Pratite nas

Politika

Ukrajinski vojnici napreduju prema Slavjansku, ubijeno pet militanata

Objavljeno

na

Ukrajinske snage, uz pomoć oklopnih vozila, krenule su u akciju protiv separatista koji drže Slavjansk na istoku Ukrajine nakon što je ukrajinska vlada najavila novu protuterorističku operaciju.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su njegove snage ubile “do pet” militanata u Slavjansku te da su tijekom protuterorističke operacije izvedene uz pomoć vojske uklonjene tri ilegalne kontrolne točke na sjeveroistočnom dijelu grada.

“Tijekom sukoba do pet terorista eliminirano je”, navodi se u priopćenju ministarstva u kojem se dodaje da je u redovima vladinih snaga ranjena jedna osoba.

Kako javlja dopisnik AFP-a, sukobi su izbili na sjevernom prilazu Slavjansku, gdje su viđena ukrajinska oklopna vozila.

Proruski separatistički vođa grada od 100.000 stanovnika, Vjačeslav Ponomarev, naredio je civilima da napuste zgradu gradskih vlasti.

Slavjansk je već danima pod kontrolom proruskih pobunjenika s jurišnim puškama i maskirnim odorama bez vojnih oznaka koji su zauzeli više javnih institucija.

Ponomarev je u nedjelju pozvao Rusiju da intervenira i zaštiti stanovništvo.

Kijev je u međuvremenu objavio oslobađanje zgrade gradskog poglavarstva u Maripolu, lučkom gradu s oko 500.000 stanovnika na jugoistoku Ukrajine.

U toj je akciji pet ljudi ranjeno.

Ranjen jedan ukrajinski vojnik

slovjansk

Sjevernije, u napadu proruskih separatista na vojnu bazu u Artemivsku ranjen je jedan vojnik.

Ministarstvo obrane je priopćilo da je oko 100 napadača vatrenim oružjem, strojnicama i granatama napalo bazu, ali da je napad odbijen te da su napadači pretrpjeli gubitke.

Napetosti ne prestaju rasti i Moskva je, nakon spominjanja moguće vojne intervencije ukoliko budu ugroženi njezini “legitimni interesi” u toj bivšoj sovjetskoj republici, napala Zapad da koristi Ukrajinu kao “pijuna u geopolitičkoj igri”.

Istovremeno je američki predsjednik Barack Obama optužio Rusiju da ne poštuje međunarodni sporazum iz Ženeve o smanjenju napetosti u Ukrajini te zaprijetio novim sankcijama.

“Do sada nismo vidjeli da poštuju niti duh niti slovo ženevskog sporazuma”, izjavio je Obama u Tokiju gdje se nalazi u državnom posjetu svom azijskom savezniku. Sporazum iz Ženeve prvenstveno predviđa razoružavanje svih nelegalnih skupina i evakuaciju zauzetih objekata u Ukrajini.

“I dalje gledamo kako naoružani nasilnici zauzimaju objekte, uznemiruju ljude koji se s njima ne slažu, destabiliziraju regiju, a nismo vidjeli da ih Rusija pokušava u tome obeshrabriti”, izjavio je Obama. Dodao je da će biti “novih posljedica i novih sankcija” ukoliko Rusija nastavi ignorirati sporazum iz Ženeve i ne počne djelovati “promišljenije”. Podsjetio je da se represivne mjere koje su već donesene odražavaju na rusko gospodarstvo.

U Kijevu, ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov obećava “snažan odgovor teroristima, do uništenja”.

S porastom napetosti i izbijanjem oružanih sukoba iz Francuske stiže vijest da predsjednik Francois Hollande za nekoliko dana putuje u Gruziju koja ima ambiciju pridružiti se NATO-u i Europskoj uniji.

Putin: Moguće su posljedice

Nakon što je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo kako je u sukobima koji su izbili prilikom zauzimanja kontrolnih točaka ubijeno “pet terorista”, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je kako su zbog takvih stvari moguće posljedice.

“Ako je Kijev stvarno počeo koristiti vojsku protiv svojeg stanovništva to je stvarno ozbiljan zločin”, kazao je Putin i nastavio: “To su jednostavno kaznene mjere koje će imati posljedice. Uključujući i naše međuvladine odnose”.

Washington će pričekati još “nekoliko dana” da Rusija provede svoj dio sporazuma vezanog za Ukrajinu

Rusija nije izvršila svoj dio međunarodnog sporazuma da smanji napetosti u Ukrajini i Washington će pričekati samo još nekoliko “dana” da dogovor bude proveden, rekao je u srijedu visoki američki dužnosnik.

“Rusija nije poduzela mjere koje treba poduzeti” prema sporazumu postignutom u Ženevi prošloga tjedna, rekao je Daniel Baer, američki veleposlanik pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Prema dogovoru Europska unija, Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Države su se sporazumjele da će se ilegalne naoružane skupine u Ukrajini raspustiti u procesu koji treba nadzirati OESS.

Ali čim je sporazum potpisan dvije strane su se počele međusobno optuživati za njegovo kršenje dok su proruski pobunjenici na istoku Ukrajine odbacili sporazumom predviđeno povlačenje iz zauzetih zgrada vlasti.

Baer kaže kako je rješenje da Rusija djeluje.

“Ako se dogodi neuspjeh to će biti zbog toga što Rusija nije prekinula svoje negativne, razorne akcije i krenula u konstruktivnom smjeru”, rekao je na skupu u Bruxellesu koji je organizirao institut German Marshall Fund.

Sjedinjene Države i Europska unija zaprijetile Rusiji novim sankcijama

Upitan koliko dugo će Sjedinjene Države čekati kako bi vidjele može li se provesti ženevski sporazum Baer je rekao novinarima na drugom skupu da ne želi postavljati rokove ali “da govorimo o danima”.

Sjedinjene Države i Europska unija zaprijetile su novim sankcijama Rusiji ukoliko ne provede ženevski sporazum.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u srijedu Sjedinjene Države da stoje iza političkih nereda u Ukrajini i rekao da će Moskva reagirati ukoliko njezini interesi ili interesi Rusa budu ugroženi.

Baer je rekao da su Sjedinjene Države nagovijestile da bi ruski predsjednik Vladimir Putin ili neki drugi visoki dužnosnici mogli javno reći da Moskva ne podržava protuzakonito zauzimanje upravnih zgrada na istoku Ukrajine što čine naoružani proruski separatisti.

Moskva bi isto tako mogla poslati visokog diplomata da pomogne promatračima OESS-a koji nastoje uvjeriti ljude da napuste okupirane zgrade.

Američki veleposlanik pri NATO-u Douglas Lute je rekao na istom skupu da su upadi ruskih vojnih zrakoplova u zračni prostor Baltika pali na nulu otkako je NATO ojačao zrakoplovne ophodnje iznad baltičkih zemalja nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.

Obama optužio Rusiju da ne poštuje kompromis iz Ženeve o Ukrajini

Američki predsjednik Barack Obama optužio je u četvrtak Rusiju da ne poštuje međunarodni sporazum iz Ženeve o smanjenju napetosti u Ukrajini te zaprijetio novim sankcijama.

“Do sada nismo vidjeli da poštuju niti duh niti slovo ženevskog sporazuma”, izjavio je Obama u Tokiju gdje se nalazi u državnom posjetu svom azijskom savezniku. Ovo je prva njegova izjava na tu temu od iznenadnog kompromisa koji su prošli četvrtak postigli SAD, EU, Rusija i Ukrajina.

Sporazum iz Ženeve prvenstveno predviđa razoružavanje svih nelegalnih skupina i evakuaciju zauzetih objekata u Ukrajini, što je tek nakratko ublažilo napetosti između Zapada i Rusije.

“I dalje gledamo kako naoružani nasilnici zauzimaju objekte, uznemiruju ljude koji se s njima ne slažu, destabiliziraju regiju, a nismo vidjeli da ih Rusija pokušava u tome obeshrabriti”, izjavio je Obama.

Dodao je da će biti “novih posljedica i novih sankcija” ukoliko Rusija nastavi ignorirati sporazum iz Ženeve i ne počne djelovati “promišljenije”.

Ponovio je da “nema vojnog rješenja za ukrajinski problem” i istaknuo da će SAD neumorno raditi “kako bi se to pitanje riješilo na diplomatski način”.

Također je pohvalio način na koji se do sada postavlja Kijev i podsjetio da su ukrajinske vlasti donijele zakon o amnestiji i ponudile široku lepezu reformi glede ustava.

Ukrajina je, naime, rusofonskim regijama na istoku obećala “decentralizaciju” koja bi im omogućila određene povlastice i poseban status ruskog jezika.

Lavrov: SAD i EU koriste Ukrajinu kao pijuna protiv Rusije

Moskva je u četvrtak optužila SAD i Europsku uniju da su u Ukrajini pokušali izazvati revoluciju i iskoristiti Kijev kao “pijuna u geopolitičkoj igri” protiv Rusije.

“U Ukrajini su SAD i EU pokušali izvesti novu ‘revoluciju boja’, operaciju promjene režima protivno ustavu”, kazao je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na Institutu za međunarodne odnose (MGIMO).

Moskva naziva “revolucijom boja” promjene vlasti poput “narančaste revolucije” 2004. u Ukrajini ili “revoluciju ruža” 2003. u Gruziji, optužujući Zapad za njihovo izazivanje u bivšim sovjetskim republikama.

Lavrov je kazao da se “naši zapadni partneri, posebice SAD, pokušavaju postaviti kao pobjednici Hladnog rata”, pokušavajući izostaviti Rusiju iz europskih poslova, a također pokušavaju raditi stvari koje su suprotne interesima Rusije.

Također je optužio SAD i Europu za histeričnu proturusku propagandu prije događanja u Ukrajini i pokušaje svim sredstvima da ocrne Zimske olimpijske igre u Sočiju.

Osvrnuo se i na kompromisni sporazum postignut prošli četvrtak u Ženevi o ublažavanju ukrajinske krize i kazao da Rusija očekuje da se taj sporazum u bliskoj budućnosti počne primjenjivati u praksi.

Putin prijeti posljedicama nakon što je Ukrajina pokrenula napad

Ruski je predsjednik Vladimir Putin rekao da će režim u Kijevu pretrpjeti posljedice ako je koristio vojsku protiv proruskih aktivista na istoku Ukrajine, javljaju agencije.

“Ako je aktualni režim u Kijevu zaista počeo koristiti vojsku protiv naroda u zemlji, to je težak zločin protiv njegova vlastitog naroda”, rekao je Putin na susretu s regionalnim medijima u Sankt Petersburgu koji je prenosila televizija. To je operacija represije koja će imati posljedice za ljude koji donose odluke, a također i za međudržavne odnose, kazao je ruski predsjednik.

Po Putinovim riječima, situacija u istočnoj Ukrajini dokaz je da je Rusija bila u pravu kad je poduprla referendum na Krimu “Inače bismo vidjeli iste stvari koje se sada događaju u istočnoj Ukrajini”, rekao je.

Putin je također kazao da sankcije koje su donesene protiv Rusije štete gospodarstvu zemlje, ali da šteta nije kritična.

“Ukupno gledano, one uzrokuju štetu, budući da je trend (kreditnog) rejtinga revidiran, krediti bi mogli postati skuplji. Ali to nije kritičnog karaktera”, rekao je Putin, govoreći o sankcijama koje su nametnute Rusiji nakon aneksije Krima.

Naglasio je da su sankcije štetne za sve, da uništavaju globalnu ekonomiju te da su nečasne za one koji ih koriste kao oruđe.

Ukrajinske snage krenule su u četvrtak u akciju protiv separatista koji drže Slavjansk na istoku Ukrajine, nakon što je ukrajinska vlada najavila novu protuterorističku operaciju.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su njegove snage ubile “do pet” militanata u Slavjansku te da su tijekom protuterorističke operacije izvedene uz pomoć vojske uklonjene tri ilegalne kontrolne točke na sjeveroistočnom dijelu grada.

“Tijekom sukoba do pet terorista eliminirano je”, navodi se u priopćenju ministarstva u kojem se dodaje da je u redovima vladinih snaga ranjena jedna osoba.

U međuvremenu, agencija Reuters je javila da su se ukrajinske snage povukle s jedne kontrolne postaje koju su zauzele ranije tijekom dana sjeverno od Slavjanska, a proruski separatisti ponovno su je preuzeli i počeli jačati položaj.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je na konferenciji za novinare u Moskvi, nakon susreta s njegovim libanonskim kolegom, da ukrajinske vlasti moraju biti one koje će poduzeti prvi korak ako se želi pronaći rješenje ukrajinske krize.

Lavrov je također kazao da bi Sjedinjene Države trebale iskoristiti svoj utjecaj da bi uvjerile Kijev da provede obećanja u skladu s međunarodnim sporazumom koji je potpisan prošli tjedan.

Po tom sporazumu potpisanom u Ženevi između Rusije, SAD-a, Ukrajine i EU-a, ilegalne oružane skupine, uključivo pobunjenike koji su okupirali desetak javnih zgrada na rusofonom istoku, trebale bi se razoružati i napustiti zauzete institucije.

EU poziva na suzdržanost u Ukrajini i podupire pravo na samoobranu

Europska unija je u četvrtak ponovno pozvala sve strane umiješane u ukrajinsku krizu da se suzdrže od nasilja i provokacija, priznajući istodobno pravo Ukrajini da brani svoj suverenitet.

“Pozivam na okončanje nasilje, zastrašivanja, provokativnih akcija i izjava, kao što je dogovoreno u Zajedničkoj ženevskoj izjavi”, priopćila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.

Njezin glasnogovornik Michale Mann rekao je na konferenciji za novinare da EU priznaje pravo Ukrajini na samoobranu.

“Priznajemo pravo Ukrajine da djeluje u obrani svoga suverenitata i teritorijalnog integriteta”, rekao je Mann, dodajući da sve strane trebaju učiniti sve što mogu na popuštanju napetosti.

Prošli četvrtak u Ženevi je postignut dogovor između Sjedinjenih Država, EU-a Rusije i Ukrajine o mjerama koje trebaju dovesti do popuštanja napetosti.

Međutim, na terenu se ne provodi dogovoreno, a Rusija i Sjedinjene Države međusobno se optužuju za stanje u Ukrajini.

Na pitanje novinara priprema li EU nove ekonomske sankcije protiv Rusije, Mann je odgovorio da se o tome vode konzultacije između Komisije i zemalja članica te da to ovisi o stanju na terenu.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari