Pratite nas

Ukrajinska kriza izaziva usporedbe sa svjetskim ratovima

Objavljeno

na

Ukrajinska kriza provocira povijesne usporedbe. Prijeti li Europi rat kao 1914. godine? Ili je stanje sličnije onom iz 1939. godine? U tom slučaju povijest je samo uvjetno učiteljica života, smatra Christian F. Trippe.

Frankreich Kriegsschiff MistralToliko sloge odavno nije viđeno: Europljani i Amerikanci osuđuju Putinovu nasilnu politiku. Europska unija postrožuje sankcije prema Rusiji. NATO prilagođava strategijski pravac neoimperijalističkoj moskovskoj vanjskoj politici.
Francuska je nakon mnogo oklijevanja ipak zaustavila isporuku ratnog broda Rusiji.
Njemačka, Italija, i drugi teško su se odlučili staviti na stranu svoje gospodarske interese. “Zapad” – od prije nekoliko mjeseci taj je izraz ponovno u upotrebi u političkim raspravama- zbija redove.

A rascjepi su vidljivi tek ako se današnja politička prognoza sagleda u europskom povijesnom iskustvenom horizontu. Ukrajinska kriza dolazi u godini u kojoj Europa promišlja o dva događaja koja su na kontinentu ostavila krvave pečate: 1914. i 1939. godina – sto godina od izbijanja prvog svjetskog rata, 75 godina od početka drugog svjetskog rata. Ruska agresija protiv Ukrajine gotovo da nameće usporedbe.

“Podudarnosti ponekad mogu izazvati jezu”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier sudjelujući u jednoj raspravi o prvom svjetskom ratu. Zakazivanje diplomacije prije stotinu godina za njemačku je politiku istovremeno upozorenje na opasnost i poticaj. U Europi ne bi trebalo još jednom doći do izbijanja velikog rata samo zato što se čine političke pogreške! Iza toga stoji uvjerenje kako se putem “zanatske” dobre diplomacije najgore može izbjeći. Njemačka vanjska politika 2014. godine kao predložak uzima svijet 1914. godine.

Christian Trippe Christian Trippe

Ali onaj tko u Njemačkoj prepoznaje jedno sasvim drukčije polazište, onaj tko u Putinovoj politici prepoznaje predložak koji nalikuje njemačkom ekspanzionističkom pravcu tridesetih godina, taj je već izgubio bitku. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble to je morao shvatiti kada je povukao jednu takvu usporedbu. Ministarstvo vanjskih poslova naložilo mu je “povlačenje”. Jer usporedbe Putina i Hitlera u Njemačkoj su tabu.

Ali s druge strane se itekako govori koje su sličnosti nameću u vanjskopolitičkom ponašanju: imperijalistički cilj, naoružavanje, igre nacionalnim kartama, bezobrazno kršenje postojećih međunarodnopravnih sporazuma i dogovora i sve to praćeno histeričnom propagandom.

Na EU sastanku na vrhu krajem kolovoza britanski premijer David Cameron upozorio je na to da se prema Putinu ne smiju ponavljati pogreške, koje su učinjene prema Hitleru tridesetih godina. “Mirenje”, britanska i francuska politika umirivanja njemačkog diktatora tada nije mogla zaustaviti. Cameron zato sada savjetuje više čvrstoće i odlučnosti, a takvo stajalište izričito dijele i Poljaci i Balti i Skandinavci. Njima je Europa u predvečerje Drugog svjetskog rata pozadina za njihovu današnju politiku prema Rusiji.

I baš kao sve povijesne usporedbe i analiza situacije prije izbijanja velikih ratova samo je jedna gruba orjentacija. Tko sada gleda u 1914. godinu, lako može previdjeti kakvu razaračku ulogu može odigrati jedna jedina zemlja koja je spremna na sve. A onaj tko se koncentrira isključivo na 1939. godinu, njemu će možda promaknuti presudne mogućnosti da se ublaži kriza. I jedno i drugo u 2014. godini bilo bi fatalno.

Christian Tripp/dw.de

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

Politička blamaža saborskog zastupnika Ivana Pernara!

Objavljeno

na

Objavio

Prava politička blamaža saborskog zastupnika Ivana Pernara! Još jutros je objašnjavao kako ne želi napustiti stranku “Abeceda demokracije” jer želi ukazati na nepravilnosti izbornog sustava. No, nakon nekoliko sati – obrat!

Saborski zastupnik Živog zida Ivan Pernar izjavio je u srijedu da se na zahtjev predsjednika Živog zida Ivana Vilibora Sinčića odlučio ispisati iz stranke Abeceda demokracije, ističući kako želi zatvoriti tu priču.

Osim u Živom zidu Pernar je dosad bio član i Abecede demokracije, u koju se učlanio 2016. zbog unutarstranačkih sukoba u Živom zidu. Kako je članom Abecede demokracije bio i u trenutku konstituiranja Sabora, ta je stranka sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti dosad iz proračuna dobila preko milijun kuna.

“Na traženje predsjednika Živog zida donio sam odluku da ubuduće budem član isključivo Živog zida i da se ispišem iz stranke Abeceda demokracije”, izjavio je Pernar novinarima pred sabornicom.

Pozvao je također državu da sav novac koji će stranka Abeceda demokracije ubuduće dobiti uzme nazad i proslijedi u humanitarne svrhe. “Mi se tog novca u potpunosti odričemo”, kazao je Pernar dodavši kako žele zatvoriti priču oko Abecede demokracije.

Na novinarski upit koristi li Živi zid novac koji je dodijeljen Abecedi demokracije Pernar je odgovorio negativno kazavši da je novac korišten samo za njega kao zastupnika.

Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić pojasnio je kako je prema statutu stranke dozvolio Pernaru da osim u Živom zidu bude i član Abecede demokracije.

Trošenje novca poreznih obveznika Abecede demokracije ispitao je Državni ured za reviziju utvrdivši niz nepravilnosti zbog čega je izvješće dostavio Državnom odvjetništvu. Revizori su utvrdili da za rashode u iznosu od 91.000 kuna stranka nema dokumentaciju iz koje bi se mogla utvrditi vrsta i količina obavljene usluge.

Predsjednik ove stranke, Stjepan Vujanić, za 24 sata kazao je da nema namjeru vratiti novac.

“Onda bi HDZ morao novce koje dobiva za Hasanbegovića, Zekanovića i Esih isto uplatiti u humanitarne svrhe, kao i SDP čiji su neki članovi istupili. Ja neću vratiti novac ni u kom slučaju. Ako ga dobivamo, koristit ćemo ga za jačanje infrastrukture i poslovanje stranke i sve to u duhu zakona. No, ako Pernar istupi, nećemo više trošiti na njega”, rekao je Vujanić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zbog poteza SDA Dodik sazvao hitnu presicu: Ovo je kap koja je prevršila mjeru…

Objavljeno

na

Objavio

Dodik kaže da bi inicijativa za promjenu imena Republike Srpske mogla dovesti do “razdruživanja” BiH

Predsjedatelj i srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ocijenio je u srijedu kako je najava bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) da će tražiti ocjenu ustavnosti naziva entiteta Republika Srpska uvod u nove sukobe u BiH koji bi mogli završiti potpunom paralizom države ali i njenim “razdruživanjem”.

Iz središnjice SDA u Sarajevu su ranije tijekom dana medijima dostavili priopćenje u kojemu su najavili kako će ovlašteni dužnosnici te stranke u tijelima vlasti podnijeti priziv Ustavnom sudu BiH i tražiti da se naziv Republike Srpske izmijeni jer on ne odražava ustavnu činjenicu po kojoj su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna u tom entitetu.

Dodik je na izvanrednoj konferenciji za novinstvo koju je tim povodom sazvao u Istočnom Sarajevu kazao kako je ova najava “kap koja je prevršila mjeru” i “nepotrebna provokacija” preko koje se ne može prijeći.

“Kada bude upućena ova inicijativa Ustavnom sudu ja ću prekinuti rad u Predsjedništvu BiH”, najavio je Dodik pojašnjavajući kako će prekinuti svaku komunikaciju s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem ukoliko on bude taj koji će u ime SDA podnijeti priziv Ustavnom sudu.

Dok se ovo stanje ne razjasni, kako je najavio, neće biti nikakvih pregovora sa SDA o uspostavi vlasti na državnoj razini.

Kazao je kako je ovo najbolji put da se RS “istjera iz BiH” te je najavio kako će zbog ove krize pozvati sve predsjednike parlamentarnih političkih stranaka iz RS na dogovor o zajedničkom reagiranju te kako će o svemu raspravljati parlament RS i odlučiti o “adekvatnim mjerama” koje će stupiti na snagu čim se predmet nađe pred Ustavnim sudom.

“Ovo je inicijativa za razdruživanje u BiH”, kazao je Dodik optuživši Bošnjake da “ne žele nikoga drugoga u BiH” te da su stoga majorizirali Hrvate na općim izborima provedenim prošle godine a sada pokušavaju ukinuti RS.

Dodik je rekao kako je RS ustavna kategorija pa se ne može ni prihvatiti priziv ali ne vjeruje Ustavnom sudu BiH pa ne isključuje da on o tome ipak raspravlja jer tamo odluke mogu donijeti tri strana i dva bošnjačka suca.

Tvrdi kako je RS pod tim imenom “međunarodno priznata” jer je kao takva potpisala sve anekse Daytonskog sporazuma te je predstavljala pregovaračku stranu.

“Ukidanje imena RS nama govori da mi nemamo što tražiti u BiH”, zaključio je Dodik.

Njegovim kritikama na račun SDA tijekom dana su se pridružili gotovo svi istaknutiji političari iz RS poput predsjednika entitetske Narodne skupštine Nedeljka Čubrilovića koji je kazao kako su nazivi entiteta utvrđeni u Daytonu 1995. pa bi promjena tih naziva označila rušenje ustava a time i BiH kao države.

“Potezati danas u dnevnopolitičke svrhe pitanje promjene naziva Republika Srpska znači rušenje ustava, nakon čega više nitko ne bi mogao predvidjeti razvoj situacije”, kazao je Čubrilović u Banjoj Luci.

Unatoč razlikama i stalnim sukobima s vladajućom strukturom i predstavnici oporbe u Republici Srpskoj u srijedu su reagirali na sličan način kao i dužnosnici na vlasti optuživši SDA da stvara kaos.

“Ovo je neodgovoran potez SDA koji će dovesti do blokade u radu institucija i u formiranju vlasti… SDA na ovaj način preuzima odgovornost za mogući kaos”, izjavio je predsjednik oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović.

(Hina)

 

SDA odlučila pokrenuti postupak ocjene ustavnosti naziva Republike Srpske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari