je i na aktivnosti kršćanskih antifašista, pogotovo onih u Istri.

-Puno prije komunista, hrvatski kršćanski antifašisti suprotstavljali su se fašistima u Istri. Među njima Antun Milovan, otac biskupa Ivana i bliski suradnik mons. Bože Milanovića, a kojega su komunisti ubili 1945. Danas se prisjećamo Antuna Milovana, blaženog Miroslava Bulešića, kao i svih nevinih žrtava fašizma i komunizma. Njihova žrtva svjedoči o istinskoj ljubavi prema slobodi, o kršćanskom i demokratskom suprotstavljanju svakom totalitarnom režimu i ideologiji. Totalitarizam se ne može opravdati pukim suprostavljanjem drugom totalitarizmu, bez iskrenog zalaganja za slobodu i demokraciju, podsjeća Stier.

Na koncu upozorava kako će svaki istinski demokrat odbaciti totalitarnu ideologiju i propagandu, kako Pavelićevog antikomunizma tako i Titovog antifašizma.

-Zato će svaki istinski demokrat odbaciti totalitarnu ideologiju i propagandu, kako Pavelićevog antikomunizma tako i Titovog antifašizma. Iako međusobno suprotstavljeni, ti su diktatori i njihovi režimi bili negacija slobode. Oni jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti. Jer je suverena i demokratska Republika Hrvatska stvorena na temelju volje hrvatskog naroda za slobodom i pobjedom hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, zaključuje Stier.

R.H.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari