Pratite nas

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban kaže da je Mađarska sigurna i preporučuje: ‘Više Balatona, manje Jadrana!’

Objavljeno

na

Objavio

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjedanje EU-om – teret na leđima Angele Merkel

Objavljeno

na

Objavio

Angeli Merkel je više puta tijekom njezinoga kancelarskog mandata predbacivano da nije „Europljanka srcem i dušom”, da joj nedostaje strasti. Ona je, međutim, u svom prvom govoru pred Europskim parlamentom nakon što je Njemačka od Hrvatske preuzela predsjedanje EU-om, pokušala biti nešto emotivnija.

Europa nakon korona-krize stoji pred najvećom provjerom u svojoj povijesti i „Europa bi se morala promijeniti ako je želimo zaštititi i sačuvati”.

„Nitko ne može sam”

„Ja vjerujem u Europu, ne samo kao u ostavštinu prošlosti, već kao u nadu i viziju budućnosti“, rekla je Merkel o Europskoj uniji – koja se godinama stalno nosi s novim krizama. Ona zapravo govori o ustavnom sporu, o financijskoj krizi, izbjeglicama… Sve to je dovelo do povreda pojedinih zemalja-članica što bi sada trebalo nadvladati. „Europa će iz krize izaći jača ako je zajednički ojačamo. Jer, nitko ne može sam.”

Merkel stalno govori o osnovnim demokratskim vrijednostima EU-a, o vrijednostima i pravima kao zajedničkom temelju. Suspenzija tih prava, kao na primjer zbog korona-krize, ne bi smjela nikada postati pravilo, rekla je savezna kancelarka očito aludirajući na Viktora Orbana iz Mađarske, koji i dalje pripada obitelji njezinih kršćanskih demokrata u Europskoj pučkoj stranci (EPP).

Ali, što kancelarka zapravo želi reći kada naglašava demokratske vrijednosti EU-a? Zna se da se ona zalaže da se pridržavanje vladavine zakona poveže s raspodjelom sredstava iz europskih fondova. Pa ipak, ona se nikad nije dosljedno držala te kontroverzne teme, jer to nailazi na žestoko protivljenje Mađarske i drugih država. A malo je vjerojatno da će se i sada prihvatiti ove teme, kada je ionako komplicirano postizanje jedinstva oko proračuna EU-a i fondova za obnovu nakon korone.

Glavna tema Angele Merkel su vrijednosti političkog i financijskog zajedništva. „Solidarnost nije samo humana gesta, već održiva investicija. Ona nije samo politički nužna, već će se i isplatiti.“ Kod tih kancelarkinih riječi se vidi da će ona u idućim pregovaračkim noćima formalno apelirati na svoje kolege. „Svaki kompromis će vam koristiti i na nacionalnoj razini.” Njezina mantra je da bi jedinstvo oko milijardi za svladavanje korona-krize bilo u interesu svih zemalja-članica.

Nema vremena za gubljenje

Iza tih lijepih riječi krije se zapravo surova borba za novac. Angela Merkel se još jednom zauzela za njemačko-francuski prijedlog o formiranju fonda za obnovu u visini od 500 milijardi eura – Europska komisija i Europski parlament zahtijevaju čak 750 milijardi.

„Naš cilj je što brže postići dogovor”, još ovog ljeta, rekla je kancelarka. Ne smijemo gubiti vrijeme, jer će to u suprotnom pogoditi najslabije. A to iziskuje veliku spremnost na kompromis svih strana. Kancelarka je istovremeno upozorila da ne bi smjele biti opterećene samo ekonomski jake zemlje; mora se razmisliti o tome koliko bi zemlje mogle pružiti u političkom i društvenom smislu.

Ali, spor oko Fonda za obnovu i sljedećeg proračuna EU-a odigrava se u pozadini „globalnih previranja” i protjerivanja, kriznih područja na europskim granicama i oslabljenog transatlantskog saveza. Merkel je Kinu spomenula prilično lapidarno. Ona govori o strateškim vezama, bliskim trgovinskim vezama i otvorenom dijalogu, a ni riječi nije rekla o Hongkongu ili kršenju ljudskih prava Ujgura.

Kancelarka je dobila aplauz za svoje zapažanje kako korona-kriza postavlja granice „populizmu koji prikriva činjenice“. „U demokraciji su potrebni istina i transparentnost”, rekla je Merkel. Kao „obožavateljica klasične glazbe“, Merkel je na kraju još govorila o 250. rođendanu Beethovena, europskoj himni i ideji bratstva i sloge.

Ovo nije bio najbolji govor Angele Merkel, ali njezino predsjedanje će se ionako mjeriti onim što bude postigla na kraju.

Prilično puno Nijemaca…

Predsjednica Europske komisije, još jedna Njemica Ursula von der Leyen, pokušala je odmaknuti se od kancelarke. Ona je govorila o velikom očekivanju od njemačkog predsjedanja, ali i o tome da bi se moralo učiti na greškama iz financijske krize. To je za mnoge Europljane bila noćna mora: nezaposlenost, pad javnih investicija, uništenje državnih programa…

„Tako ne mora biti”, rekla je von der Leyen, jasno odbacujući jučerašnju politiku štednje i zalažući se za snažan program obnove.

Nakon nje je govorio Manfred Weber, šef Zastupničkoga kluba kršćanskih demokrata u Europskom parlamentu. On je podsjetio Angelu Merkel na njezinu povijesnu odgovornost i usporedio je s osnivačima Europske zajednice poput Roberta Schumana i Konrada Adenauera. Sa svakom njegovom rečenicom izgledalo je da je teret na njezinim leđima veći.

Lijepe riječi za nju našla je i predsjednica Zelenih Ska Keller koja je pozdravila obećanja Angele Merkel za suzbijanje klimatskih promjena, a koja je zapravo na taj način samo još više podigla letvicu.

Onda je kritika zdesna stigla opet od jednog Nijemca, šefa Alternative za Njemačku Jörga Meuthena u njegovoj funkciji europskog zastupnika. Uobičajeno žestoka kritika Ljevice dolazi od Martina Schirdewana. I on je Nijemac.

Hoće li se ovolika nazočnost Nijemaca shvatiti kao prijetnja? Kada se radi o predsjedanju, ipak će prevagnuti vrlo visoka očekivanja od iskustva i političke sposobnosti Angele Merkel – osim kod desničarskih populista. U trenutnoj dubokoj krizi mnogima izgleda bolje da je za kormilom jaka zemlja koja će voditi EU idućih šest mjeseci. Greške i neuspjesi pod ovakvim okolnostima nisu predviđeni. Svi sada očekuju od Angele Merkel – SVE.

Barbara Wesel
Deutshe Welle

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari