Pratite nas

Ukrajinski scenarij na Zapadnom Balkanu

Objavljeno

na

Ako ne žele Rusiju na zapadnom Balkanu, EU i NATO moraju podržati korjenite reforme u BiH, tvrde analitičari. U suprotnom, moguće je jačanje ruskog gospodarskog i vojnog utjecaja u regiji.

Kriza u Ukrajini i novi odnosi između NATO-a (North Atlantic Treaty Organisation – Sjevernoatlantski savez) i Rusije mogli bi utjecati i na društveno-političke, posebno sigurnosne prilike u BiH.

Analitičari ocjenjuju da bi NATO uskoro mogao uvidjeti kako praznine, koje je u širenju prema istoku ostavio iza sebe, mogu biti vrlo problematične.

Profesor obrane i sigurnosti Nedžad Ahatović kaže da bi svaka neuralgična točka na Balkanu, koja nije dovršena u teritorijalnoj strukturi NATO-a, vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište. „To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih učinaka Saveza, u perspektivi, moglo biti vrlo opasno. Praznine koje je NATO ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija. Obrisi ruske gospodarske prisutnosti u Jugoistočnoj Europi, posebno u Srbiji, a preko Republike Srpske (RS) i u BiH, već su vidljivi, a ruski predsjednik Vladimir Putin ne krije interese u ovoj regiji“, kaže Ahatović.

Nedžad Ahatović Nedžad Ahatović

Ahatović podsjeća na stavove srpskih lidera u Srbiji i RS-u prema kojima je Rusija dobrodošla na tim prostorima. „Politika srpskih lidera u BiH i Srbiji jasna je još od devedesetih godina i ona ima svoj kontinuitet. Ta je politika zacrtana u ‘Načertaniju’ (program srpske nacionalne politike Ilije Garašanina iz 1844. godine). Bojim se da bi, nakon posljednjih događanja u Ukrajini i zaoštravanja odnosa između NATO-a i Rusije, Ruska Federacija, ne samo diplomatski, bila spremna podržati odvajanje RS-a iz BiH. Takav scenarij bio bi porazan za Europsku uniju i NATO. To bi, ujedno, bila najveća prijetnja miru i stabilnosti Zapadnog Balkana“, kaže Ahatović.

Moguće jačanje ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu

Ahatović vjeruje kako je redefiniranje geostrateškog položaja NATO-a u Jugoistočnoj Europi „prijeko potrebno“. „Ako se to ne dogodi, treba očekivati jačanje ruskog utjecaja u ovom dijelu svijeta. Zato mislim da bi strateški interes Zapada na jugoistoku Europe trebao biti ubrzani ulazak BiH u NATO. To bi podrazmijevalo i brze, korjenite reforme unutar BiH koje bi, po principu obrambenih reformi iz 2004. godine, snažno podržao i Zapad“, ističe Ahatović za Deutsche Welle.

Ruska banka Sberbank je sve aktivnija na tržištu u BiH Ruska banka Sberbank je sve aktivnija na tržištu u BiH

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar, međutim, nije uvjeren da bi NATO zbog ukrajinske krize mogao ubrzati svoje širenje na Balkanu, jer uvjete za primanje ispunjava samo Crna Gora. „Kako onda na ovim prostorima realizirati koncept pametne obrane NATO-a u borbi protiv vojnih i terorističkih izazova kad je Srbija vojno neutralna, a BiH na pola puta? Doduše, BiH daje doprinos partnerstvu sa Savezom, ali nije ispunila uvjet da perspektivnu vojnu i državnu imovinu uknjiži kao imovinu BiH. I tko zna kada će, kada vlast u RS to odbija, a nitko je zbog toga ne sankcionira“, kaže Kozar.

„Dotle Rusi sve više kapitaliziraju podršku koji imaju u RS, a na ruku im ide i odbijanje Beograda za sudjelovanje u sankcijama protiv Moskve. Budući da predsjednik RS Milorad Dodik uspješno opstruira državnu politiku BiH, NATO ima veliki problem na Balkanu koji mora riješiti.

U proteklih par godina ruski Gazprom je uspostavio lanac benzinskih crpki širom BiH U proteklih par godina ruski Gazprom je uspostavio lanac benzinskih crpki širom BiH

Mislim da će to biti teško, možda i nemoguće, bez aktivnije uloge Amerikinaca u BiH. Puno se vremena izgubilo u toleriranju destrukcija u BiH i sada to dolazi na naplatu. Držim da će borba za bolju geostratešku poziciju na Balkanu određenih političkih i vojnih struja biti sve intenzivnija“, kaže Kozar za Deutsche Welle.

Zapadni Balkan pred ozbiljnim izazovima

Da je zapadni Balkan pred „ozbiljnim izazovima“ uviđaju i političari u RS. „Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić upozorio je da bi se RS, odnosno BiH i Srbija mogle naći pred vrlo ozbiljnim političkim i gospodarskim izazovima, jer se pred njih stavlja pitanje koju stranu izabrati kada je riječ o ukrajinskoj krizi“, pišu banjalučke „Nezavisne novine“, prenoseći stavove predsjednika Skupštine RS i bliskog Dodikovog saradnika Igora Radojičića.

Njemačka i EU su na nedavno održanoj konferenciji u Berlinu najavili jači, za sada samo gospodarski angažman u BiH Njemačka i EU su na nedavno održanoj konferenciji u Berlinu najavili jači, za sada samo gospodarski angažman u BiH

„Zapadne zemlje na Balkan sada gledaju drukčije zbog krize i sudara velikih interesa, odnosno kao na neko potencijalno novo žarište na kojem bi se ponovno sukobili interesi. U tom kontekstu treba promatrati i inicijative, kao što je konferencija u Berlinu, gdje se javlja novi angažman zemalja Zapada kako bi se na Balkanu pojačao utjecaj, odnosno neki plan aktivnosti EU i Zapada, a u kontekstu prevencije utjecaja s druge strane“, rekao je Radojičić.

U fokusu NATO-a trenutno je kriza u Ukrajini. Na upravo završenom summitu u Walesu u Newportu, ruska intervencija u Ukrajini nazvana je „agresijom“, a aktualni odnosi Zapada i Rusije u pojedinim su medijima okarakterizirani kao „novi početak hladnog rata“. U BiH, moćne zapadne snage, danas snage EUFOR-a (Snage Europske unije), s početnih 60.000 svedene su na simboličan broj, dok se uloga NATO zapovjedništva u Sarajevu, nakon obrambenih reformi, sada svodi tek na poruku da „NATO ima trajnu posvećenost BiH“.  (dw.de)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ante Gotovina: Vjerujem da ćemo odabrati najprikladnije rješenje za borbenu eskadrilu

Objavljeno

na

Objavio

Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih vojnih zapovjednika HV-a iz Domovinskog rata, opet je pružio javnu potporu svom ratnom suborcu Damiru Krstičeviću.

Smatra da je zbog neuspjele nabave izraelskih F-16 Baraka Krstičević izložen “neutemeljenim prozivanjima”. Gotovina u izjavi za Večernji list kaže da vjeruje da će “Vlada RH, ministar obrane i stručni tim iz sustava Oružanih snaga u nastavku procesa nabave borbenih zrakoplova, nužnih za opstanak Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, odabrati dugoročno najprikladnije rješenje za našu domovinu”.

MiG-ove moramo prizemljiti

Za njega su Ministarstvo obrane i Oružane snage RH jedan od najvažnijih stupova sustava nacionalne sigurnosti. Obveza im je štiti stečenu sigurnost i slobode, što podrazumijeva obranu zemlje na kopnu, moru i u zraku.

– Treba nam zajedništvo, međusobno uvažavanje i ozračje povjerenja u institucije države. Tako podržavamo jačanje i daljnju izgradnju našeg sustava nacionalne sigurnosti – izjavio je Gotovina.

General je već jednom pružio sličnu javnu potporu Krstičeviću, u srpnju 2017., kada je bio najavio ostavku zbog kritika da HV nije na vrijeme priskočio u pomoć pri gašenju požara biblijskih razmjera u okolici Splita i duž obale.

Tada je Gotovina smirio vidno uzrujanog Krstičevića te kazao za Večernji da on “potpuno razumije svog ratnog suborca, razumije da se u tim teškim okolnostima događaju i nesporazumi, no da je još puno zadaća pred Krstičevićem kao ministrom”.

I Krstičević je ostao ministar. Ova sadašnja dramatika oko Krstičevića bila je slična te je Gotovina opet uputio i javnu potporu ministru obrane, ali i poručio javnosti da se treba dovršiti nužni posao nabave borbene eskadrile.

A tu će se Hrvatska morati požuriti u pronalaženju novog rješenja. Kako je izvjesno da će se ono potražiti u razgovorima sa SAD-om i izgledno proizvođačem Lockheed Martinom, nagađa se da će Hrvatska ovoga puta pregovarati o nabavi novih F-16 blok 70/72.

Kako je riječ o gotovo tri puta skupljem zrakoplovu od Baraka, jasno je da bi RH eventualno pregovarala o nabavi ne 12 nego šest do osam novih zrakoplova u “prvoj turi”. U MORH-u ne žele nagađati, ali priznaju da se novo rješenje mora pronaći tijekom 2019.

Problem je, kada bi se sada ispregovarala nabavu novih i skupljih zrakoplova, proći će između tri i pet godina dok se prvi ne pojavi na hrvatskom nebu.

Proizvodnja novih F-16 – za koje se zna da su najjači zrakoplovi 4++ generacije, po tehnološkim rješenjima vrlo bliski F-35 i F-22 – u novoj tvornici u Greenvilleu u Južnoj Karolini još, naime, nije ni počela.

Riječ je o nevelikom pogonu u kojemu će u početku raditi 150 do 200 zaposlenika. A kad počne raditi, prvi je kupac Bahrein, koji nabavlja 16 zrakoplova. Slijedi Slovačka koja naručuje njih 14, pa izgledno Bugarska s osam primjeraka.

Uključi li se tijekom 2019. u taj program i Hrvatska, proći će, dakle godine (3 do 5) dok ne stignu i njoj nove F-16-ice. Kako sve svoje MiG-ove 21 HRZ mora prizemljiti do 2024., morat će se pronaći “prijelazno” rješenje.

Krstičević ne misli odustati

Jedna od mogućnosti je i uzimanje nekoliko američkih zrakoplova na leasing, a spominje se angažiranje zrakoplova Nacionalne garde Minnesote, savezne države koja ima izgrađenu i odličnu vojnu suradnju s Hrvatskom, a posjeduje i najmodernije zrakoplove među gardama, F-16 blok 50/52.

Jedna je od ideja da se obuka hrvatskih pilota obavi na tim zrakoplovima, a uzmemo li ih nekoliko na leasing, obuka bi se provodila u Hrvatskoj.

Tim rješenjem HRZ bi obavio obuku pilota u trajanju od oko godinu dana, a onda bi se našla mogućnost da se ti aparati koriste u HRZ-u sve do dolaska novih F-16. To je jedno od mogućih rješenja kako premostiti međurazdoblje do dolaska prvih i najsuvremenijih američkih F-16, dogovorimo li se s njima o kupnji.

Što se tiče cijene za nove aparate, treba pratiti pregovore Bugarske i Lockheed Martina (LM). Naime, Bugari se nadaju paketu kojemu će cijena možda biti i niža od milijarde dolara za 8 primjeraka.

Predstavnik LM-a James Robinson, međutim, Bugarima je već kazao kako je “teško ispuniti 24-mjesečni rok postavljen od bugarske vlade za isporuku prve serije borbenih zrakoplova”.

Što se tiče opstanka ministra Krstičevića na toj poziciji, on namjerava ostati i dovršiti posao nabave borbene eskadrile.

Davor Ivanković / Večernji list

 

Jan Ivanjek: Američka ponuda koja se ne može odbiti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Šport

Njemački rukometni izbornik hvali Hrvate

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska momčad se sastoji od niza kvalitetnih igrača, no njihova najveća vrijednost jest što na ovom svjetskom prvenstvu igraju momčadski, strastveno i sa srcem, kazao je o hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji njemački izbornik Christian Prokop.

Hrvatska će igrati s Njemačkom u ponedjeljak u Koelnu, a prije toga će se “Kauboji” sučeliti Brazilu u nedjelju, a domaćini Svjetskog prenstva igraju s Islandom u subotu.

“Apsolutna hrvatska zvijezda je Domagoj Duvnjak, igrač kojeg poznajem i znam što je u stanju uraditi. Bio je najbolji na svijetu kada je 2009. došao u Bundesligu, u HSV, a sada je zvijezda u Kielu. Radi se o igraču koji donosi prevagu i nadam se da su moji igrači svjesni koliko im može nauditi”, kazao je Prokop, nastavivši:

“Hrvatska nema samo Duvnjaka, imaju još dvojicu vrhunskih playmakera i na toj su poziciji najjači na svijetu. I Karačić i Cindrić su sposobni razigrati suigrače, ali mogu i sami odlučiti susrete svojom pojedinačnom kvalitetom. Pogledajte samo što su uradili Španjolskoj. Bit će to vjerojatno najteža utakmica za Njemačku u drugom krugu”, kazao je Prokop.

Nijemci od svojih rukometaša očekuju proboj u polufinale, a interes za SP je ogroman i raste iz dana u dan. Tako je objavljeno da je zadnju utakmicu u skupini protiv Srbije u Berlinu pratilo skoro 7 milijuna TV-gledatelja, što su brojke koje se mogu usporediti samo s praćenjem Elfa, nogometne reprezentacije. U Koelnu se od ranog jutra stvaraju dugi redovi navijača pred blagajnama koje prodaju ulaznice.

Hrvatska vodi u skupini s maksimalna četiri boda, Njemačka i Francuska imaju po tri, a Španjolska dva boda. Dvije prvoplasirane reprezentacije iz skupine idu u polufinale u Hamburg.

Utakmica Njemačka – Hrvatska igrat će u koelnskoj Lanxess Areni, predivnoj dvorani izgrađenoj 1998. godine i kapaciteta 18.500 gledateja za sportske i 20.700 gledatelja za koncertna događanja.

U toj dvorani igraju hokejaši Koelner Haiea, pa je to ujedno i najveća dvorana izvan Sjeverne Amerike u kojoj se igraju susreti hokeja na ledu.

Na Svjetskom rukometnom prvenstvu 2007. godine, kojem je također domaćin bila Njemačka, u Lanxess Areni se igralo finale.

(Hina)

 

Neopisiv osjećaj: Slavlje rukometaša u autobusu nakon velike pobjede (VIDEO)

 

 

 

Lino Červar: Bilo je toliko želje i volje, toliko odlučnosti i strpljenja da je to moralo uroditi plodom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari