Pratite nas

Politika

UKRAJINA: Predsjednik parlamenta proglašen privremenim predsjednikom

Objavljeno

na

Nakon  dramatične subote u kojoj je ukrajinski parlament izglasao opoziv predsjednika Viktora Janukoviča, a bivša premijerka Julija Timošenko puštena na slobodu, postavlja se pitanje tko zapravo vlada Ukrajinom, piše u nedjelju Reuters.

11, 50 Ukrajinski parlament proglasio je predsjednika parlamenta Oleksandera Turčinova, inače desnu ruku jučer puštene Julije Timošenki, vršiteljem dužnosti predsjednika države.

11,30 – Kako javlja RT, na Trgu neovisnosti u Kijevu brojni ljudi ostavljaju svijeće i cvijeće u spomen na 80 ljudi koji su poginuli u nasilju tijekom prosvjeda. Tisuće prosvjednika i dalje su na ulicama Kijeva, a parlamentarni zastupnici su se sastali radi rasprave. Atmosfera je mirna.

Tko vlada Ukrajinom?

Po parlamentu, to sigurno nije Janukovič. Ubrzo nakon što je imenovao predsjednika bliskog Timošenko, parlament je smijenio Janukoviča i pozvao na prijevremene predsjedničke izbore 25. svibnja. “Predsjednik Janukovič udaljen je s vlasti i više ne obnaša svoje funkcije”, kaže se u rezoluciji koju je usvojio parlament.

Međutim, Janukovič je poručio u intervjuu koji je navodno snimljen u Harkovu kako nema namjeru odstupiti ni napustiti zemlju te da se radi o državnom udaru, a da je on i dalje legitimni predsjednik. U noći na nedjelju nije jasno gdje se nalazi, a u subotu je navodno pokušao krišom odletjeti u Rusiju, ali je u tom spriječen.

“Sve odluke koje sada donose (u parlamentu) su ilegalne”, rekao je u intervjuu. “Neću potpisati ništa s gangsterima koji teroriziraju zemlju.. Nemam namjeru odstupiti”, rekao je. Međutim, događaji koji su se filmskom brzinom odvijali tijekom dana nisu mu išli u korist.

MUP i zastupnici Janukovičeve stranke prešli na stranu prosvjednika

Zastupnici njegove Stranke regija nisu mu dali potporu u parlamentu, ministarstvo unutarnjih poslova koje kontrolira policiju stalo je na stranu prosvjednika, a vojska je jasno poručila da se neće miješati u politiku.

Tko ispunjava vakuum, nije u potpunosti jasno, djelomično zbog toga što je parlament u petak usvojio odluku da se Ukrajina vraća na ustav iz 2004. kojim su ukinute neke predsjedničke ovlasti. Janukovič nije potpisao tu mjeru. Po tom ustavu “broj dva” u državi je predsjednik parlamenta Oleksander Turčinov.

Po ustavu iz 1996., koji je 2010. ponovno proglasio Janukovič kako bi ojačao svoje ovlasti, drugi čovjek u zemlji je premijer. To bi značilo da je vlast na aktualnom premijeru Sergeju Arbuzovu. Međutim, po sporazumu od petka, već u roku od deset dana trebala bi biti formirana vlada nacionalnog jedinstva.

Vlada se u subotu držala po strani, osim što je objavila priopćenje u kojem kaže da radi normalno i da će osigurati “odgovoran prijenos vlasti”. U svakom slučaju, novo razdoblje otvara se u nedjelju za Ukrajinu, ali nadu u izlazak iz krize smanjuje strah međunarodne zajednice zbog dodatne podjele te zemlje od 46 milijuna stanovnika između istoka i zapada.

Krvavo izborena sloboda koja je još uvijek neizvjesna

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je u subotu navečer da postoje snage koje prijete teritorijalnom integritetu Ukrajine. Visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton pozvala je ukrajinske političare da djeluju odgovorno kako bi sačuvali teritorijalni integritet i jedinstvo zemlje. Šef francuske diplomacije Laurent Fabius, pozdravljajući oslobađanje Julije Timošenko, ocijenio je da Francuska, zajedno s europskim partnerima, poziva na očuvanje jedinstva i integriteta zemlje kao i na suzdržavanje od nasilja.

Julija Timošenko koja je nakon puštanja na slobodu stigla na Majdan pozvala je prosvjednike da ostanu na Trgu neovisnosti jer “moraju završiti posao”. Odluke parlamenta u Kijevu doveli su u pitanje izaslanici na kongresu proruskih regija u Harkovu, koji su kazali u subotu da one nemaju “legitimitet i legalitet”.

Rusija pak optužuje oporbu da nije ispunila ni jedan uvjet iz sporazuma od petka potpisanog između predsjednika i oporbe, uz predstavnike EU-a, te osuđuje “naoružane ekstremiste i pljačkaše”. Sjedinjene Države pozdravile su oslobađanje Julije Timošenko i podsjetile da je sada na Ukrajincima da odluče o svojoj budućnosti. U nasilju koje je ovaj tjedan kulminiralo nakon tromjesečne krize poginulo je 80 ljudi.

O Ukrajini na sastanku G20

Ukrajina se u nedjelju nametnula kao tema na sastanku G20 u Sydneyju gdje su Međunarodni monetarni fond i nekoliko zemalja među kojima SAD ponudili svoju pomoć. Američki ministar financija Jack Lex rekao je da je razgovarao sa svojim ruskim kolegom Antonom Siluanovim, na marginama G20. “Sjedinjene Države i druge zemlje spremne su pomoći Ukrajini u naporima prema povratku demokracije, stabilnosti i rasta”, rekao je američki dužnosnik na konferenciji za novinare.

Nadamo se da će kraj nasilja u Ukrajini dovesti do formiranja višestranačke i tehnokratske vlade, koja će željeti provesti potrebne ekonomske reforme, dodao je.

“Ako ukrajinske vlasti trebaju pomoć MMF-a, bilo da se radi o savjetima u smislu ekonomske politike, financijskoj potpori uz rasprave o ekonomskim reformama, jasno da smo spremni”, rekla je Christine Lagarde, glavna direktorima MMF-a.

Ukrajina nije spomenuta u završnom dokumentu skupa G20, ali više zemalja “složilo se da se govori o potpori” Ukrajini “na njihovim nacionalnim konferencijama na kraju G20” i to “na identičan način”, rekao je francuski ministar ekonomije i financija Pierre Moscovici.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari