Pratite nas

Ukrajinski scenarij na Zapadnom Balkanu

Objavljeno

na

Ako ne žele Rusiju na zapadnom Balkanu, EU i NATO moraju podržati korjenite reforme u BiH, tvrde analitičari. U suprotnom, moguće je jačanje ruskog gospodarskog i vojnog utjecaja u regiji.

Kriza u Ukrajini i novi odnosi između NATO-a (North Atlantic Treaty Organisation – Sjevernoatlantski savez) i Rusije mogli bi utjecati i na društveno-političke, posebno sigurnosne prilike u BiH.

Analitičari ocjenjuju da bi NATO uskoro mogao uvidjeti kako praznine, koje je u širenju prema istoku ostavio iza sebe, mogu biti vrlo problematične.

Profesor obrane i sigurnosti Nedžad Ahatović kaže da bi svaka neuralgična točka na Balkanu, koja nije dovršena u teritorijalnoj strukturi NATO-a, vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište. „To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih učinaka Saveza, u perspektivi, moglo biti vrlo opasno. Praznine koje je NATO ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija. Obrisi ruske gospodarske prisutnosti u Jugoistočnoj Europi, posebno u Srbiji, a preko Republike Srpske (RS) i u BiH, već su vidljivi, a ruski predsjednik Vladimir Putin ne krije interese u ovoj regiji“, kaže Ahatović.

Nedžad Ahatović Nedžad Ahatović

Ahatović podsjeća na stavove srpskih lidera u Srbiji i RS-u prema kojima je Rusija dobrodošla na tim prostorima. „Politika srpskih lidera u BiH i Srbiji jasna je još od devedesetih godina i ona ima svoj kontinuitet. Ta je politika zacrtana u ‘Načertaniju’ (program srpske nacionalne politike Ilije Garašanina iz 1844. godine). Bojim se da bi, nakon posljednjih događanja u Ukrajini i zaoštravanja odnosa između NATO-a i Rusije, Ruska Federacija, ne samo diplomatski, bila spremna podržati odvajanje RS-a iz BiH. Takav scenarij bio bi porazan za Europsku uniju i NATO. To bi, ujedno, bila najveća prijetnja miru i stabilnosti Zapadnog Balkana“, kaže Ahatović.

Moguće jačanje ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu

Ahatović vjeruje kako je redefiniranje geostrateškog položaja NATO-a u Jugoistočnoj Europi „prijeko potrebno“. „Ako se to ne dogodi, treba očekivati jačanje ruskog utjecaja u ovom dijelu svijeta. Zato mislim da bi strateški interes Zapada na jugoistoku Europe trebao biti ubrzani ulazak BiH u NATO. To bi podrazmijevalo i brze, korjenite reforme unutar BiH koje bi, po principu obrambenih reformi iz 2004. godine, snažno podržao i Zapad“, ističe Ahatović za Deutsche Welle.

Ruska banka Sberbank je sve aktivnija na tržištu u BiH Ruska banka Sberbank je sve aktivnija na tržištu u BiH

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar, međutim, nije uvjeren da bi NATO zbog ukrajinske krize mogao ubrzati svoje širenje na Balkanu, jer uvjete za primanje ispunjava samo Crna Gora. „Kako onda na ovim prostorima realizirati koncept pametne obrane NATO-a u borbi protiv vojnih i terorističkih izazova kad je Srbija vojno neutralna, a BiH na pola puta? Doduše, BiH daje doprinos partnerstvu sa Savezom, ali nije ispunila uvjet da perspektivnu vojnu i državnu imovinu uknjiži kao imovinu BiH. I tko zna kada će, kada vlast u RS to odbija, a nitko je zbog toga ne sankcionira“, kaže Kozar.

„Dotle Rusi sve više kapitaliziraju podršku koji imaju u RS, a na ruku im ide i odbijanje Beograda za sudjelovanje u sankcijama protiv Moskve. Budući da predsjednik RS Milorad Dodik uspješno opstruira državnu politiku BiH, NATO ima veliki problem na Balkanu koji mora riješiti.

U proteklih par godina ruski Gazprom je uspostavio lanac benzinskih crpki širom BiH U proteklih par godina ruski Gazprom je uspostavio lanac benzinskih crpki širom BiH

Mislim da će to biti teško, možda i nemoguće, bez aktivnije uloge Amerikinaca u BiH. Puno se vremena izgubilo u toleriranju destrukcija u BiH i sada to dolazi na naplatu. Držim da će borba za bolju geostratešku poziciju na Balkanu određenih političkih i vojnih struja biti sve intenzivnija“, kaže Kozar za Deutsche Welle.

Zapadni Balkan pred ozbiljnim izazovima

Da je zapadni Balkan pred „ozbiljnim izazovima“ uviđaju i političari u RS. „Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić upozorio je da bi se RS, odnosno BiH i Srbija mogle naći pred vrlo ozbiljnim političkim i gospodarskim izazovima, jer se pred njih stavlja pitanje koju stranu izabrati kada je riječ o ukrajinskoj krizi“, pišu banjalučke „Nezavisne novine“, prenoseći stavove predsjednika Skupštine RS i bliskog Dodikovog saradnika Igora Radojičića.

Njemačka i EU su na nedavno održanoj konferenciji u Berlinu najavili jači, za sada samo gospodarski angažman u BiH Njemačka i EU su na nedavno održanoj konferenciji u Berlinu najavili jači, za sada samo gospodarski angažman u BiH

„Zapadne zemlje na Balkan sada gledaju drukčije zbog krize i sudara velikih interesa, odnosno kao na neko potencijalno novo žarište na kojem bi se ponovno sukobili interesi. U tom kontekstu treba promatrati i inicijative, kao što je konferencija u Berlinu, gdje se javlja novi angažman zemalja Zapada kako bi se na Balkanu pojačao utjecaj, odnosno neki plan aktivnosti EU i Zapada, a u kontekstu prevencije utjecaja s druge strane“, rekao je Radojičić.

U fokusu NATO-a trenutno je kriza u Ukrajini. Na upravo završenom summitu u Walesu u Newportu, ruska intervencija u Ukrajini nazvana je „agresijom“, a aktualni odnosi Zapada i Rusije u pojedinim su medijima okarakterizirani kao „novi početak hladnog rata“. U BiH, moćne zapadne snage, danas snage EUFOR-a (Snage Europske unije), s početnih 60.000 svedene su na simboličan broj, dok se uloga NATO zapovjedništva u Sarajevu, nakon obrambenih reformi, sada svodi tek na poruku da „NATO ima trajnu posvećenost BiH“.  (dw.de)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Glavni tajnik UN-a neće postupiti po zahtjevu BiH o eventualnoj tužbi protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora BiH obrati nekoj od međunarodnih arbitraža, kazao je u srijedu bivši veleposlanik BiH pri UN-u, Ivica Dronjić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u izjavi Oslobođenju kazao kako je Bosna i Hercegovina načinila “prvi korak” prema eventualnoj tužbi protiv Hrvatske.

“Za sada smo učinili prvi korak. Imajući u vidu međunarodne konvencije, kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja, na sjednici Predsjedništva BiH iz decembra 2018. godine zaključili smo da se uputi nota generalnom sekretaru UN-a kao depozitaru međunarodnih sporazuma, kako bismo ga obavijestili da RH krši ili ne poštuje Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, kojim su uređena pitanja imovine svih bivših republika. Pismo je otišlo i imamo potvrdu da je o njemu generalni sekretar UN-a upoznat”, kazao je Komšić.

Dronjić je u reakciji na izjavu Komšića, kako prenosi N1 istaknuo kako glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio “Guterres neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu”.

Reakciju bivšeg veleposlanika prenosimo u cijelosti:

“Točno je da je Predsjedništvo BiH, posredstvom Ministarstva vanjskih poslova, početkom veljače 2019. godine dostavilo Stalnoj misiji BiH pri UN Note Verbale adresiranu na Glavnog tajnika UN u kojoj ga obavještava da Republika Hrvatska krši “Sporazum o pitanjima sukcesije”, potpisan 29. lipnja 2001. godine u Beču između Srbije, Hrvatske Makedonije i Slovenije. U noti se od Glavnog tajnika traži da “obavijesti sve države potpisnice o tome da Hrvatska krši sporazum u dijelu koji se odnosi na imovinu BiH koja se nalazi na njenoj teritoriji”.

Notu je u tajništvo UN odnijela privremena otpravnica poslova u rangu ministra-savjetnika 6. veljače 2019. i uručila Šefici ureda Glavnog tajnika Mariji Luizi Viotti bez moje suglasnosti, jer je navodno iz MVP dobila telefonsku instrukciju da to uradi bez odlaganja, budući da je stvar hitna. Naime, u to vrijeme nalazio sam se u Washingtonu na Molitvenom doručku koji organizira Predsjednik SAD Donald Trump, i rekao sam joj da sačeka s uručivanjem do mog povratka, jer sam u New Yorku bio već sutradan, 7.2.2019. Ovo je bitno, jer po diplomatskom preseansu ministar savjetnik ne može dobiti audijenciju kod glavnog tajnika, već samo veleposlanik. Da smo sačekali dan-dva s uručivanjem, nota bi bila predana gospodinu Guterresu, a ne njegovoj šefici Kabineta.

Šefica kabineta Glavnog tajnika, gospođa Viotti je notu odmah proslijedila u Ured za pravna pitanja (“Office for Legal Affairs”, OLA), odakle nam je samo dva dana kasnije odgovoreno da “kao depozitar navedenog sporazuma Glavni tajnik neće postupiti po zahtjevu BiH jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora obratimo nekoj od međunarodnih arbitraža”. Naime, u samom Sporazumu, u članu 5. regulirana je procedura za rješavanje eventualnih sporova. Kao “Prvi korak” u rješavanju sporova sam Sporazum u Članu 5, stav 1. propisuje da se sporovi trebaju riješiti izravnim bilaterelanim pregovorima, a tek ako se ne postigne dogovor u roku od mjesec dana od prijema priopćenja jedne od strana kojim se ukazuje na sporno pitanje, državama u sporu se ostavlja mogućnost da ili a) imenuju arbitra koji će posredovati u sporu ili b) da spor delegiraju na odlučivanje Stalnom mješovitom komitetu, utemeljenom u Čl.4 Sporazuma.

Prema tome, “Prvi korak” o kome govori Komšić učinjen je unazad, ili u najboljem slučaju ustranu, što bi mu rekao bilo koji student prve godine pravnog fakulteta da ga je pitao za savjet. No, očito je da njegova izjava, njegovo pozivanje na “međunarodne konvencije kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja” (koje konvencije?), kao i cijeli pokušaj internacionalizacije spora s Hrvatskom i uvlačenje u priču Ujedinjenih nacija i njihova Glavnog tajnika nema za cilj da se spor rješava, već da se zabavi domaća javnost i da se stvori dojam kako se Predsjedništvo bavi i nekim konkretnim pitanjima iz svojih ustavnih nadležnosti, a ne samo kadroviranjem i trošenjem proračunskog novca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Luka Mišetić: Ono što je Ivi Josipoviću legitimno, u biti je klasičan primjer ratnog zločina

Objavljeno

na

Objavio

Kad bi pravni argumenti profesora Josipovića o “napadu na legitimne ciljeve vojnih djelovanja” bili valjani, optuženi u predmetima Srebrenica i Ovčara bili bi oslobođeni jer su i oni ubijali one koji su “vojnim angažmanom preuzeli rizik stradanja i izgubili”, istaknuo je odvjetnik Luka Mišetić komentirajući skandalozne Josipovićeve izjave o širokobriješkim fratrima kao “legitimnom vojnom cilju”

Osvrnuo se i na različitost Josipovićevih teza iznesenih ranije u Novom listu, i ovih iznesenih danas u Jutarnjem listu.

-U razgovoru za Novi List, Ivo Josipović je tvrdio da su sirokobrijeski fratri bili ” legitiman cilj vojnih djelovanja.” “Legitiman cilj vojnih djelovanja” je pravni pojam koji u suštini znači da ih se legitmno moze napadati, u ovom slucaju da su ih Partizani likvidirali u skladu sa zakonom. U danasnjoj kolumni u Jutarnjem Listu, u odgovoru Nenadu Sesardicu, professor Josipovic izbjegava pravni termin koji je koristio u Novom Listu (“legitiman cilj vojnih djelovanja”), i umjesto toga iznosi tvrdnju da su fratri “vojnim angažmanom preuzeli rizik stradanja i izgubili” – istaknuo je Mišetić.

Navodeći primjer 80-godišnjeg fra Marka Barbarića, osporio je Josipovićevu tezu da su fratri aktivno sudjelovala u vojnim operacijama.

-Npr., teško je zamisliti da su Partizani upucali metak u potiljak glave 80-godišnjeg fra Marka Barbarica u borbama, dok se fra Marko aktivno suprotstavljao njima – navodi Mišetić.

Način pokapanja ubijenih fratara, odnosno ubacivanja njihovih posmrtnih tijela u jame, vidi kao dokaz koji upućuje na sumnju kako ni Partizani nisu smatrali da su “legitimno” likvidirali fratre.

-Stovise, cinjenica da su Partizani bacali tijela fratara u neobilježenim masovnim grobnicama, te da su neke od fratara odveli u Dalmaciju prije nego što su ih ubili u neobilježenim masovnim grobnicama, te da u “vojnim izvjescima” nakon rata nisu izvjescivali gdje su zakopali tijela, upucuje sumnju da sami Partizani nisu smatrali da su “legitimno” (tj, u borbama) likvidirali fratre. Ipak, jesu li fratri sudjelovala u borbama izmedju 1941-1945 je nebitno, osim ako su ubijeni dok su aktivno sudjelovali u borbama, što profesor Josipović kao profesor međunarodnog prava sigurno zna – upozorava Mišetić.

Podsjećajući na odrednice Medjunarodnog prava, koje su i tada bile na snazi, upozorava da su kojim slučajem Josipovićeve tvrdnje točne onda bi optuženi u predmetima Srebrenica i Ovčara bili bi oslobođeni.

-Medjunarodno pravo zahtijeva da osobe koje ne sudjeluju aktivno u neprijateljstvima, uključujući pripadnike oružanih snaga koji su položili oružje i one koji su stavljeni izvan borbe zbog bolešću, rana,lišenja slobode ili bilo kojeg drugog razloga, u svim okolnostima će se tretirati na human način. Kad bi pravni argumenti profesora Josipovića bili valjani, optuženi u predmetima Srebrenica i Ovčara bili bi oslobođeni jer su i oni ubijali one koji su “vojnim angažmanom preuzeli rizik stradanja i izgubili” – upozorava Mišetić.

Od Ive Josipovića očekuje dokaze da su fratri ubijeni dok su sudjelovali u neprijateljstvima ili prestane izazivati zabune u javnosti.

-Prof. Josipović može dokazati svoju tvrdnju u Novom listu da su fratri bili “legitiman cilj vojnih djelovanja” ako može dokazati da su fratri ubijeni dok su sudjelovali u neprijateljstvima. Takve dokaze jos nije dostavio. Dok to ne dokaže, tvrdnja da su fratri “legitiman cilj vojnih djelovanja” opasna je jer moze izazvati zabunu u javnosti o sadrzaju međunarodnog humanitarnog prava – istaknuo je.

Na koncu decidno upozorava kako je ono što je Ivi Josipoviću legitimno, u biti klasičan primjer ratnog zločina.

-Civili i osobe koje više ne sudjeluju u neprijateljstvima nikada ne mogu biti “legitiman cilj vojnih djelovanja” i nikada se ne mogu likvidirati metkom u zatiljak. Nadalje, bacanje tijela u neoznačene masovne grobnice (kao što su to činili Partizani s tijelima fratara) je ratni zločin samo po sebi, bez obzira jesu li osobe ubijene na zakonit ili nezakonit način – zaključio je Luka Mišetić. D. Šimić/Hrsvijet

Matchday: Sesardić vs. Josipović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari