Pratite nas

Politika

Ukrajinske snage pripremaju se za zauzimanje Donjecka

Objavljeno

na

Ukrajinska vojska objavila je u ponedjeljak da se priprema za “posljednju fazu” zauzimanja Donjecka od proruskih separatista, nakon što je postigla značajne uspjehe na terenu koji su podijelili separatističke snage.

A Ukrainian army helicopter flies near an armored personnel carrier (APC) near DonetskGlasnogovornik vojske Andrej Lisenko rekao je da su ukrajinske snage odsjekle Donjeck od Luhanska, udaljenog 150 kilometara.

“Snage protuterorističke operacije pripremaju se za posljednju fazu oslobođenja Donjecka”, rekao je. “Naše snage posve su odsjekle Donjeck od Luhanska. Radimo na oslobađanju obaju gradova, ali je bolje prvo osloboditi Donjeck, važnije je.”

Od početka operacije u svibnju poginulo je 568 pripadnika ukrajinskih snaga, rekao je.

Raketa pogodila zatvor, pobjegli zatvorenici

Glasnogovornik gradske vijećnice Donjecka, Maxim Rovinsky, kazao je kako je direktan udarac rakete u zatvor ubio najmanje jednog zatvorenika i ranilo trojicu. U tom kaosu pobjeglo je 106 zatvorenika među kojima su osuđeni ubojice, pljačkaši i silovatelji, javlja AP.

“Ekstremno opasni zatvorenici sada su slobodni. Teško je reći razmjere prijetnje za grad u kojem ima puno oružja”, kazao je Rovinsky.

Andrij Lišenko, glasnogovornik ukrajinskih snaga sigurnosti, prebacio je odgovornost na separatiste.

“Banditi su granatirali stambeno područje i zatvor”, kazao je Lišenko.

Jedan je zatvorenik kazao kako je raketa udarila u zatvor oko 22 sata navečer.

“Nakon što su se ugasila svijetla oko 22 sata, zatvorenici su krenuli na spavanja. Tada je raketa pogodila zatvor”, kazao je zatvorenik Vova Kordemansky.

Rusija šalje pomoć u Ukrajinu unatoč upozorenju Zapada

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je rekao da Rusija šalje konvoj pomoći istočnoj Ukrajini unatoč poruci Zapada da ne bi smjela humanitarnom pomoći prikrivati invaziju.

Ukrajina javlja da je Rusija na granici nagomilala 45 tisuća vojnika, a NATO tvrdi da postoji “visoka vjerojatnost” moskovske vojne intervencije na istoku susjedne države, ondje gdje snage službenoga Kijeva već potiskuju proruske separatiste.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u telefonskome je razgovoru s Putinom u ponedjeljak bio otvoren. “Predsjednik Barroso poručio mu je da ne krene u jednostranu vojnu akciju u Ukrajini, ni s kakvim izgovorom, pani humanitarnim”, kaže se u priopćenju Komisije.

Kremlj taj razgovor drukčije interpretira i jasno kaže da će Moskva poslati pomoć rusofonoj istočnoj Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je da podupire dolazak humanitarne misije, ali i objasnio kako to mora biti međunarodna akcija pod okriljem Crvenoga križa, te da uz Rusiju mora sudjelovati i Europska unija.

Porošenko je rekao da međunarodni plan podupire i američki predsjednik Barack Obama s kojim je telefonski razgovarao u ponedjeljak.

NATO: Velika mogućnost ruske invazije na Ukrajinu

NATO je u ponedjeljak objavio kako postoji velika mogućnost da Rusija pokrene invaziju na Ukrajinu u kojoj se, kako je objavila vlada, ukrajinske vojne snage približavaju Donecku, najvećem gradu u rukama proruskih pobunjenika.

Kijev tvrdi da je riječ o “konačnoj fazi” ponovnog osvajanja Donecka, najvećega grada pod kontrolom proruskih pobunjenika. Borba za ovaj grad mogla bi predstavljati odlučujuć preokret u sukobu koji je prouzročio najveće nesuglasice između Rusije i Zapada nakon razdoblja Hladnoga rata.

Industrijski metropolis u kojemu je prije rata živjelo gotovo milijun stanovnika tijekom vikenda bio je izložen žestokim bombardiranjima. Ukrajina žestoko nastavlja s napadima te je, kako tvrdi NATO, u napadima ne ometa ni oko 20.000 ruskih vojnih snaga raspoređenih na granici.

Kijev je u posljednjih nekoliko dana izvijestio kako je diplomatskim putem uspio spriječiti Rusiju da pokretane kopnenu invaziju čija je stvarna svrha zaštititi pobunjenike, ali uz izgovor da je riječ o humanitarnoj misiji. Moskva je u petak izvijestila da namjerava okončati ratne igre u regiji.

No glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen kazao je kako još uvijek nema naznaka da je Rusija povukla svoje vojne snage razmještene na granici, što je Zapad protekli tjedan protumačio kao mogućnost da ruski predsjednik Vladimir Putin planira napad.

Rasmussen je na pitanje novinara Reutersa o tomu koliki su izgledi za rusku vojnu intervenciju odgovorio: “Veliki su izgledi. Čini nam se da Rusi pronalaze izgovor za takvu operaciju te da je namjeravaju prikazati kao humanitarnu.”

Barroso upozorio Putina da ne pokreće intervenciju u Ukrajini

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u ponedjeljak je u telefonskom razgovoru upozorio ruskoga predsjednika Vladimira Putina da ne pokreće vojnu intervenciju u Ukrajini, izvijestio je EK.

“Predsjednik Barroso upozorio je da se ne pribjegava bilo kakvoj jednostranoj vojnoj intervenciji u Ukrajini, pod bilo kakvim izgovorom, a to se odnosi i na humanitarnu akciju”, stoji u priopćenju EK-a. Barroso je danas telefonom razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.

U oba odvojena razgovora predsjednik EK-a izrazio je zabrinutost EU-a u pogledu humanitarnih posljedica sukoba u istočnoj Ukrajini i pozvao na poštivanje međunarodnoga humanitarnog zakona.

Podsjetio je da će Komisija tijekom tjedna donijeti hitnu odluku o dodatnoj humanitarnoj pomoći stanovništvu, što će biti doprinos međunarodnome humanitarnom planu koji se realizira pod okriljem UN-a.

Ruski je predsjednik Barrosu rekao da Rusija surađuje s Međunarodnim povjerenstvom Crvenoga križa kada je posrijedi slanje humanitarne pomoći Ukrajini.

“Treba istaknuti da ruska strana u suradnji s predstavnicima Crvenog križa šalje konvoj s humanitarnom pomoći Ukrajini”, stoji u priopćenju Kremlja objavljenom nakon telefonskog razgovora dvojice čelnika.

Istodobno ukrajinski vojni glasnogovornik Andrij Lisenko izvješćuje o gomilanju 45.000 ruskih vojnika na granici s Ukrajinom. Tvrdi da su naoružani teškim oružjem poput tenkova, raketnih sustava, vojnih zrakoplova i borbenih helikoptera. Raspolaže i konkretnim podacima – riječ je o 160 tenkova, 1360 oklopnih vozila, 390 topničkih sustava, gotovo 150 raketnih lansera Grad, 192 vojnih zrakoplova i 137 borbenih helikoptera.

22:30  Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Rusija šalje konvoj pomoći istočnoj Ukrajini unatoč poruci Zapada da ne bi smjela humanitarnom pomoći prikrivati invaziju.

Ukrajina javlja da je Rusija na granici nagomilala 45.000 vojnika, a NATO tvrdi da postoji visoka vjerojatnost moskovske vojne intervencije na istoku susjedne države, ondje gdje snage službenoga Kijeva već potiskuju proruske separatiste.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u telefonskome je razgovoru s Putinom bio otvoren. Poručio mu je da ne krene u jednostranu vojnu akciju u Ukrajini, ni s kakvim izgovorom, pani humanitarnim, kaže se u priopćenju Komisije.

Kremlj taj razgovor drukčije interpretira i jasno kaže da će Moskva poslati pomoć rusofonoj istočnoj Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je da podupire dolazak humanitarne misije, ali i objasnio kako to mora biti međunarodna akcija pod okriljem Crvenoga križa, te da uz Rusiju mora sudjelovati i Europska unija. Porošenko je dodao da međunarodni plan podupire i američki predsjednik Barack Obama s kojim je telefonski razgovarao. (hina/kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Peđa Grbin: Iz SDP-a odlaze ljudi koje stranka ne bi trebala gubiti

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana bio je saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin.

Kako gledate na prijedlog o odustajanju od ustavne stanke u Saboru?

Trebali smo 2013. glasati o promjenama Ustava i jedna od točaka je bila i promjena ukidanje ustavnih stanki, no te promjene nisu usvojene. Dok je predsjednik Sabora bio Josip Leko, nije bila rijetkost da produžimo zasjedanje ili počnemo ranije. Činjenica da je ustavna stanka zapisana ne sprečava onoga koji vodi Sabor da sazove sjednicu i treba pitati gospodina Jandrokovića zašto sada stajemo s radom i zašto smo radili kao na pokretnoj traci, a čitav niz točaka koje bi trebalo raspravljati neće biti raspravljene ne samo u ovoj godini, nego poznavajući njegov način rada vjerojatno nikad.

Koliko ste zadovoljni radom Sabora u ovoj godini?

Mislim da je razina odbijanja od strane vladajućih u posljednjih nekoliko mjeseci postala smiješna, a najbolji primjer toga je bio proračun kada su u jednom trenutku prestali uopće obrazlagati zašto odbijaju prijedloge za povećanje. Sporno je kada se ne prihvaća amandmane koji su tehničke prirode i kada si dopuštaju da ne odgovaraju, to je gušenje duha liberalne demokracije.

Osipate li se u SDP-u s obzirom na odlazak nekih dugogodišnjih članova?

Zasad je to srećom pojedinačno i držim da će na vodstvu stranke biti odgovornost da to ne prijeđe u nešto masovnije, nadam se i vjerujem da će predsjednik ili tajnik stranke kontaktirati kolege Meića i Krstinića i razgovarati o njihovim motivima i je li moguće da se predomisle. To su ljudi s obzirom na njihov dosadašnji rad kakve mi ne bi trebali gubiti.

Koliko ste zadovoljni rejtinogom stranke?

On ne bi trebao nikoga zadovoljavati, kada 60 do 70 posto ljudi daje Vladi negativnu ocjenu, najveća oporbena stranka bi trebala preuzeti vodstvo što se ne događa unašem slučaju i to predstavlja razlog za zabrinutost, ne može si dopustiti da zabije glavu u pijesak. Na nama je da se zbrojimo, da počnemo raditi, davati konkretne prijedloge i odgovarati na stvarna pitanja i probleme građana i tada će i naš rejting porasti i postati onakav kakav bi trebao biti s obzirom na okolnosti. Rejting je odraz viđenja onoga što građani vide da radimo. Ne vodi se protiv SDP-a hibridni rat, kao što bi to rekao Plenković, nego treba pogledati u sebe i naći razlog problema.

Što je s programom i statutom stranke?

Rad na programu je malo zastao, očito smo se više koncentrirali na statut nego na program, to je boljka koja se često javlja. Više se bavimo formom, nego sadržajem i nadam se da ćemo nastavit rad na programu. Kao član ću intervenirati i zatražiti da to što prije krene dalje.

Koliko se promijenila radna skupina?

Neki su otišli zbog drugih obaveza, to morate njih pitati, ali nadam se da ćemo u ovom obliku u kojem smo ostali privesti posao kraju i napraviti kvalitetan dokument.

Bili ste zagovornik dosta radikalnih promjena?

Danas su tu neka sasvim druga pitanja koja su prije par desetaka godina bili teme razgovora na marginama – primjerice, neutralnost interneta, no tu je i zaštita potrošača i jednakost … to su pitanja gdje socijaldemokracija mođe dati jasne odgovore.

Kad ste se posljednji put našli oko rada na programu?

Prije nekih dva mjeseca.

U Vladi kažu da se slažu oko esencijalnih pitanja, kako je s oporbom?

Naravno da se Vlada slaže oko esencijalnih putanaj – sve je drugo za njih efemerno. Vlast je ljepilo, vlast je slast. Mi koji smo u oporbi, nismo isti, čitav smo niz različitih političkih opcija, postoji čitav niz stvari oko kojih ćemo se složiti, no u oporbi je primjerice i Hasanbegović s kojim imam malo, a i ne želim ih imati, dodirnih točaka.

Koliko dodirnih stvari imate s Mostom, je li moguća suradnja?

Most bi prvo morao unutar sebe definirati što želi pa da vidimo koliko smo blizu ili daleko. Surađivat ćemo oko mnogih stvari, to je normalno, kao opozicija, u krajnjoj liniji, činimo to i s HDZ-om i komunikacije – premda ne ide lako – trebalo bi biti više. Razlika je puno, a Most kontinuirano nastoji sebe prikazati nekime tko je izvan establishmenta i govori da su svi isti, no oni moraju unutar sebe shvatiti tko su i što žele.

Jeste li ‘amsterdamskom koalicijom’ izgubili neke partnere, IDS, GLAS?

SDP je lijeva stranka, IDS, GLAS, Pametno se deklariraju kao liberalne, stranke centra i normalno mi je da se spoje s obzirom na izborni prag. Često se podudaramo, ali i razlikujemo. Teško mi je zamisliti da bi kolege iz IDS-a ili GLAS-a mogle surađivati s bilo kime drugime nego SDP-om kada dođe u pitanje upravljanje Hrvatskom u cjelini.

Davor Bernardić je u nekoliko navrata kazao da je SDP otvorenih vrata, očekujete li da vam se pridruži Vlaho Orepić?

To je pitanje za kolegu Orepića, a ako želi pristupiti, zna se koja je procedura. Bio je ministar i bojim se da se baš i nije iskazao. Koliko sam ga upoznao, radi se o dobrom čovjeku, koliko je dobar političar, druga je stvar.

Bernardić se nedavno pohvalio da je stekao novu akademsku titulu na prestižnoj biznis školi MBA – “Chief Executive MBA”, znate li kako je to platio, možda stipendijom, je li to prijavio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, smatrate li da će mu pomoći taj set vještina koje je stekao?

Nisam ga pitao za način kako je platio, je li prijavio Povjerenstvu provjerit ćete u njegovoj imovinskoj kartici, znam da se kontinuirano obrazuje, svako obrazovanje je dobro i može biti samo na korist, teško na štetu, a i sam sam se odlučio obrazovati dalje i jako mi koristi u radu.

 

Bruna Esih: Ovo je nije ništa drugo do nastavak specijalnog rata koji se vodi u Hrvatskoj

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Bruna Esih: Ovo je nije ništa drugo do nastavak specijalnog rata koji se vodi u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor nastavio je današnji rad tradicionalnim zahtjevima za stankom.

Bruna Esih (Klub zastupnika Neovisni za Hrvatsku) kazala je da želi stanku kako bi poslije govorila o cenzuri koja se provodi na facebooku posljednja dva tjedna, Goran Aleksić (Živi zid i SNAGA) rekao je da želi govoriti o slučaju franak u Grčkoj, a o aktualnoj političkoj situaciji Nikola Grmoja (MOST) i Sabina Glasovac (SDP).

Stjepan Čuraj (HNS) zatražio je stanku jer želi govoriti o energetskoj i toplinskoj sigurnosti opskrbe grada Osijeka, a Ljubica Lukačić (HDZ) o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Govoreći o tome da se cenzura provodi na facebooku Esih je rekla da se ne radi samo o automatskom postupanju facebooka već o unaprijed smišljenoj, organiziranoj i sustavno provođenoj akciji određenih skupina iz RH koje se ne mogu nikako pomiriti s drugačijim mišljenjem te koriste nimalo ne namjerne greške u sustavu facebooka, te pokušavaju gušiti slobodu izražavanja u Republici Hrvatskoj. Zloćudno i sustavno prijavljivanje određenih objava rezultiralo je time da je facebook onda te iste ili izbrisao ili blokirao profile i stranice.

Cinkaroši i denuncijatori, oni isti koji već desetljećima razapinju Hrvatsku na stup srama, koji su izravno doprinijeli Haškoj i drugim presudama i koji su generala Praljka naveli da ispije otrov žele nas očito vratiti u mračno doba Jugoslavije, doba cenzure, doba jednoumlja i ovo smatram da nije ništa drugo do nastavak specijalnog rata koji se vodi u Hrvatskoj, kazala je Esih.

 

Partijski model neprijatelja: Slobodan si i napredan ako katolike, kao što to radi Tomić, nazivaš bagrom?

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari