Pratite nas

Naši u svijetu

Crne najave na 75. godišnjicu početka nacističke invazije na Poljsku i Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Da je na pomolu sukob kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata na svom je facebook profilu objavio ukrajinski ministar obrane Valerij Geletej. U velikom ratu s Rusijom mogli bi poginuti deseci tisuća ljudi, napisao je Geletej.

Dok se ukrajinske snage povlače pred proruskim neprijateljima u Lugansku Berlin Moskvi šalje oštre poruke.

ukraine-tank_635x250_1409439564Nužno je pripremati sankcije, rekla je novinarima u Berlinu kancelarka Angela Merkel. Iako bi sankcije i Njemačkoj donijele štetu, veća bi kaže šteta bila ne činiti ništa. Od početka govorim i duboko sam uvjerena, neće biti vojnog rješenja ovog sukoba. To misle i druge članice Europske unije. Ali, ne možemo jednostavno prihvatiti takvo ponašanje Rusije, rekla je.

Istodobno, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdi da vojnog miješanja neće biti. Mi smo isključivo za mirno rješenje te najteže krize, te tragedije. Sve na što idemo je promicanje političkog pristupa, tvrdi.

Ukrajinska vojska povukla se iz zračne luke u Luhansku
Ukrajinski vojnici povukli su se iz zračne luke u Luhansku, uporištu proruskih separatista na istoku zemlje, nakon topničkih napada ruske vojske, izjavio je glasnogovornik ukrajinske vojske Andrij Lisenko.

U međuvremenu je ukrajinska obalna straža pokrenula potragu za dvojicom svojih nestalih mornara nakon što je jedan od njihovih patrolnih čamaca potopilo topništvo proruskih separatista u Azovskom moru.

Separatisti sada prijete glavnoj luci Mariupolu.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko optužio je Moskvu za izravnu i otvorenu agresiju protiv svoje zemlje.

Njemački predsjednik Joachim Gauck i poljski kolega Bronislaw Komorowski u ponedjeljak će na poluotoku Westerplatti u Gdanjsku obilježiti 75. godišnjicu početka nacističke invazije na Poljsku i Drugog svjetskog rata.

invazija na poljskuPrve topovske granate ispaljene 1. rujna 1939. s njemačkog broda Schleswsig-Holsteina na poljsku bazu Westerplatte označile su početak najkrvavijeg sukoba u ljudskoj povijesti. Dva dana poslije Britanija i Francuska objavile su rat Hitlerovoj Njemačkoj.

Dvjesto poljskih vojnika hrabro se branilo na Westerplatti odolijevajući neusporedivo snažnijim njemačkim snagama tjedan dana.

Gauck i Komorowski će zapaliti svijeće na grobovima poljskih vojnika koji su poginuli u tom napadu i položiti vijenac na spomenik svima koji su branili poljsku obalu kod Gdanjska. Čuvajući duh prijateljstva nekadašnjih neprijatelja, dvojica će predsjednika sudjelovati i u raspravi sa studentima.

Svečanost u Gdanjsku bit će jedna od mnogih kojima će se danas obilježiti 75. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, koje će biti zasjenjene nelagodom izazvanom novim sigurnosnim izazovima na istoku Europe i sve većom eskalacijom sukoba Ukrajine i Rusije.

U šest godina, rat je zahvatio veliki dio globusa i odveo u smrt 60 milijuna osoba, čovječanstvo je svjedočilo užasima holokausta, a na kraju i djelovanje atomske bombe koju su, kako bi što prije završili rat, Amerikanci bacili na Hirošimu i na Nagasaki.

Njemačka je u Poljskoj isprobala svoju novu vojnu doktrinu Blitzkrieg, utemeljenu na koncepciji brzog prodora i uništavanja neprijatelja tenkovima i avionima. U Poljskoj, njemački su piloti istovremeno napali vojne i civilne ciljeve, a mogli su računati i na svoje sovjetske saveznike. Do početka listopada Njemačka i SSSR su pregazili cijelu Poljsku.

Prije napada na Westerplatti, nacisti su izveli nekoliko lažnih operacija kako bi stvorili iluziju poljske agresije na Njemačku i tako opravdali svoju invaziju. Najpoznatiji od takvih insceniranih napada je “incident u Gleiwitzu”, tada dijelu Njemačke, kada su nacisti odjeveni u poljske odore napali njemačku radijsku postaju.

U nedjelju su njemački i poljski biskupi zajedničkom misom obilježili godišnjicu tog napada u danas poljskim Gliwicama. Predsjednik njemačke biskupske konferencije kardinal Reinhard Marx i nadbiskup Poznana Stanislaw Gadecki zajedno su se prisjetili smrti, patnje i razaranja koje su Hitlerovi nacisti donijeli u Poljsku. Marx je činjenicu da su Njemci i Poljaci sada prijatelji i saveznici nazvao “čudom Božje milosti”.

Kijev optužuje Moskvu za otvorenu agresiju

porosenkoputinUkrajinski predsjednik Petro Porošenko optužio je u ponedjeljak Rusiju za otvorenu agresiju na njegovu zemlju, a Moskva se nada da će zdrav razum spriječiti Europu da uvede nove sankcije, dok istu Europu poljski intelektualci pozivaju da ne žmiri pred ruskom prijetnjom kao nekad pred nacističkom.

Snage ukrajinske vlade morale su se povući iz vitalno važne zračne luke blizu grada Luhanska pred vatrom ruskog tenkovskog bataljuna, piše agencija Reuters.

“Susjedna država pokrenula je izravnu i otvorenu agresiju na Ukrajinu. To je promijenilo stanje u zoni sukoba na radikalan način”, rekao je Porošenko u govoru na vojnoj akademiji u Kijevu, u kojem je najavio nova imenovanja na najviše dužnosti ukrajinske vojske.

Sve do prošlog tjedna činilo se da ukrajinska vojska pobjeđuje i da će ugušiti četveromjesečnu pobunu proruski usmjerenih stanovnika na istoku zemlje, pokrenutu nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča masovnim prosvjedima. No pobunjenici su otvorili novo bojište prema gradu Mariupolju.

Sukob se u nedjelju prvi put prenio na more

Porošenko je u ponedjeljak ponovno optužio rusku vojsku za izravno pomaganje pobunjenicima, no Rusija niječe vojnu umiješanost u događaje na istoku Ukrajine. U to ne vjeruju ni Europa i NATO, a ni ruska nevladina udruga koja kaže da je 15.000 ruskih vojnika poslano u Ukrajinu zadnja dva mjeseca i da je više stotina ubijeno.

Sukob se u nedjelju prvi put prenio na more kad su separatisti pucali na ukrajinski brod u Azovskom moru.

Europska unija dala je rok od tjedan dana, sebi za pripremu novih sankcija, a Rusiji da se popravi. No Putin je u ponedjeljak izrazio nadu da će Europa odustati.

“Nadam se da će prevladati zdrav razum i da ni mi ni naši partneri nećemo pričiniti štete” uzajamnim sankcijama, rekao je Putin.

Moskva je prošli tjedan upozorila da priprema uzvratne mjere Zapadu u slučaju novih sankcija. Rusija je već zabranila uvoz hrane europskih poljoprivrednika i time im nanijela težak udarac.

Zapadne su zemlje sumnjičave

Prijetnja sankcijama i sukobi u Ukrajini pritisnuli su ruske burze, a nacionalna valuta rubalj, koja je već izgubila vrijednost u petak, nastavila je padati.

Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov objasnio je da Rusija uzvratnim mjerama štiti svoje gospodarstvo.

Putin, koji je u nedjelju kazao da Rusija ne može mirno gledati kako po Ukrajini ubijaju ljude, zbunio je javnost spominjući novu državu na ukrajinskom istoku, na što je njegov glasnogovornik objasnio da Rusija želi cjelovitu Ukrajinu.

Međutim, zapadne su zemlje sumnjičave. Njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier vjeruje da Moskva želi stvoriti kopneni koridor do poluotoka Krima, koji je Rusija pripojila u ožujku, ali s kojim nema izravne granice.

Putin je o mogućnosti stvaranja nove države progovorio dva dana pošto je vladu u Kijevu usporedio s nacistima. Sjenom nacističke prošlosti pozabavili su se i poljski intelektualci koji su objavili poziv Europi da bude budna i ne ponovi scenarij uoči Drugog svjetskog rata, čiji početak obilježavaju u ponedjeljak nizom komemoracija.

Poruku “Od Danziga do Donecka, 1939. -2014”., objavili su u poljskim, ukrajinskim i njemačkim medijima istaknuti intelektualci, među kojima su redatelj Andrzej Wajda i bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar Wladyslaw Bartoszewski, na 75. godišnjicu nacističke invazije na Poljsku.

U današnjoj situaciji vide sličnosti s onom uoči Drugog svjetskog rata i osuđuju europsku popustljivost zbog ovisnosti o ruskome plinu i unosnih poslova, primjerice s isporukama francuskih vojnih brodova Rusiji.

“Takva egoistična, kratkovidna politika Europljana pred agresorom ne smije se nikad ponoviti. A ipak (…) Rusija, agresivna zemlja, okupirala je Krim, dio susjednog ukrajinskog teritorija. Vojska i specijalne službe predsjednika Putina (…) djeluju na istoku Ukrajine, podržavaju bande koje teroriziraju lokalno stanovništvo i otvoreno prijete invazijom”, pišu intelektualci.

“Pred onima koji danas vode politiku ‘business as usual” prijetnja je da opet vide nove tisuće mrtvih Ukrajinaca i Rusa, nove stotine tisuća izbjeglica i ‘putinovski’ imperijalistički pohod na druge zemlje”, zaključuju.

Heletej: Ukrajina suočena s “velikim ratom” s Rusijom

Ukrajina je suočena s “velikim ratom” s Rusijom koji će odnijeti desetke tisuća života, izjavio je u ponedjeljak ukrajinski ministar obrane Valeri Heletej.

“U našu kuću je došao veliki rat, rat kakav Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata. U tom ratu gubici se neće brojati u stotinama nego u tisućama pa čak i desecima tisuća mrtvih”, napisao je ministar na svom Facebook profilu.

“Moramo hitno organizirati obranu protiv Rusije, koja pokušava ne samo zauzeti položaje na okupiranom teritoriju, nego i pokrenuti ofenzivu na druga ukrajinska područja”, dodao je.

Tusk upozorio na opasnost od rata

Poljski premijer Donald Tusk u govoru je održanom u sklopu obilježavanja 75. godišnjice početka nacističke invazije na Poljsku što je bio okidač za početak Drugoga svjetskog rata upozorio na opasnost od izbijanja rata “ne samo na istoku Ukrajine”.

Na summitu NATO-a koji će se ovaj tjedan održati u Velikoj Britaniji čelnici zemalja članica “zajedno će razmotriti novu politiku čiji će glavni cilj biti sigurnost i učinkovitost djelovanja zapadne zajednice prema prijetnji od rata, ali ne samo onoga koji se vodi na istoku Ukrajine”, rekao je Tusk.

“Još uvijek ima vremena da se zaustave oni za koje su nasilje, sila i agresija ponovno postali arsenal za političku akciju”, kazao je Tusk koji je u subotu izabran da na mjestu dosadašnjeg predsjednika Vijeća Europe zamijeni Belgijca Hermana van Rompuya.

Pozvao je prisutne da europska i euroatlantska solidarnost poprime praktičnu dimeziju.

“Promatrajući tragediju u Ukrajini – rat, jer moramo upotrijebiti taj izraz, svjesni smo toga da se rujan 1939. više nikad ne smije ponoviti”, rekao je Tusk u bivšoj poljskoj vojnoj bazi Westerplatte blizu Gdanjska.

Merkel: ponašanje Rusije u Ukrajini ne može proći bez odgovora

Njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je u ponedjeljak da bi nametanje daljnjih sankcija Rusiji moglo naštetiti njemačkom gospodarstvu, ali je rekla da isto tako “nije opcija” ne činiti ništa kao odgovor na agresiju Moskve u Ukrajini, a novoimenovana visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini ocijenila je da Rusija šteti sama sebi.

“Rekla sam da (sankcije) mogu imati utjecaj i na njemačke tvrtke”, izjavila je Merkel na tiskovnoj konferenciji u Berlinu.

“Međutim, moram reći da također ima utjecaja kada dopustite da se pomiču granicu u Europi i napadaju druge zemlje”, dodala je. “Prihvaćanje ponašanja Rusije nije opcija i stoga je potrebno pripremiti daljnje sankcije”, istaknula je.

Novoimenovana visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini izjavila je da je politika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini rezultirala ekonomskim sankcijama koje štete njegovom vlastitom narodu.

Mogherini je kazala u ponedjeljak za Corriere della Sera, u svom prvom novinskom intervjuu otkako je izabrana na tu dužnost u subotu, da su te sankcije “alat” u posredovanju postizanja diplomatskog rješenja sukoba u Ukrajini.

“U ovom trenutku Kremlj radi protiv interesa svog vlastitog naroda”, naglasila je.  (fah/hrt/hina/kamenjar)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu otvorila Njemačko-hrvatski gospodarski forum

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica u Berlinu s hrvatskim veleposlanikom Gordanom Grlić Radman (desno) i Mariom Šuškom predsjednikom Hrvatskoga gospodarskog saveza u Njemačkoj (lijevo)/Foto: Fenix-magazin.de

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u utorak u Berlinu Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a tom prilikom je još jednom njemačke poduzetnike pozvala na pojačane investicije u Hrvatsku.

„Gospodarski odnosi Njemačke i Hrvatske su dobri, no postoji mnogo prostora za njihovo poboljšanje. To se posebice odnosi na hrvatski izvoz na njemačko tržište“, rekla je hrvatska predsjednica otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika te Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Osim povećanja izvoza, Grabar-Kitarović je istaknula i mogućnost povećanja direktnih njemačkih investicija za što, kako je rekla, Hrvatska u posljednje vrijeme pojačano stvara uvjete.

„Samo u ovoj godini mi ćemo ukinuti ili pojednostaviti nekoliko stotina administrativnih procedura i obveza što će poduzetnicima uštedjeti mnogo novca i omogućiti bolje poslovanje“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je naglasila kako su još ostale mnoge reforme posebice u području javne uprave i pravosuđa.

„Ja ohrabrujem i potičem svoju vladu da otkloni preostale prepreke kako bi se manjim i srednjim poduzetnicima pomoglo pri ostvarivanju svojih ideja i osnivanju poduzeća“, rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj.

„Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti“, rekao je Ohoven i dodao kako se nada da će sudjelovanje hrvatske predsjednice u gospodarskim aktivnostima poput današnjeg foruma, doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora.

„Moja udruga će uvijek biti otvorena za hrvatske poduzetnike i pomoći će u stvaranju kontakata i pripremanju terena za poslovne projekte“, rekao je Ohoven.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije.

„Mi moramo učiniti korake koji bi hrvatskoj prehrambenoj industriji, koja uživa ugled i u inozemstvu, omogućili distribuciju i u njemačkim lancima maloprodaje“, rekao je Burilović na početku foruma.

Jedna od glavnih tema Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma je i digitalizacija i mogućnosti koje tzv. „Industrija 4.0“ pruža manjim i srednjim poduzetnicima.

Hrvatska predsjednica boravak u Berlinu je nastavila susretom s parlamentarnom grupom Sjeverni Jadran i predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schaeubleom, a navečer bi se trebala susresti i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Njemačkoj.

(Hina)

 

Predsjednica: Moramo se mijenjati, moramo usvajati navike iz razvijenih država

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatske zastave: Pogledi djeteta iz ‘hrvatske dijaspore’

Objavljeno

na

Objavio

foto: Ivan Grbešić, privatni arhiv

Nedavno su ponovno započele rasprave o hrvatskim zastavama. Kao dijete iz “hrvatske dijaspore”, “povijesna hrvatska zastava” ima posebno značaj / značenje…

Odrastajući u hrvatskim zajednicama diljem Kanade, povijesna hrvatska zastava općenito je stajala pokraj oltara naših hrvatskih katoličkih crkava i na pozornicama naših hrvatskih dvorana, a visjela je u hrvatskim sportskim centrima i parkovima. Bila je to zastava pod kojom sam prvi put izveo hrvatski folklor i grb koji sam nosio na prsima kad sam zabio prvi gol u nogometu, piše Ivan Grbešić.

Bila je to zastava koja je visjela ispred naših gradskih skupština u Kanadi dok smo slavili našu hrvatsku baštinu i prosvjedovali protiv komunizma u Jugoslaviji. Bila je to zastava kojom smo mahali kada smo tražili pravo na samoopredjeljenje i hrvatsku domovinu neovisnu od Jugoslavije, a potom i marširajući i protestirajući protiv agresije srpske i jugoslavenske narodne armije i rata koji je se u ranim devedesetima vodio protiv Hrvatske.

To je bila povijesna hrvatska zastava koja se radosno mahala ulicama diljem Hrvatske nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju 1990. Povijesni hrvatski grb (prvo bijelo polje) zamijenio je komunističku crvenu zvijezdu na zastavi “Socijalističke Republike Hrvatska “koja je vijorila ispred Hrvatskog sabora u srpnju 1990. godine. Bila je to i zastava koja je ispunjavala polja Norvala kada su desetke tisuća Hrvata dočekali dr. Franju Tuđmana u Kanadi u rujnu 1990. godine.

Povijesna hrvatska zastava i grb predstavlja (a) Hrvate iz cijelog svijeta (uključujući one iz današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine) koji su sanjali o neovisnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj i (b) njihovu borbu za taj san.

Moj prvi nastup gdje sam svirao tamburicu i plesao kolo u Hrvatskom centru u Sudbury (Kanada)

Hrvatska vlada usvojila je sadašnju državnu zastavu i grb Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine. Osim što je zadržala tradicionalni šahovnicu (s crvenim poljem), dodata je kruna koja predstavlja pet hrvatskih povijesnih regija – Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra i Slavonija.

Dok se novi grb (a posebno “kruna”) u početku susreo s mješovitim osjećajima (uključujući i onih rođeni izvan granica Republike Hrvatske koji su se osjećali isključenim kao ravnopravni članovi hrvatske obitelji), Hrvati diljem svijeta su se radovali nakon priznanja neovisne Hrvatske, a Hrvati u RH i izvan nje s ponosom ističu lijepu hrvatsku himnu, grb i zastavu kao simbole hrvatske državnosti i vezu između nove države i njezinog naroda.

Hrvatska katolička župa u Norvalu (Kanada) ponosno ističe državne zastave Kanade i Republike Hrvatske, povijesnu hrvatsku zastavu i zastavu Vatikana

Bez obzira na osjećaj nejednakosti koju osjećaju mnogi članovi hrvatske obitelji koji žive u inozemstvu, što je dodatno pogoršano tijekom godina – posebice jer se odnosi na prepreke koje se nameću Hrvatima koji žive u inozemstvu u dobivanju hrvatskog državljanstva i ostvarivanju prava glasovanja – imaju i nastavljaju pokazivati ​​poštovanje koje se očekuje prema državnoj zastavi i grbu Republike Hrvatske.

Iako bi bilo najbolje (iz perspektive jedinstva) imati jednu hrvatsku zastavu i grb koji bi predstavljali hrvatsku državu i hrvatski narod gdje god se nalazili, to nije naša trenutna stvarnost, a Hrvatska i hrvatski narod imaju važnija pitanja za riješavati. Uvođenje promjena u zakonu o hrvatskom državljanstvu (koje se trenutno nalazi pred Hrvatskim saborom) i hrvatskom izbornom zakonu (kako bi se omogućilo glasovanje poštom ili elektroničkim glasovanjem) svakako bi bili važni koraci prema jedinstvu, kao i rasvjetljavanje prošlosti i zločina koje je počinio komunistički režim – čak i više od jedne jedinstvene hrvatske zastave i grba.

U našim hrvatskim zajednicama u Kanadi povijesna hrvatska zastava često stoji uz zastavu Republike Hrvatske jer su oboje legitimni simboli hrvatskog naroda.

Napomena: zbog jasnoće i izbjegavanja manipulacija i dezinformacija, upotreba povijesne hrvatske zastave i grba nema nikakve veze sa zastavom i simbolima koje je ustaški režim koristio tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i slovo “U” u gorenjem lijevom kutu od njegove zastave i slovo “U” iznad i oko šahovnice. Austrijsko Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je proširilo popis zabranjenih političkih simbola na dva ustaška simbola – a ne na povijesne hrvatske simbole na koje je nekoliko medija u Hrvatskoj pogrešno upućivalo.

Ivan Grbešić/Kanada

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari