Pratite nas

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump od Saudijske Arabije i Rusije očekuje da smanje svoju proizvodnju nafte

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump od Saudijske Arabije i Rusije očekuje da smanje svoju proizvodnju nafte, što je signal da bi rat tim energentom između dviju država mogao završiti, a cijene narasti do prijašnjih razina.

Trump je na Twitteru objavio da je razgovarao sa saudijskim princom prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, koji je potom razgovarao s Kremljom.

Dvije strane će smanjiti proizvodnju za 10 do 15 milijuna barela, tvrdi američki predsjednik. Cijene nafte su nakon objave porasle za gotovo 47 posto, piše Financial Times.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, nakon toga je pozvala na izvanredni sastanak proizvođača kako bi se globalno tržište stabiliziralo.

No glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za agenciju TASS rekao je da predsjednik Vladimir Putin nije u posljednje vrijeme razgovarao s bin Salmanom, nakon čega su cijene nafte ponovno pale.

„Ne, nije bilo takvog razgovora“, naglasio je Peskov.

Naftni rat između Moskve i Rijada drastično je spustio cijenu energenta koji je već pojeftinio smanjenom potražnjom zbog pandemije koronavirusa. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

NATO pomaže u borbi protiv pandemije koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

NATO se obvezao pomoći u borbi protiv koronavirusa vojnim zrakoplovima za evakuaciju oboljelih i dopremu pomoći na konferenciji u četvrtak, prvoj održanoj videovezom i pozdravio je svoju novu, 30. članicu Sjevernu Makedoniju.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a zadužili su zapovjednika savezničkih snaga u Europi, generala Toda Woltersa da koordinira potrebnu vojnu potporu u borbi protiv koronakrize te kako bi se počeli koristiti koridori za brzi prelet u euroopskom zračnom prostoru za vojne zrakoplove koji prevoze medicinsku opremu.

“NATO je stvoren da bi se bavio krizama. MI možemo pomoći i naš Savez igra svoju ulogu”, izjavio je glavni tajnik NATO-a nakon završetka video-konferencije ministara vanjskih poslova 30 zemalja članica.

Kriza s pandemijom koronavirusa onemogućila je fizički sastanak u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i stoga je održan prvi virtualni ministarski sastanak u 70-godišnjoj povijesti Saveza.

Vojno zapovjedništvo Saveza zaduženo je identificirati kapacitete i viškove opreme kako bi se ona mogla poslati zemljama koje su najviše pogođene koronakrizom, objasnkio je Stoltenberg.

“Sve zemlje članice su pogođene, ali ne sve na isti način i u isto vrijeme. Osim toga, neke članice imaju veće kapacitete od drugih”, rekao je Stoltenberg na video-konferenciji za novinare.

Dogovoreno je i održavanje izvanrednog sastanka ministara obrane zemalja članica u travnju koji će razgovarati o potpori koju NATO pruža saveznicima.

NATO ističe da već sada koordinira i podupire napore država članica u borbi protiv pandemije kroz logističku, transportnu i medicinsku pomoć.

“Zahvaljujem na dodatnim ponudama pomoći koje su zemlje saveznice danas iznijele te na velikoj potpori koju su saveznici već pružili”, istaknuo je Stoltenberg.

Glavna zadaća NATO-a i dalje je zaštita gotovo milijardu ljudi koji žive u članicama Saveza te da NATO-ove sposobnosti vođenja operacija nisu ugrožene, rekao je.

Razgovaralo se i o NATO-ovim misijama u Iraku i Afganistanu te o potpori Gruziji i Ukrajini.

U zajedničkoj izjavi koju su ministri usuglasili na sastanku kaže se da “unatoč tome što čini maksimum na suzbijanju krize, NATO ostaje aktivan, usredotočen i spreman za svoju osnovnu zadaću: kolektivnu obranu, upravljanje krizama i sigurnosnu suradnju”.

“Naša sposobnost vođenja operacija, odvraćanja i obrane od svih prijetnji s kojima se suočavamo je nedvojbena. I danas smo donijeli daljnje odluke o unaprjeđenju uloge NATO-a u sučeljavanju s trenutačnim i budućim sigurnosnim izazovima”, stoji u izjavi.

Ministri su također u svojoj izjavi pozdravili svoju novu, 30 članicu Sjevernu Makedoniju. “Dok se suočavamo s ovim izazovom bez presedana, naših 30 nacija zajedno stoji u solidarnosti i transatlantskom jedinstvu”, ističu ministri. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari