Pratite nas

Ulazak BiH u EU je strateški interes Hrvatske

Objavljeno

na

Zbog nes(p)retnog slučaja s ozljedom prsta, Davor Ivo Stier, eurozastupnik je malo ‘zakasnio’ s ulaskom u kampanju za europski Parlament. Njegov nastup na motivacijskome skupu HDZ-a u Ciboni nije ostao nezapažen, posebice dio koji se tiče BiH.

ivo stier
Visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je u izvješću Vijeću sigurnosti istaknuo da zemlja zaostaje zbog lokalnih političara, što je točno, no istodobno se stalno prešućuje činjenica da Daytonski ustav i sve proistekle strukture najveća smetnja europskoj BiH. Zašto se krivotvore ove činjenice?

Prije odgovora na političku i institucijalnu situaciju u BiH, želim istaknuti da u ovim teškim trenutcima Europa i međunarodna zajednica moraju u prvom redu biti solidarni s BiH i svim unesrećenima u strašnim poplavama. Naravno, potrebno je također da Bosna i Hercegovina konačno započne tranziciju od daytonskog do europskog modela. U Europskom parlamentu smo jasno označili kako su separatizam i sarajevski centralizam najveće smetnje europskoj BiH, te da su potrebna federalna rješenja. U tom kontekstu je potrebno promijeniti i izborno zakonodavstvo kako bi svi konstitutivni narodi i građani mogli izabrati svoje legitimne predstavnike.

Dio međunarodne zajednice ponovno ‘razigrava’ s političkim strankama iz Sarajeva kako Hrvatima uzeti člana Predsjedništva, stvoriti poslijeizbornu koaliciju bez većinskog narodnog legitimiteta ako je upravo to 2011. zemlju gurnulo u najdublju krizu nakon rata. Nastoji li se na ovaj način definitivno riješiti ‘hrvatsko pitanje’?

Izigravanje volje naroda nikada nije dovelo do pravog rješenja i dugoročne stabilnosti. Neki međunarodni čimbenici i političari u BiH uporno žele negirati stvarnost da Bosna i Hercegovina je domovina i hrvatskog naroda, te da on ima pravo izabrati svoje legitimne predstavnike. To je temeljno demokratsko pravo i daljnje kršenje tog prava može samo štetiti Bosni i Hercegovini.

Dio bošnjačkih stranaka bi po medijskim špekulacijama mogao postaviti veliki broj Hrvata kao kandidate za županijske skupštine, a onda i federalni Dom naroda kako bi potpuno hrvatski klub. Što u slučaju takvog scenarija preostaje hrvatskim strankama – priznati poraz?!

Upravo zbog toga je nužno promijeniti izborno zakonodavstvo. To je preduvjet za ostale promjene i europsku perspektivu BiH. Oni koji se protive promjenama izbornog zakonodavstva ili žele umanjiti važnost tog preduvjeta zapravo otkrivaju kako su protiv europskih standarda. Bez promjene izbornog zakonodavstva održavati će se na vlasti upravo oni koji su BiH doveli do ovakvog stanja. Hrvatima u BiH je naravno u interesu promjena izbornog zakonodavstva kako bi konačno mogli postati ravnopravni i izabrati svoje legitimne predstavnike. Međutim, ta promjena je u interesu i svih ljudi u BiH koji istinski žele europeizaciju zemlje i bolji standard života.

Hrvatske političke stranke, odnosno dva HDZ-a odlučili su krenuti na dva različita kolosijeka na ove izbore koji su povijesno važni. Kako ocjenjujete, prije svega, stav u HDZ-u 1990. da ipak samostalno nastupe i mogući otklon Zagreba prema HNS-u?

Vodstvo HDZ-a Republike Hrvatske je uputilo jasan poziv na zajedništvo i suradnju oko ostvarivanja strateških interesa hrvatskog naroda u BiH. Ugrožavanje tog zajedništva je neodgovorno i ne može donijeti ničega dobroga ni Hrvatima ni europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.

Mogu se čuti glasovi da će Washington i Berlin pokrenuti određene promjene nakon izbora i modelirati novu BiH. Je li to novi pristup EU prema BiH?

U Rezoluciji Europskog parlamenta smo označili kakav bi trebao biti novi pristup Europske unije prema BiH. Sada bi Europsko vijeće, gdje su predstavnici država članica, trebalo takav pristup potvrditi i implementirati. BiH je bila na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova, ali ne još na razini šefova država i vlada. U svakom slučaju, to će sasvim sigurno biti jedan proces u kojemu ćemo morati biti vrlo aktivni unutar EU te u komunikaciji sa SAD-om.

Kako vi vidite uređenje BiH o čemu se govori, kako zadovoljiti interese naroda, građana i potrebe da država bude funkcionalna?

Federalizam je najbolje rješenje za kompleksne države kao što je BiH. Imamo uspješnih primjera federalnih država u Europi koji mogu služiti kao inspiracija. Bitno je prihvatiti realnosti u samoj BiH, a prva realnost koju neki uporno negiraju je činjenica da u BiH žive i hrvatski i bošnjački i srpski narod. U tom smjeru su išla federalna rješenja koja su se se nudila za promjenu izbornog zakonodavstva, uvođenjem izbornih okruga koji bi uvažavali realnost BiH kao višenacionalne države te omogućili punu uključenost svih građana u demokratski proces. Nažalost, unitarističke snage su blokirale donošenje takvih federalnih rješenja i time samu europsku perspektivu BiH.

Često vam se prigovara da se ‘previše’ bavite stanjem u BiH u Europskom parlamentu. Kako to doživljavate i komentirate?

BiH želi postati dio EU i ja to snažno podržavam. Stoga je logično da se kao član Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta aktivno uključim u definiranju europske politike prema BiH. Osim toga, mi u Europskom parlamentu imamo obvezu brinuti o interesima svih građana EU, a državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo su 1. srpnja 2013. postali građani Europske unije s pravom da se obrate svom eurozastupniku.

Jeste li zadovoljni odnosnom aktualnog Zagreba prema Hrvatima u BiH i mogu li u ulozi u kojoj se nalaze više učiniti?

Zagreb mora govoriti jednim glasom kada je u pitanju politika prema BiH. Pokušao sam tome pridonijeti zajedničkim radom s kolegom Piculom u Europskom parlamentu. Naravno, za to je potrebno da hrvatska diplomacija svaku svoju inicijativu prema BiH prije usuglasi u Saboru, a to se nije dogodilo s inicijativom Vesne Pusić kojom se htjelo „preskočiti“ obvezu promjene izbornog zakonodavstva u BiH. Umjesto takvih neusuglašenih inicijativa, bilo bi poželjno da hrvatska diplomacija gradi svoju poziciju na zaključcima Rezolucije Europskog parlamenta i na taj način pomogne hrvatskom narodu i istodobno cijelu Bosnu i Hercegovinu približi Europskoj uniji.

ZoranKrešić/VL/Foto:VL FOTO

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Dodik će upoznati Grabar Kitarović sa zaključcima Predsjedništva BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je donijelo nekoliko zaključaka. Iz njih se iščitava da će BiH od Republike Hrvatske zatražiti da lokaciju predviđenu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Trgovska Gora u Općini Dvor koja je u blizini granice s BiH izmjesti na neku drugu lokaciju, javlja Hrvatski medijski Servis. 

Zaključke Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“1. Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na području svoje teritorije osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

2. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uputit će pismo predsjednici i premijeru Republike Hrvatske, kojim će ih obavijestiti o navedenom zahtjevu Bosne i Hercegovine.

3. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, informira zemlje članice Europske Unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine.

4. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju, inzistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Bernardić: ‘HDZ donosi zakon kako bi legalizirao svoje crne fondove’

Objavljeno

na

Objavio

Teške optužbe padaju na račun HDZ-a zbog zakona koji regulira financiranje političkih aktivnosti, koji omogućuje strankama trošenje četiri puta više novca u kampanjama.

“Zakon se donosi svega nekoliko dana prije raspisivanja europskih izbora. Pokušava se danas isforsirati izglasavanje zakona, tako se krši demokratska praksa, ali i Zakon o radu. Potreban je isključivo da bi se legalizirali crni fondovi HDZ-a. I neki dan je izašla afera u Nacionalu u kojoj je Mamić donirao milijun eura HDZ-u za predsjedničku kampanju. Još uvijek imamo slučaj Fimi medija. Dizanjem novca koji mogu potrošiti u kampanji, legaliziraju crne fondove. Ptice na grani znaju da se financiraju iz crnih fondova, žele oprati te novce i koristiti ih u kampanji. Na taj način kupuju europske izbore i birače”, rekao je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u Saboru predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

Podsjetimo, izjašnjavanje o amandmanima trajalo je cijelu noć jer je Most predao njih gotovo 900 kako bi opstruirao donošenje zakona.

Šef SDP-ovog kluba Arsen Bauk podsjeća da se prema preporukama Venecijanske komisije ne bi smjela mijenjati izborna pravila u izbornoj godini, a ovdje zakon planira donijeti “nekoliko sati prije raspisivanja izbora”.

Također je podsjetio da je preporuka Ustavnog suda da bitni zakoni ne stupaju na snagu odmah nakon objave u Narodnim novinama. Bauk kaže da se za regularne izbore mora sa zakonom uskladiti sastav Državnog izbornog povjerenstva, a da HDZ i to opstruira uskraćujući pravo opoziciji na jednog člana u DIP-u.

“Zbog toga je potpumno nepotrebno dovedena u pitanje neregularnost izbora u RH. Nadam se da će predsjednica spriječiti tu vstu proceduralnog nasilja i da neće odmah potpisati taj zakon”, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati