Pratite nas

Komentar

Ukidanje Mesićevog ureda nemoguća misija za vladajuće!?

Objavljeno

na

Priča o ukidanju Mesićeva ureda razotkriva mnogo više no što se na prvi pogled čini. Kada je odmah nakon preuzimanja vlasti, propao pokušaj smanjenja zastupničkih privilegija, nije se radilo samo o političkom neiskustvu i nesposobnosti. Radilo se o prešutnom zadržavanju povlastica parlamentarnih političkih stranaka, i interesnih krugova vezanih uz njih, o čemu je očito postignut zavjernički konsenzus. Kasnije se to u medijima prikazivalo kao populizam, s čime se uopće ne slažem. Ako se ukidanje saborskih privilegija pokušava objasniti populizmom, onda bezuspješni pokušaji gašenja Mesićeva ureda znače čisti simbolizam, jasan znak koga se u Hrvatskoj pita, i tko doista odlučuje. Čak i o takvim stvarima kao što je posve bespotreban Mesićev ured, piše Željko Sakić/narod.hr

[ad id=”93788″]

Ukidanje Mesićeva ureda kao odmjeravanje političkog utjecaja, uključila se i RSE

Tako se ukidanjem Mesićeva ureda na svojim mrežnim stranicama pozabavila i Radio Slobodna Europa. Inače, RSE je 1950. osnovala vlada Sjedinjenih Američkih Država radi promičbe vlastitog društvenog uređenja i vrijednosti, odnosno deklarativno, kako bi pružila informacije i narodu iz komunističke Istočne Europe i Sovjetskog Saveza, kojima je to bilo uskraćeno zbog nepostojanja slobodnih medija u spomenutim zemljama.

Kako je Hrvatska punopravna članica EU i NATO, ne postoji nikakav javno deklarirani razlog da se RSE bavi našom zemljom. Ipak Hrvatska je na njihovim mrežnim stranicama smještena uz BiH, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo. Iz ovoga je očito, ako ne postoji deklarativni razlog, postoji neki drugi, a koji je vidi se kad pročitate tekst iz pera njihovog novinara Enisa Zebića. RSE je, naime, objavila članak; „Zašto Mesić smeta vladajućima?“ U njemu se na krajnje tendenciozan i neprofesionalan način bave tom temom, s probranim sugovornicima. Tako, predsjednik Lige antifašista Zoran Pusić, kaže; „…u ovom periodu relativizacije ako ne zločina, a onda ustaškog režima koji je do tih zločina doveo, ta Mesićeva nedvosmislena osuda je sigurno nešto što je smetalo političarima koji su sada na vlasti.”

Potom dodaje u obranu Mesića; “Mislim da je bilo nekoliko ekscesa koje svatko od nas može imati, ali njegova glavna crta je desetljećima bila iskrena odanost vrijednostima antifašizma.”

Moram ovdje dodati da ih može imati svatko, osim Zlatka Hasanbegovića, kojega su lažno optužili i medijski oblatili isti ljudi koji imaju toliko razumijevanja za Mesića da će mu čak, u prostorijama Lige antifašista osigurati jednu sobu za aktivnosti kada ostane bez ureda.

Nadalje se u članku o ukidanju Mesićevog ureda slično, redom izjašnjavaju, Jasmin Klarić šef zagrebačkog dopisništva “Novog lista”, potom Žarko Puhovski, te Drago Pilsel. Tako dakle, RSE doživljava demokraciju, kao pravo na istinu samo one strane koju oni podržavaju, pa će za mene ubuduće nositi naslov Tanjug – Telegrafska agencija nove Jugoslavije, protiv koje je RSE deklarativno vodila medijski rat do propasti te države.

Kako ukinuti Mesićev ured nerješiva enigma za vladajuće

Zakon o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti donesen je 2004., dogovorom Ive Sanadera i Stipe Mesića, pred kraj njegovog prvog mandata. Sanader i Mesić su i ranije odlično surađivali, primjerice kada su se dogovorili da Jadranka Kosor prođe u drugi krug predsjedničkih izbora 2005.g. koje je namjerno izgubila. Interesantno, medijski razapet Sanader, nikada nije bio prozivan zbog tog Zakona.

Tek nekoliko dana prije isteka 2015.g. oglasio se Miro Bulj, na svom Facebook profilu; „Čemu služi Mesićev ured? To treba odmah ukinuti!“ Možda je Bulj tada vjerovao kako s tim neće biti nikakvih problema, ali se prevario.
Potom je 17. ožujka 2016.g., Klub zastupnika HSP AS u Hrvatskom saboru, podnio zakonski prijedlog za ukidanje Ureda Stjepana Mesića.

Žestoka medijska rasprava trajala je nakon toga gotovo mjesec dana, a onda 14. travnja 2016. g. Vlada predlaže da se bivšem predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću zbog “trenutnih gospodarskih uvjeta” ukine trajno pravo na ured.

Pet dana kasnije, Saborski odbor za Ustav na sjednici 19. travnja 2016.g. odbio je Vladin prijedlog o ukidanju Mesićevog ureda. Sporno im je bilo da su glavni razlog ukidanja ureda navedene financijske uštede za proračun, te zatražili da Vlada navede ustavno-pravne razloge za svoju odluku.

No, bez obzira na sve, napokon je 29. travnja 2016.g., kao 8. točka 3. saborske sjednice na dnevnom redu bilo je ukidanje Ureda bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. I onda se nimalo slučajno dogodilo da vladajući nisu imali kvoruma. Naime, trebalo je biti 76 zastupnika u dvorani, no u tim trenucima tamo ih je bilo tek 70. Stoga je predsjednik Sabora Željko Reiner prekinuo sjednicu.

Stoga, do daljnjega, Stipe Mesić ostaje u svom uredu. Ovakav razvoj događaja govori o ozbiljnim problemima vođenja i upravljanja, koji su kod vladajućih vidljivi već duže vrijeme.

Ukoliko im je problem ukinuti jedan posve bespotreban ured, kako će se usuglasiti oko najvažnijih problema našega društva i gospodarstva. Hrvatska država i narod nemaju više vremena.

Željko Sakić/narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Komentar

SDP-ova kampanja i podjela Mosta i Glasnovića HDZ-u dali tri mandata u dijaspori

Objavljeno

na

Objavio

foto: Kamenjar.com

Dijaspora se ponovno vratila u okrilje HDZ-a na ovim saborskim izborima što se može zahvaliti mobilizaciji mašinerije HDZ-a u Bosni i Hercegovini i činjenici da su se podijelili glasovi između MOST-a i liste generala Željka Glasnovića. Tako se nije ponovila iznimka iz 2016. godine kada je privremeno jedna neovisna lista koju je predvodio general Željko Glasnović uspjela narušiti taj monopol i plasirati se u Sabor.

Sva tri mjesta u Saboru osigurali su HDZ-u birači iz Bosne i Hercegovine, gdje je zabilježen najveći odziv i porast u odnosu na izbore prije četiri godine. Pa ipak najviše preferencijalnih glasova u XI. Izbornoj jedinici pripalo je drugome na listi i gradonačelniku Ljubuškoga Nevenku Barbariću, slijedi HDZ-ov dužnosnik Radoje Vidović iz središnje Bosne, a tek treće mjesto ima nositeljica Zdravka Bušić. Prema neslužbenim informacijama Bušić ima ambiciju biti u izvršnoj vlasti, a ne u Saboru, pa bi tamo mogla sjediti trenutačno četveroplasirana po preferencijama Stana Burić iz malenoga mjesta Ravnog, poznatog po tome što su ga četnici kao prvoga u BiH razorili u listopadu 1991., kada je bošnjačko Sarajevo poručivalo ‘Nije to naš rat’.

Ostatak dijaspore, Australija, Europa ili SAD, uglavnom su dali najveću potporu generalu Glasnoviću. No nedovoljnu. Naime, HDZ-ova izborna mašinerija u Bosni i Hercegovini uspjela je na izbore u dva dana izvući više od 23.000 birača te tako nedostižno podići prag i praktično onemogućiti šanse drugim listama. Naime, s obzirom na to da je u primjeni D’Hondtova metoda u izračunu mandata, to je značilo da svakoj drugoj listi treba najmanje 8.500 do 9.000 glasova u XI. izbornoj jedinici kako bi uopće dobili mogućnost ući u raspodjelu. Druga stvar koja je otežala posao HDZ-ovoj konkurenciji jeste podjela glasova između liste Mosta i Domovinskoga pokreta, odnosno generala Glasnovića kojega su podržavali. Pa ipak, rezultati pokazuju da bi teško čak i zajedno stigli do jednoga saborskog mandata.

I treća, vjerojatno najvažnija stvar koja je toliko izvukla Hrvate iz BiH na birališta, čak 30 posto više nego na izborima 2016. godine, bila je šovinistička kampanja koju su vodili SDP-ovci u Hrvatskoj. Naime, masovno se plašilo građane Hrvatske kako će im ‘neki tamo dole, preko granice odlučiti sudbinu’, ‘da će masovno stizati autobusima’… U tome smislu sve je podsjećalo na prve izbore kada se u Hrvatskoj dogodila smjena vlasti i na vlast došla trećesiječanjska koalicija nakon kampanje u kojoj se otvoreno upiralo prstom u dežurne krivce Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Do te mjere bila je degutantna, gubitnička kampanja da su ju kaznili i njihovi birači u Hrvatskoj.

Politički je legitimno tražiti da ti ‘dolje’ ne glasuju. Ali prije nego što to ostvare, treba promijeniti jednu ‘sitnicu’ – Ustav Hrvatske koji je dao pravo glasa svim Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Dok se svi glasovi nisu niti brojali, čestitku premijeru Andreju Plenkoviću uputio je čelnik bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragan Čović. Izrazio je očekivanje kako će Republika Hrvatska s Plenkovićem na čelu nastaviti podupirati Hrvate u Bosni i Hercegovini kako bi ostvarili jednakopravnost u ovoj zemlji, te nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na putu k Europskoj uniji. Ne će trebati dugo čekati kako bi se vidjelo hoće li rezultati te politike prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini biti samo deklarativni ili pak biti tek nastavak iznošenja deklaracija i biranih riječi, a od rezultata ne će biti ništa. Hrvatska je praktično riješila svoja najvažnija, strateška pitanja, osim Bosne i Hercegovine i tamošnjih Hrvata. Nakon rješavanja srpsko-kosovskog boja oko granica, najavljuje se da će se međunarodna zajednica snažnije pozabaviti Bosnom i Hercegovinom. U toj medijaciji nije nevažno tko će sjediti u vlasti na Zagrebu. Većina Hrvata u BiH smatra kako im HDZ s Andrejom Plenkovićem može najviše pomoći.

Ako su stvarno dionice Andreja Plenkovića u Bruxellesu toliko velike, onda se vjerojatno može izboriti makar za izmjenu Izbornoga zakona, što bi hrvatskome narodu iz BiH doslovno bio put za izlazak iz ropstva u kojemu se nalaze punih 25 godina zbog nakaradnih rješenja iz Daytonskoga sporazuma koji ih je ostavio pravim političkim bogaljima.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Janez Janša: Masakr u Srebrenici se ne bi dogodio da je osuđena komunistička ideologija

Objavljeno

na

Objavio

Povodom obilježavanja 25. godišnjice u Srebrenici premijer Slovenije Janez Janša oglasio se na Twitter profilu.

“Ne bi se dogodila Srebrenica 1995. godine da su osudili komunistički genocid na isti način kao holokaust. Jer ovo je, unatoč većem broju ubijenih, doktrina da se neprijatelj mora fizički uništiti koja je oživjela pri raspadu Jugoslavije”, objavio je Janša na svom službenom profilu.

 

Plenković: Žrtve Srebrenice ne smiju nikad biti zaboravljene

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari