Pratite nas

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović: Razina antisemitizma u Hrvatskoj među najnižima u svijetu

Objavljeno

na

Objavio

Razina antisemitizma u Hrvatskoj među najnižima je u svijetu, ali u borbi protiv svih oblika mržnje potrebno je učiniti još i više, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u petak u Jeruzalemu.

“Nedavno istraživanje pokazalo je da je razina antisemitizma u Hrvatskoj među najnižima u Europi i u svijetu, ali za mene je to još uvijek previše”, kazala je Grabar-Kitarović uoči susreta s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom.

“Ali želim naglasiti da od promjene kaznenog zakona 2013. nijedan slučaj antisemitizma u Hrvatskoj nije ostao nezabilježen i takav trend trebamo nastaviti”.

Grabar-Kitarović je u četvrtak sudjelovala na Svjetskom forumu o holokaustu u Yad Vashemu, koji je bio posvećen skorašnjoj 75. godišnjici oslobođenja Auschwitza.

Rivlin je kazao da je “duboko dirnut i zahvalan” što je Hrvatska na tom skupu sudjelovala na razini predsjednice države.

“Okupili smo se na tom povijesnom skupu ne samo kako bi pokazali da je Auschwitz bio simbol zla i mržnje, nego iz zbog potrebe da ostanemo zajedno, ujedinjeni kako bi uzvratili bilo kakvom fašizmu, antisemitizmu, rasizmu i svakoj mržnji”, kazao je Rivlin.

Grabar-Kitarović kazala je da je snošljivosti, temelja društva, potrebno više i u Hrvatskoj i u svijetu.

“Mir nikada ne treba uzimati zdravo za gotovo”, kazala je. Agresije na Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Kosovo to pokazuju, dodala je predsjednica.

“Treba biti oprezan, ne stvarati klimu histerije, ali paziti na trendove koji su ponekad ispod površine, nisu vidljivi i mogu isplivati u obliku nasilja prema drugima”, kazala je.

“U Hrvatskoj trebamo učiniti još više ne samo u borbi protiv zločina iz mržnje na osnovu nacionalnosti, vjere, nego i na širenju govora mržnje preko interneta i usvojiti zakonsku platformu kojom se neće kršiti sloboda govora, ali će se zabraniti govor mržnje prema ženama ili drugim ljudskim bićima”, kazala je.

Izraelsku kolegu informirala je da je pronađeno dobro rješenje za spomenik holokaustu u Zagrebu, koji će biti ispred željezničkog kolodvora, odakle su Židovi, Srbi, Hrvati, Romi u vrijeme NDH bili deportirani u Auschwitz i Jasenovac.

“Na njemu će pisati da je u spomen na šest milijuna žrtava holokausta, a posebno na 30.000 Židova ubijenih u NDH”, rekla je Grabar-Kitarović.

Spomenik bi trebao biti otkriven do završetka hrvatskog predsjedanja EU-om.  (Hina)

29. kolovoza 1941. – Nedićeva nacistička Srbija bila je prva zemlja u Europi s epitetom judenfrei

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Hoće li Matteo Salvini srušiti talijanski ‘Berlinski zid’?

Objavljeno

na

Objavio

Ako vođa talijanske “krajnje” desnice Matteo Salvini pobijedi u nedjelju na regionalnim izborima u Emiliji-Romagni, kolijevci talijanske ljevice i sjedištu Ferrarija, parmezana i parmskog pršuta, njegov idući zgoditak mogla bi biti premijerska fotelja.

Pet mjeseci nakon što je izgubio dužnost potpredsjednika vlade i ministra unutarnjih poslova ponajviše zbog vlastitih pogrešnih procjena, Salvini radi na spektakularnom povratku

Vođa “krajnje” desne Lige polaže sve nade u izbore u Emiliji-Romagni, kojom od Drugog svjetskog rata nije vladao nitko osim ljevice.

Kada bi Liga ondje pobijedila, to bi bilo kao “rušenje talijanskog Berlinskog zida”, smatra Andrea Delmastro, zastupnik krajnje desne stranke Braća Italije, Salvnijeve saveznice.

“Ako pobijedimo ovdje u Emiliji, idući dan ću otići u palaču Chigi (ured premijera) i deložirati Contea”, rekao je Salvini ovaj tjedan.

Salvini je u kolovozu srušio koalicijsku vladu s antiestablišmentskim Pokretom pet zvijezda u nadi da će isprovocirati izvanredne izbore na kojima je, kako su pokazivale ankete, očekivao laku pobjedu.

No, Pokret pet zvijezda udružio je snage s bivšim protivnikom, lijevom Demokratskom strankom, i izgurao Salvinija i njegovu Ligu u oporbu.

Salvini (46) sada računa na pobjedu u Emiliji-Romagni kako bi se vratio na vrh. Tjednima obilazi tu regiju, održava do deset skupova na dan i koristi sve svoje populističke vještine.

Emilia-Romagna poznata je po hrani pa Salvini, ne bi li se uklopio i privukao birače, obilazi regiju i ljubi kolutove parmezana, miriše budžolu i jede tagliatelle alla bogolnese.

U subotu je održao skup u Maranellu, sjedištu Ferrarija, i pred pristaše izišao s crvenom bejzbolskom kapom s Ferrarijevim logom.

Zadnje ankete pokazivale su da kandidatkinja Lige Lucia Borgonzoni neznatno zaostaje za Stefanom Bonaccinijem iz Demokratske stranke.

“Previše je tijesno da bi se mogao predvidjeti rezultat”, rekao je Lorenzo Pregliasco, politički analitičar i stručnjak za ispitivanja javnog mnijenja iz instituta YouTrend/Quorum.

Bonaccini, predsjednik regije, kampanju je fokusirao na lokalna pitanja i pokušava se distancirati od nepopularne nacionalne vlade.

Emilia-Romagna jedna je od najbogatijih talijanskih regija, s niskom nezaposlenošću i općenito dobrim javnim uslugama. Bonaccini to pokušava pripisati sebi.

Ali kao i u drugim bivšim utvrdama ljevice, Liga je jako povećala popularnost šireći poruke usmjerene protiv imigracije i globalizacije i promovirajući socijalno-konzervativna stajališta koja nailaze na odjek među radničkom klasom.

“Ne možete zamisliti koliko mi je starih komunista zadnjih dana kazalo: birači Demokratske stranke više vole bankare od radnika, ovaj put glasat ćemo za vas”, pohvalio se Salvini na društvenim medijima 12. siječnja.

Lijevi centar zapravo je već izgubio Emiliju-Romagnu na općim izborima 2018., a to je potvrđeno i na izborima za Europski parlament 2019.

Liga je osvojila ruralna područja i male gradove, dok je Demokratska stranka i dalje snažna u glavnom gradu Bologni i u većim urbanim centrima.

U Bologni, otpor predvode Sardine, građanska inicijativa protiv Salvinija pokrenuta u tome gradu u studenom.

Sardine su uspjele napuniti trgove širom Italije sloganima protiv desničarskog populizma, a planiraju još jedan velik skup u Bologni kako bi mobilizirali birače ljevice.

Vidjet će se hoće li njihovi napori biti dovoljni. “Vjetar nacionalne politike očito puše u korist desnog centra”, rekao je Pregliasco.

Conte pokušava umanjiti značenje moguće pobjede oporbe u Emiliji-Romagni, prognozirajući da to neće srušiti njegovu vladu.

Po mišljenju Wolfanga Piccolija, supredsjednika tvrtke Teneo Intelligence, “slabost vladajuće koalicije njezina je najveća snaga”.

Mogućnost da izgubi od Salvinija i njegovih saveznika na novim općim izborima “mogla bi pomoći opstanku nestabilne koalicije Demokratske stranke i Pokreta pet zvijezda neovisno o rezultatima izbora u Emiliji-Romagni”, rekao je.

No, očajničko držanje za vlast samo kako bi se što je dulje moguće odgodio težak izborni poraz više nije baš neka perspektiva za vladajuće stranke.

Uz to, Salvini će imati priliku izložiti vladu još većem pritisku na novom krugu lokalnih i regionalnih izbora u svibnju i lipnju.

“Prije ili kasnije morat ćemo imati opće izbore… a s našim postotcima (u anketama) Matteu Salviniju suđeno je da postane premijerom”, rekao je zastupnik Lige Igor Iezzi za javni radio RAI. (Hina)

Strah od Mattea Salvinija

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari