Pratite nas

Reagiranja

Ukidanje županija – novi potez detuđmanizacije i dekroatizacije

Objavljeno

na

Nema razlike između kraljevih oblasti i markićkinih i kujundžićevih regija

Hvala Hrvoju Hitrecu glede napada na teritorijalni, poglavito županijski ustroj Hrvatske, koji me podsjetio me na Vidovdanski ustav, pa ću tim tragom nastaviti. Vidovdanski ustav Kraljevine SHS je taj koji je ukinuo tradicionalne hrvatske županije, tamo gdje su postojale dakako, i teritorijalno podijelio novu državu na oblasti, okruge, srezove i opštine (službeni nazivi!). „Oblasti“ su najveća ustrojstvena jedinica koja ne smije brojiti više od osamsto tisuća stanovnika, pa ni u slučaju kad se dvije ili više manjih „oblasti“, recimo samoupravno, odlukama svojih skupština, povežu.

https://i1.wp.com/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e1/Podjela_Kraljevine_SHS_na_33_oblasti.jpg?resize=606%2C507

Teritorij Hrvatske svojom uredbom osobno je podijelio srpski kralj Aleksandar na šest „oblasti“: Zagrebačku sa sjedištem u Zagrebu, Osječku u Osijeku, Srijemsku (i Zemun je tu, još uvijek) u Vukovaru,  Primorsko-krajinsku(!) sa sjedištem u Karlovcu, Splitsku u Splitu i Dubrovačku sa sjedištem u Dubrovniku. Pritom je Međimurje dao Mariborskoj oblasti, Baranju Novosadskoj, Bačkoj, a Boku otkinuo od hrvatskih krajeva i predao crnogorskoj Zetskoj oblasti. Istra, Rijeka, Zadar… bili su pod okupacijom talijanskoga iredentizma i fašizma.

Aleksandrov banovinski i SPC-ov svetosavski rastroj Hrvatske 1929. stiže, opet kraljev, sada na temelju njegova oktroiranog ustava od šestoga siječnja 1929. „riječni“, „bratstvo-jedinstveni“ banovinski ustroj – na banovine po imenima rijeka: Dravska, Savska, Drinska, Vrbaska, Primorska, Zetska, Dunavska, Moravska i Vardarska. Zanimljivo je kako se ni ovoga puta kralj Aleksandar nije usudio Zemun pripojiti nekoj srpskoj banovini – i on je smatrao kako je Zemun „naš“, ili barem nije „njihov“, a mogao ga je pripojiti i Vardarskoj, toliko mu je bila jaka i neograničena volja. U sedam od devet banovina živješe Hrvati, a Hrvatska bješe razlomljena na njih šest.

Svetosavski patrijarsi Srpske pravoslavne crkve Hrvatsku teritorijalno danas vide (pisah i o tomu ovdje početkom ove godine, a gdje bih se smio citirati) kao i patririjarh Irinej o pravoslavnom Božiću kao: „Dalmaciju, Hrvatsku, Slavoniju, Liku, Kordun i Baniju“. Ustvari su oni pravi i iskreni „dečaci“: Hrvatska im je samo jedna od ne znam, primjerice „zemalja“. Nje, ako se ne ćemo lagati, u mozgu SPC-a zapravo ni nema.

Kako to rade „naši“

Nu pustimo sada razne Srbe, svetosavske, velike i male, kraljevske, četničke…, nego pogledajmo što nam razni naši(?) nude kao budući preustroj bidne nam Hrvatske, kako bi se „uštedjelo“, smanjila korupcija i postalo to nešto, je l’ te – učinkovitije. Prvo je nastala ta neka „statistička Hrvatska“ podijeljena na tri regije-jedinice za  „obračun“. Usput je skočio HDSSB hoteći Slavoniju regionalizirati i ustavno usamiti. Samo je mrvica nedostajala pa da ne uskoče u takav ustavni sporazum sa SDP-om, ako me još pamćenje služi, o pet regija. Kojih pet? Volio bih znati. E pa to je vrlo približno s vidovdanskih  šest oblasti. Dodamo li još tomu kako bi IDS sigurno tražio poseban status za Istru, skoro da nam se vratila 1921.! Ministar Arso Bauk je već bio upravno podijelio Hrvatsku na pet regija, ali se onda od toga odustalo najvjerojatnije iz prozaičnog razloga što bi, a bliže se izbori, Kukurika mogla kadrovirati samo na pet, a ne kao do sada na dvadeset mjesta.

https://i0.wp.com/www.matica.hr/slike/vijenac/vijenac388/STG40201.gif?resize=182%2C262

Je li kralj Aleksandar uzor našim ustavotvorcima?

 Inicijativa U ime obitelji preko izbornog sustava također je zaigrala s pet „izbornih regija“. Kako li bi se krojile njezine „regije“? Ivo Josipović u svojim ustavnim promjenama, koje će ako ga izaberete provesti milom, referendumom uz supotpis Zorana Milanovića, a ako Zoka ne će – i on će prikupljati potpise o teritorijalnom ustroju za „pet do osam regija“, pa će volju provesti ako treba i referendumskom silom.

 Čemu toliki napori, možda je bolje da nam i on „oktroira“ jednoga Ustava. Kojih pet’ i koliko su one suglasne s onim svetosavskim „ustrojem? Koja je šesta, koja sedma, koja osma? I tzv. „desničari“, kao prof. Mile Kujundžić bi Hrvatsku regionalizirali na jedno njih pet šest, recimo „regija“: S tugom, jadom i žalošću moram ustvrditi kako su prijedlozi glede ovoga pitanja daleko ispod razine rješenja Ustava SRH od 1974. Teritorijalno ustrojbeno SRH je tada imala deset „zajednica općina“, recimo „županija“ i 114 općina – ni komunistima  eto nije padalo na pamet razlomiti Hrvatsku na „pet, šest, do osam“ regija. Glavna značajka ovoga ustroja su bile relativno velike općine. Posljedica je bio razvoj općinskih središta i zaostajanje ostalih naselja, sela u skoro svakoj općini u Hrvatskoj. Naročito je to bilo vidljivo u neizgrađenosti komunalne infrastrukture, vodovoda, kanalizacije, cesta, telefonije, liječničkih usluga… Mnoga naselja su tek dobivanjem statusa općine nakon 1993. nadoknadile zaostatak u tom dijelu razvoja svojim sredstvima, uz pomoć države i svoje županije.

Priprema „regija“ za ralje globalizacije

Inače prokleta je neistina kako sadašnji ustroj puno košta i stoga što lokalnoj, gradskoj i županijskoj samoupravi pripadaju mrvice od ukupnog poreznog kolača. Neki su troškovi vjerojatno i preuveličani, ali oni se mogu smanjiti i strožom kontrolom, recimo plaća „grado-načelničkih lola“, dopuštenjem da mogu zaposliti samo jednu ljubavnicu(ka) a ne dvije(dva), organiziranjem zajedničkih službi za više općina i sl. Ukratko postojeći sustav ne treba dirati već ga poboljšati, pa i vraćanjem Županijskog doma kao drugog doma Hrvatskoga (državnog) sabora.

Što je bit sadašnjih nastojanja u rasturanju županijskoga, gradskog i općinskog ustroja? Novu „regiju“ udaljiti od države s jedne strane i od lokalne zajednice s druge strane. Tako relativno samostalna, a slabija od države, postala bi podatniji plijen globalizacije, njezina zemlja, šume, voda, zrak, „resursi“… Osim što je razmontiranje županija napad na nešto što relativno dobro funkcionira, atak na stoljetnu tradiciju, ona je još jedan od poteza tzv. „detuđmanizacije“, projekta kojega smo odavno označili dekroatizacijom Hrvatske. Donekle je shvatljivo kad tako postupaju oni s „ljevice“ – dakako i neprihvatljivo – ali kad s njima stupaju oni s „desnice“ (HDSSB, prof. Kujundžić, dr. Markićka…) onda jedino što mogu zaključiti kako ih je napala ona vrana koja ne samo da „pije“ mozak već im je iskljucala i oči. Paradoksalno, a on obožava tu riječ, jedan od rijetkih „saveznika“ u ovom problemu mi je Zorana Milanović. On se do isteka mandata, hvala Bogu, ne će pačati u ovo pitanje. Na „branik“ županija i općina trebao bi stati i HDZ i jasno reći što o tome misli.

Mato Dretvić Filakov

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Kujundžić pisao Jandrokoviću: Produžite datum predaje potpisa za pet dana

Objavljeno

na

Objavio

Kandidat za potpredsjednika HDZ-a Ivan Kujundžić zatražio je u utorak od glavnog tajnika Gordana Jandrokovića produžetak roka za prikupljanje potpisa kandidata na unutarstranačkim izborima i upozorio da je broj traženih potpisa nerealan jer HDZ, tvrdi, nema 210.000, već manje od 50.000 članova

Uoči isteka roka za prikupljanje potpisa u petak, 28. veljače, Kujundžić traži da se datum za predaju kandidacijskih lista produži za pet dana kako bi kandidati mogli prikupiti preostale potpise koji im stižu s terena.

Poziva i da se još jednom prebroji članstvo HDZ-a, za koje glavni tajnik Jandroković tvrdi da iznosi 210.000 članova.

Naime, na temelju tog podatka, određeno je da kandidati za predsjednika stranke i zamjenika moraju prikupiti 10.500 potpisa, a kandidati za potpredsjednike više od 6000 tisuća.

“Poštovani, kako je još uvijek na terenu opća strka i zbrka oko potpisa kandidacijskih lista tražim da se datum predaje produži za pet dana, kako bismo svi, možda lakše prikupili preostale potpise s terena za kandidature, koje stižu poštom i na druge načine!

Podsjećam Vas kako mi niste odgovorili ni na jedno moje pismo, te Vam ga ponovo šaljem kao apel.

Još jednom prebrojite naše članstvo. Jedini relevantni broj je GDPR, a on je navodno manji od 50-tak tisuća članova. Sve drugo nas uvodi u
blamažu i neljudski odnos prema našim vrijednim ljudima na terenu, koje bespotrebno mučimo i izluđujemo nepromišljenim administrativnim
mjerama, bez imalo osjećaja. U konačnici radimo dugoročnu štetu loše sjetve za nedaj Bože, još goru jesenju žetvu”,  napisao je Kujundžić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Esih prozvala ‘progresivce’: Neka me sad svi koji misle drukčije slobodno spale u liku Krnje

Objavljeno

na

Objavio

Saborska zastupnica Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih na Facebook profilu je objavila kako ne osuđuje spaljivanje Krnje u Imotskome. Navodi kako za razliku od ostalih političara koji sporazumno javljaju da su osudili spaljivanje, ona ne vidi ništa krivog u tome.

“Svaki dida i baba prije više stoljeća, otkad Krnjo obitava u hrvatskoj tradiciji, više su razumjeli pojam i smisao demokracije od domaće progresivne ekipe i njihovih satelita s tzv. desnog centra.

I mediji sporazumno javljaju da su baš svi političari, bez obzira na stranačku orijentaciju, osudili spaljivanje Krnje u Imotskome.

Eto, ne i ja. Nije me nitko pitao (jer odgovor bi kvario statistiku), ali sam se u toj generalizaciji osjetila prozvanom.

Neka me sad svi koji misle drukčije slobodno spale u liku Krnje kao simbolu neprihvatljive im pojave u društvu, za što Krnjo (Fašnik, Karneval, Pust…) i jest oduvijek služio.

Neće biti tuženi”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari