Pratite nas

Ukrajinska kriza izaziva usporedbe sa svjetskim ratovima

Objavljeno

na

Ukrajinska kriza provocira povijesne usporedbe. Prijeti li Europi rat kao 1914. godine? Ili je stanje sličnije onom iz 1939. godine? U tom slučaju povijest je samo uvjetno učiteljica života, smatra Christian F. Trippe.

Frankreich Kriegsschiff MistralToliko sloge odavno nije viđeno: Europljani i Amerikanci osuđuju Putinovu nasilnu politiku. Europska unija postrožuje sankcije prema Rusiji. NATO prilagođava strategijski pravac neoimperijalističkoj moskovskoj vanjskoj politici.
Francuska je nakon mnogo oklijevanja ipak zaustavila isporuku ratnog broda Rusiji.
Njemačka, Italija, i drugi teško su se odlučili staviti na stranu svoje gospodarske interese. “Zapad” – od prije nekoliko mjeseci taj je izraz ponovno u upotrebi u političkim raspravama- zbija redove.

A rascjepi su vidljivi tek ako se današnja politička prognoza sagleda u europskom povijesnom iskustvenom horizontu. Ukrajinska kriza dolazi u godini u kojoj Europa promišlja o dva događaja koja su na kontinentu ostavila krvave pečate: 1914. i 1939. godina – sto godina od izbijanja prvog svjetskog rata, 75 godina od početka drugog svjetskog rata. Ruska agresija protiv Ukrajine gotovo da nameće usporedbe.

“Podudarnosti ponekad mogu izazvati jezu”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier sudjelujući u jednoj raspravi o prvom svjetskom ratu. Zakazivanje diplomacije prije stotinu godina za njemačku je politiku istovremeno upozorenje na opasnost i poticaj. U Europi ne bi trebalo još jednom doći do izbijanja velikog rata samo zato što se čine političke pogreške! Iza toga stoji uvjerenje kako se putem “zanatske” dobre diplomacije najgore može izbjeći. Njemačka vanjska politika 2014. godine kao predložak uzima svijet 1914. godine.

Christian Trippe Christian Trippe

Ali onaj tko u Njemačkoj prepoznaje jedno sasvim drukčije polazište, onaj tko u Putinovoj politici prepoznaje predložak koji nalikuje njemačkom ekspanzionističkom pravcu tridesetih godina, taj je već izgubio bitku. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble to je morao shvatiti kada je povukao jednu takvu usporedbu. Ministarstvo vanjskih poslova naložilo mu je “povlačenje”. Jer usporedbe Putina i Hitlera u Njemačkoj su tabu.

Ali s druge strane se itekako govori koje su sličnosti nameću u vanjskopolitičkom ponašanju: imperijalistički cilj, naoružavanje, igre nacionalnim kartama, bezobrazno kršenje postojećih međunarodnopravnih sporazuma i dogovora i sve to praćeno histeričnom propagandom.

Na EU sastanku na vrhu krajem kolovoza britanski premijer David Cameron upozorio je na to da se prema Putinu ne smiju ponavljati pogreške, koje su učinjene prema Hitleru tridesetih godina. “Mirenje”, britanska i francuska politika umirivanja njemačkog diktatora tada nije mogla zaustaviti. Cameron zato sada savjetuje više čvrstoće i odlučnosti, a takvo stajalište izričito dijele i Poljaci i Balti i Skandinavci. Njima je Europa u predvečerje Drugog svjetskog rata pozadina za njihovu današnju politiku prema Rusiji.

I baš kao sve povijesne usporedbe i analiza situacije prije izbijanja velikih ratova samo je jedna gruba orjentacija. Tko sada gleda u 1914. godinu, lako može previdjeti kakvu razaračku ulogu može odigrati jedna jedina zemlja koja je spremna na sve. A onaj tko se koncentrira isključivo na 1939. godinu, njemu će možda promaknuti presudne mogućnosti da se ublaži kriza. I jedno i drugo u 2014. godini bilo bi fatalno.

Christian Tripp/dw.de

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

I Švicarska neće potpisati Marakešku deklaraciju

Objavljeno

na

Objavio

I Švicarska se pridružila sve većem broju država koje neće potpisati UN-ov globalni sporazum o migracijama u prosincu, najavila je vlada te države u srijedu.

Švicarska vlada objavila je kako “želi odgoditi konačnu odluku kako bi pričekala zaključke parlamentarnih rasprava”.

Izostanak podrške tom sporazumu u Švicarskoj značajan je jer je švicarski izaslanik u Ujedinjenim narodima Juerg Lauber jedan od dvojice glavnih pregovarača tog pakta.

Švicarski protivnici dogovora strahuju kako bi njegovi neobavezni politički ciljevi s vremenom mogli biti interpretirani kao pravne obaveze. Među njima su nacionalistička Narodna stranka, najveći politički pokret u državi, kao i liberalni i parlamentarci desnog centra.

Članice UN-a trebale bi se okupiti 10. i 11. prosinca u marokanskom gradu Marakešu kako bi potpisale taj sporazum.

Taj dokument kontroverzan je u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade. Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael, Australija i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeške deklaracije tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

(Hina)

 

Izrael odbio UN Globalni sporazum o migracijama

 

 

Merkel: UN-ov sporazum o migracijama je ispravno rješenje

 

 

I Australija odbacuje Marakeški sporazum

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francuska usvojila zakone protiv ‘lažnih vijesti’ u predizbornim kampanjama

Objavljeno

na

Objavio

Francuska Nacionalna skupština usvojila je dva zakona kojima se želi suzbiti lažne vijesti tijekom predizbornih kampanja, unatoč kritikama oporbe.

Predsjednik Emmanuel Macron obećao je donijeti zakon protiv lažnih vijesti ranije ove godine u svjetlu zabrinutosti u zapadnoj Europi zbog navodnog ruskog miješanja u izbore putem medijskih kuća u ruskom vlasništvu i društvenih mreža.

Novi zakoni omogućit će sucima da u predizbornoj kampanji nalože pružateljima internetskih usluga da s interneta uklone “netočne ili obmanjujuće tvrdnje ili optužbe” koje bi mogle utjecati na izbore.

Veće internetske tvrtke morat će također dati sve informacije o oglašivaču koji promiče sadržaj koji se odnosi na pitanja o kojima se vodi javna rasprava pred izbore.

Daju se i veće ovlasti radiotelevizijskim vlastima da odbace ili ukinu licence radijskim ili televizijskim postajama u vlasništvu ili pod utjecajem stranih vlada.

Macron je, primjerice, kritizirao ruske medije Sputnik i RT kao propagandne organizacije, što oni odbacuju.

Macronovi centristi i saveznici u donjem domu parlamenta usvojili su zakone u utorak navečer premda su oporba, i desna i lijeva, kao i Senat, bili protiv, smatrajući da će te mjere vjerojatno biti neučinkovite i da bi mogle ugroziti slobodu medija i izražavanja.

Sucima “nije praktično” odlučiti što je točno, a što nije u roku od 48 sati kako predviđa zakon, upozorili su, primjerice, komunisti.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari