Pratite nas

Politika

Ukrajinski vojnici napreduju prema Slavjansku, ubijeno pet militanata

Objavljeno

na

Ukrajinske snage, uz pomoć oklopnih vozila, krenule su u akciju protiv separatista koji drže Slavjansk na istoku Ukrajine nakon što je ukrajinska vlada najavila novu protuterorističku operaciju.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su njegove snage ubile “do pet” militanata u Slavjansku te da su tijekom protuterorističke operacije izvedene uz pomoć vojske uklonjene tri ilegalne kontrolne točke na sjeveroistočnom dijelu grada.

“Tijekom sukoba do pet terorista eliminirano je”, navodi se u priopćenju ministarstva u kojem se dodaje da je u redovima vladinih snaga ranjena jedna osoba.

Kako javlja dopisnik AFP-a, sukobi su izbili na sjevernom prilazu Slavjansku, gdje su viđena ukrajinska oklopna vozila.

Proruski separatistički vođa grada od 100.000 stanovnika, Vjačeslav Ponomarev, naredio je civilima da napuste zgradu gradskih vlasti.

Slavjansk je već danima pod kontrolom proruskih pobunjenika s jurišnim puškama i maskirnim odorama bez vojnih oznaka koji su zauzeli više javnih institucija.

Ponomarev je u nedjelju pozvao Rusiju da intervenira i zaštiti stanovništvo.

Kijev je u međuvremenu objavio oslobađanje zgrade gradskog poglavarstva u Maripolu, lučkom gradu s oko 500.000 stanovnika na jugoistoku Ukrajine.

U toj je akciji pet ljudi ranjeno.

Ranjen jedan ukrajinski vojnik

slovjansk

Sjevernije, u napadu proruskih separatista na vojnu bazu u Artemivsku ranjen je jedan vojnik.

Ministarstvo obrane je priopćilo da je oko 100 napadača vatrenim oružjem, strojnicama i granatama napalo bazu, ali da je napad odbijen te da su napadači pretrpjeli gubitke.

Napetosti ne prestaju rasti i Moskva je, nakon spominjanja moguće vojne intervencije ukoliko budu ugroženi njezini “legitimni interesi” u toj bivšoj sovjetskoj republici, napala Zapad da koristi Ukrajinu kao “pijuna u geopolitičkoj igri”.

Istovremeno je američki predsjednik Barack Obama optužio Rusiju da ne poštuje međunarodni sporazum iz Ženeve o smanjenju napetosti u Ukrajini te zaprijetio novim sankcijama.

“Do sada nismo vidjeli da poštuju niti duh niti slovo ženevskog sporazuma”, izjavio je Obama u Tokiju gdje se nalazi u državnom posjetu svom azijskom savezniku. Sporazum iz Ženeve prvenstveno predviđa razoružavanje svih nelegalnih skupina i evakuaciju zauzetih objekata u Ukrajini.

“I dalje gledamo kako naoružani nasilnici zauzimaju objekte, uznemiruju ljude koji se s njima ne slažu, destabiliziraju regiju, a nismo vidjeli da ih Rusija pokušava u tome obeshrabriti”, izjavio je Obama. Dodao je da će biti “novih posljedica i novih sankcija” ukoliko Rusija nastavi ignorirati sporazum iz Ženeve i ne počne djelovati “promišljenije”. Podsjetio je da se represivne mjere koje su već donesene odražavaju na rusko gospodarstvo.

U Kijevu, ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov obećava “snažan odgovor teroristima, do uništenja”.

S porastom napetosti i izbijanjem oružanih sukoba iz Francuske stiže vijest da predsjednik Francois Hollande za nekoliko dana putuje u Gruziju koja ima ambiciju pridružiti se NATO-u i Europskoj uniji.

Putin: Moguće su posljedice

Nakon što je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo kako je u sukobima koji su izbili prilikom zauzimanja kontrolnih točaka ubijeno “pet terorista”, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je kako su zbog takvih stvari moguće posljedice.

“Ako je Kijev stvarno počeo koristiti vojsku protiv svojeg stanovništva to je stvarno ozbiljan zločin”, kazao je Putin i nastavio: “To su jednostavno kaznene mjere koje će imati posljedice. Uključujući i naše međuvladine odnose”.

Washington će pričekati još “nekoliko dana” da Rusija provede svoj dio sporazuma vezanog za Ukrajinu

Rusija nije izvršila svoj dio međunarodnog sporazuma da smanji napetosti u Ukrajini i Washington će pričekati samo još nekoliko “dana” da dogovor bude proveden, rekao je u srijedu visoki američki dužnosnik.

“Rusija nije poduzela mjere koje treba poduzeti” prema sporazumu postignutom u Ženevi prošloga tjedna, rekao je Daniel Baer, američki veleposlanik pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Prema dogovoru Europska unija, Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Države su se sporazumjele da će se ilegalne naoružane skupine u Ukrajini raspustiti u procesu koji treba nadzirati OESS.

Ali čim je sporazum potpisan dvije strane su se počele međusobno optuživati za njegovo kršenje dok su proruski pobunjenici na istoku Ukrajine odbacili sporazumom predviđeno povlačenje iz zauzetih zgrada vlasti.

Baer kaže kako je rješenje da Rusija djeluje.

“Ako se dogodi neuspjeh to će biti zbog toga što Rusija nije prekinula svoje negativne, razorne akcije i krenula u konstruktivnom smjeru”, rekao je na skupu u Bruxellesu koji je organizirao institut German Marshall Fund.

Sjedinjene Države i Europska unija zaprijetile Rusiji novim sankcijama

Upitan koliko dugo će Sjedinjene Države čekati kako bi vidjele može li se provesti ženevski sporazum Baer je rekao novinarima na drugom skupu da ne želi postavljati rokove ali “da govorimo o danima”.

Sjedinjene Države i Europska unija zaprijetile su novim sankcijama Rusiji ukoliko ne provede ženevski sporazum.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u srijedu Sjedinjene Države da stoje iza političkih nereda u Ukrajini i rekao da će Moskva reagirati ukoliko njezini interesi ili interesi Rusa budu ugroženi.

Baer je rekao da su Sjedinjene Države nagovijestile da bi ruski predsjednik Vladimir Putin ili neki drugi visoki dužnosnici mogli javno reći da Moskva ne podržava protuzakonito zauzimanje upravnih zgrada na istoku Ukrajine što čine naoružani proruski separatisti.

Moskva bi isto tako mogla poslati visokog diplomata da pomogne promatračima OESS-a koji nastoje uvjeriti ljude da napuste okupirane zgrade.

Američki veleposlanik pri NATO-u Douglas Lute je rekao na istom skupu da su upadi ruskih vojnih zrakoplova u zračni prostor Baltika pali na nulu otkako je NATO ojačao zrakoplovne ophodnje iznad baltičkih zemalja nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.

Obama optužio Rusiju da ne poštuje kompromis iz Ženeve o Ukrajini

Američki predsjednik Barack Obama optužio je u četvrtak Rusiju da ne poštuje međunarodni sporazum iz Ženeve o smanjenju napetosti u Ukrajini te zaprijetio novim sankcijama.

“Do sada nismo vidjeli da poštuju niti duh niti slovo ženevskog sporazuma”, izjavio je Obama u Tokiju gdje se nalazi u državnom posjetu svom azijskom savezniku. Ovo je prva njegova izjava na tu temu od iznenadnog kompromisa koji su prošli četvrtak postigli SAD, EU, Rusija i Ukrajina.

Sporazum iz Ženeve prvenstveno predviđa razoružavanje svih nelegalnih skupina i evakuaciju zauzetih objekata u Ukrajini, što je tek nakratko ublažilo napetosti između Zapada i Rusije.

“I dalje gledamo kako naoružani nasilnici zauzimaju objekte, uznemiruju ljude koji se s njima ne slažu, destabiliziraju regiju, a nismo vidjeli da ih Rusija pokušava u tome obeshrabriti”, izjavio je Obama.

Dodao je da će biti “novih posljedica i novih sankcija” ukoliko Rusija nastavi ignorirati sporazum iz Ženeve i ne počne djelovati “promišljenije”.

Ponovio je da “nema vojnog rješenja za ukrajinski problem” i istaknuo da će SAD neumorno raditi “kako bi se to pitanje riješilo na diplomatski način”.

Također je pohvalio način na koji se do sada postavlja Kijev i podsjetio da su ukrajinske vlasti donijele zakon o amnestiji i ponudile široku lepezu reformi glede ustava.

Ukrajina je, naime, rusofonskim regijama na istoku obećala “decentralizaciju” koja bi im omogućila određene povlastice i poseban status ruskog jezika.

Lavrov: SAD i EU koriste Ukrajinu kao pijuna protiv Rusije

Moskva je u četvrtak optužila SAD i Europsku uniju da su u Ukrajini pokušali izazvati revoluciju i iskoristiti Kijev kao “pijuna u geopolitičkoj igri” protiv Rusije.

“U Ukrajini su SAD i EU pokušali izvesti novu ‘revoluciju boja’, operaciju promjene režima protivno ustavu”, kazao je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na Institutu za međunarodne odnose (MGIMO).

Moskva naziva “revolucijom boja” promjene vlasti poput “narančaste revolucije” 2004. u Ukrajini ili “revoluciju ruža” 2003. u Gruziji, optužujući Zapad za njihovo izazivanje u bivšim sovjetskim republikama.

Lavrov je kazao da se “naši zapadni partneri, posebice SAD, pokušavaju postaviti kao pobjednici Hladnog rata”, pokušavajući izostaviti Rusiju iz europskih poslova, a također pokušavaju raditi stvari koje su suprotne interesima Rusije.

Također je optužio SAD i Europu za histeričnu proturusku propagandu prije događanja u Ukrajini i pokušaje svim sredstvima da ocrne Zimske olimpijske igre u Sočiju.

Osvrnuo se i na kompromisni sporazum postignut prošli četvrtak u Ženevi o ublažavanju ukrajinske krize i kazao da Rusija očekuje da se taj sporazum u bliskoj budućnosti počne primjenjivati u praksi.

Putin prijeti posljedicama nakon što je Ukrajina pokrenula napad

Ruski je predsjednik Vladimir Putin rekao da će režim u Kijevu pretrpjeti posljedice ako je koristio vojsku protiv proruskih aktivista na istoku Ukrajine, javljaju agencije.

“Ako je aktualni režim u Kijevu zaista počeo koristiti vojsku protiv naroda u zemlji, to je težak zločin protiv njegova vlastitog naroda”, rekao je Putin na susretu s regionalnim medijima u Sankt Petersburgu koji je prenosila televizija. To je operacija represije koja će imati posljedice za ljude koji donose odluke, a također i za međudržavne odnose, kazao je ruski predsjednik.

Po Putinovim riječima, situacija u istočnoj Ukrajini dokaz je da je Rusija bila u pravu kad je poduprla referendum na Krimu “Inače bismo vidjeli iste stvari koje se sada događaju u istočnoj Ukrajini”, rekao je.

Putin je također kazao da sankcije koje su donesene protiv Rusije štete gospodarstvu zemlje, ali da šteta nije kritična.

“Ukupno gledano, one uzrokuju štetu, budući da je trend (kreditnog) rejtinga revidiran, krediti bi mogli postati skuplji. Ali to nije kritičnog karaktera”, rekao je Putin, govoreći o sankcijama koje su nametnute Rusiji nakon aneksije Krima.

Naglasio je da su sankcije štetne za sve, da uništavaju globalnu ekonomiju te da su nečasne za one koji ih koriste kao oruđe.

Ukrajinske snage krenule su u četvrtak u akciju protiv separatista koji drže Slavjansk na istoku Ukrajine, nakon što je ukrajinska vlada najavila novu protuterorističku operaciju.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su njegove snage ubile “do pet” militanata u Slavjansku te da su tijekom protuterorističke operacije izvedene uz pomoć vojske uklonjene tri ilegalne kontrolne točke na sjeveroistočnom dijelu grada.

“Tijekom sukoba do pet terorista eliminirano je”, navodi se u priopćenju ministarstva u kojem se dodaje da je u redovima vladinih snaga ranjena jedna osoba.

U međuvremenu, agencija Reuters je javila da su se ukrajinske snage povukle s jedne kontrolne postaje koju su zauzele ranije tijekom dana sjeverno od Slavjanska, a proruski separatisti ponovno su je preuzeli i počeli jačati položaj.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je na konferenciji za novinare u Moskvi, nakon susreta s njegovim libanonskim kolegom, da ukrajinske vlasti moraju biti one koje će poduzeti prvi korak ako se želi pronaći rješenje ukrajinske krize.

Lavrov je također kazao da bi Sjedinjene Države trebale iskoristiti svoj utjecaj da bi uvjerile Kijev da provede obećanja u skladu s međunarodnim sporazumom koji je potpisan prošli tjedan.

Po tom sporazumu potpisanom u Ženevi između Rusije, SAD-a, Ukrajine i EU-a, ilegalne oružane skupine, uključivo pobunjenike koji su okupirali desetak javnih zgrada na rusofonom istoku, trebale bi se razoružati i napustiti zauzete institucije.

EU poziva na suzdržanost u Ukrajini i podupire pravo na samoobranu

Europska unija je u četvrtak ponovno pozvala sve strane umiješane u ukrajinsku krizu da se suzdrže od nasilja i provokacija, priznajući istodobno pravo Ukrajini da brani svoj suverenitet.

“Pozivam na okončanje nasilje, zastrašivanja, provokativnih akcija i izjava, kao što je dogovoreno u Zajedničkoj ženevskoj izjavi”, priopćila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.

Njezin glasnogovornik Michale Mann rekao je na konferenciji za novinare da EU priznaje pravo Ukrajini na samoobranu.

“Priznajemo pravo Ukrajine da djeluje u obrani svoga suverenitata i teritorijalnog integriteta”, rekao je Mann, dodajući da sve strane trebaju učiniti sve što mogu na popuštanju napetosti.

Prošli četvrtak u Ženevi je postignut dogovor između Sjedinjenih Država, EU-a Rusije i Ukrajine o mjerama koje trebaju dovesti do popuštanja napetosti.

Međutim, na terenu se ne provodi dogovoreno, a Rusija i Sjedinjene Države međusobno se optužuju za stanje u Ukrajini.

Na pitanje novinara priprema li EU nove ekonomske sankcije protiv Rusije, Mann je odgovorio da se o tome vode konzultacije između Komisije i zemalja članica te da to ovisi o stanju na terenu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Na Vladi odluka o preraspodjeli sredstava u proračunu

Objavljeno

na

Objavio

Danas u 10 sati u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice počinje Sjednica Vlade Republike Hrvatske.

Na sjednici Vlade RH očekuje se da će biti riječi o aktivnostima u vezi s epidemijom koronavirusa. Najavljeno je da će se govoriti o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu.

Jedna od točaka jest i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Donijet će se i odluke vezano uz sport, a koji je vrlo pogođen zbog koronavirusa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Trebaju li državnu pomoć dobiti i tvrtke koje su godinama ostvarivale milijunske dobiti

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Vladine mjere pomoći tvrtkama čije je poslovanje pogođeno ili ugroženo pandemijom koronavirusa, kojima će najmanje tri mjeseca podmirivati troškove plaće svih radnika u iznosu od četiri tisuće kuna s pripadajućim porezima i doprinosima, već u prvom valu iskoristit će nekoliko desetaka tisuća tvrtki s preko 400 tisuća zaposlenih, a procjenjuje se da će konačna brojka narasti i do 600 tisuća radnika – što predstavlja znatno više od polovice kompletnog privatnog sektora u Hrvatskoj, piše Nacional

U tom kontingentu naći će se i dvije tvrtke u izravnom i neizravnom vlasništvu poduzetnika Hrvoja Krstulovića, vlasnika najvećeg lanca kinodvorana CineStar i niza drugih poslovnih pothvata u audiovizualnoj sferi i u Hrvatskoj i u regiji, gdje ima gotovo pa status monopolista. Nacional je od najbližih Krstulovićevih suradnika dobio službenu potvrdu da su potpore zatražene i da će država u idućem razdoblju snositi troškove plaća za najmanje 250 zaposlenih u njegovoj tvrtki Blitz-Cinestar d.o.o., kao i nekoliko njih u marketinškoj agenciji Vox komunikacije d.o.o., i to usprkos činjenici da su tvrtke u Krstulovićevu poslovnom carstvu samo u proteklih nekoliko godina akumulirale i zadržale dobit od preko 100 milijuna eura, odnosno 750 milijuna kuna.

Ovaj podatak neugodno je iznenadio neke od članova Vlade koji su za Nacional neslužbeno kazali da su od vodećih hrvatskih poduzetnika ipak očekivali malo više razumijevanja za situaciju. „Istina jest da se potpore za održavanje zaposlenosti dijele gotovo svakome tko ih zatraži jer je iznimno bitno sačuvati radna mjesta i likvidnost gospodarstva u što kraćem roku, a time i spriječiti paniku u ovom osjetljivom razdoblju“, kazao je za Nacional jedan od kreatora tog Vladina poteza. On otvoreno priznaje da su se upravo zato tijekom proteklog tjedna potpore isplaćivale čak i tvrtkama s kojima još uvijek nije bio potpisan ugovor, odnosno za koje nisu bile donesene formalne odluke, jer se željelo spriječiti socijalne probleme i istodobno potaknuti potrošnju kao jedan od ključnih segmenata dosadašnjeg rasta BDP-a. „Stoga se manje pazilo na formu, a i pravila dodjele sredstava nisu osobito kruta i decidirana. No zdrav razum očekivao bi da tvrtke koje imaju goleme unutarnje rezerve ipak ne koriste ovu vatrogasnu mjeru, barem ne u ovoj fazi. A zadržana dobit od stotinu milijuna eura zaista je respektabilna i ostavlja prostor za znatno ležernije ponašanje“, dodao je ovaj Nacionalov sugovornik.

Kao dobar primjer on navodi brojne poduzetnike iz Njemačke koji usprkos činjenici da tamošnja vlada pokriva i do 80 posto troškova radničkih plaća, u pravilu ne koriste više od simboličnih desetak posto sve dok imaju unutarnje rezerve i mogućnost da te troškove plaćaju sami. To je, objašnjava se, primjer odgovornog poslovanja uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti države – za koju onda znaju da će priskočiti u pomoć ako zaista zatreba.

Sam Hrvoje Krstulović o ovoj temi nije želio govoriti za Nacional, no njegov bliski suradnik kojega je za to ovlastio kazao je da je „CineStar izgubio sve prihode i logično očekuje pomoć“. Na primjedbu da je Nacional samo u pet tvrtki povezanih s Krstulovićem zbrojio ogromnih stotinjak milijuna eura zadržane dobiti, on odgovara tvrdnjom da se u ovom slučaju ionako radi o problemu koji će biti dugoročan. „Na primjeru Kine vidimo da se normalan život u ovom segmentu neće uspostaviti još mjesecima, a po svemu sudeći i nakon krize s virusom ljudima će biti jako teško vratiti naviku odlaska u kino“, kaže ovaj sugovornik.

Tvrtka Blitz-Cinestar, za koju su zatraženi državni poticaji, po godišnjem izvještaju za 2018. godinu imala je 200 milijuna kuna prihoda i dobit od 40 milijuna kuna, a zadržana dobit s temeljnim kapitalom iznosila je 190 milijuna kuna. Tvrtka Blitz d.o.o. ostvarila je 159 milijuna kuna i dobit od 64 milijuna kuna te zadržanu dobit od čak 427 milijuna kuna. Tu su i tvrtke poput Duplicato Media d.o.o. sa zadržanom dobiti od 126 milijuna kuna, zatim spomenuta Vox komunikacije s godišnjom dobiti od nekoliko milijuna kuna i tako dalje.

Sam Krstulović je još sredinom 2016. godine poslovanje svih svojih tvrtki u Hrvatskoj i regiji objedinio u holdingu sa sjedištem na Malti, što se u to doba tumačilo namjerom izbjegavanja plaćanja poreza u Hrvatskoj, no on je u razgovoru za Nacional kazao da se radilo tek o „internoj reorganizaciji grupe“ te da nije izbjegnuto plaćanje ijednog poreza ili doprinosa. „Svi porezi koji su plaćani dosad, bit će plaćani i u budućnosti“, izjavio je istom prilikom. No potvrdio je i da su njegove tvrtke u duljem razdoblju na temelju Zakona o poticanju ulaganja, dobile porezne olakšice za porez na dobit, koje su zapravo istekle upravo u periodu kada je svoj biznis objedinio u holdingu na Malti. Također, Krstulović – koji je po podacima otprije dvije godine držao preko 80 posto udjela u prodaji kino-ulaznica i oko 75 posto tvrtki za distribuciju – sasvim sigurno je imao koristi i od svojedobnog smanjenja PDV-a na kino-ulaznice na samo pet posto, što se, između ostalog, može dokazati upravo stotinama milijuna kuna zadržane dobiti. Koju će, čini se, zadržati još neko vrijeme, dok će država plaćati njegove radnike, piše Nacional.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari