Pratite nas

Geopolitika

Ulazak u Eurozonu nije poput ulaska u poštanski savez

Objavljeno

na

Foto: EPA

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska se obvezala prenijeti dio suverenih državnih nadležnosti na razini Europskih institucija, ali ne se odreći ključnih i strateških nadležnosti nacionalnog državnog suvereniteta, kao što je neovisna monetarna politika. Danas se nameće hrvatskoj javnosti i to često putem medijskom pristranom kampanjom, da ne postoji druge alternative.

U tom pogledu, namjera ulaska u ERM II, unutar dvogodišnjeg tečajnog mehanizma prilagodbe prije ulaska u eurozonu, i to bez prethodne javne rasprave, pokazuje još jednom ne poštivanje suverene narodne volje kao i hrvatskog društva. Taj će prvi korak ulaska u čekaonicu eurozone imati dalekosežne ne samo monetarne već i političke, gospodarske i društvene implikacije za razvoj hrvatskog društva i za opstanka nacionalnih interesa, i kao takav ne bi smio biti puka formalnost poput ulaska u poštanski savez ili učlanjivanje u društvo ljubitelja numizmatike. Neprovođenje potrebne prethodne istinske javne rasprave i informiranja hrvatskog društva glede posljedica nekritičnog pridruživanja eurozoni, pridruživanje eurozoni nameće se u javnosti kao fatalnost, kao neizbježna formalno-pravna mjera u sklopu uhodane mainstream ideološke mantre TINA: „There is no alternative“. Međutim, što se tiče monetarne politike, države članice mogu suvereno odlučiti biti unutar ili izvan eurozone, te treba podsjetiti da alternativa postoji, a da su potpisivanja Danske i Švedske, provođenjem referendumima, odbile uvesti euro. Na drugu stranu, Poljska, Češka, Mađarska su zadržale svoje nacionalne valute. Dakle, pred Hrvatskom su različite opcije: od referenduma kojim bi se ulazak odgodio do daljnjeg do procjene kad bi taj ulazak zemlji najviše odgovarao.

U listopadu 2017. HNB objavila tzv.Strategiju uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, kao strateška smjernica vlade i to bez konzultacije hrvatskih građana. Treba napomenuti da odustajanje od monetarnog suvereniteta je ujedno odustajanje od suverene proračunske neovisne politike koja ima izravne implikacije za gospodarstvo, stabilnost cijena i makroekonomsku stabilnost. Iskustvo je pokazalo da sve zemlje sa sličnom krhkom ekonomijom kao što ima Hrvatska, su izloženi neprestanom pritisku financijskih tržišta jer su u potpunosti ovisne od refinanciranja njihovog javnog duga, sa negativnim jakim tečajem valute, što onemogućuje svaki oblik protekcionizma u odnosu na strani uvoz i zemlje sa niskim plaćama i jeftinom radnom snagom.

Treba također naglasiti da ulaskom u eurozonu, centralne banke svih država članica gube u potpunosti svoju monetarnu autonomiju, jer u slučaju financijske krize u bankarskom sektoru, nacionalne centralna banke neće više moći emitirati potrebnu količinu valutu. U slučaju eurozone, središnje banke gube taj autonomni manevarski prostor emisije valute u korist Europske središnje banke koje ima monopol nad emisijom euro valute. Ulaskom u eurozonu, države transferiraju sve poluge proračunske i monetarne politike u korist Europske središnje banke koja postaje nadnacionalni suvereni tutor svih središnje banaka eurozone, i to u trenutku kada EU nema još u praksi usklađenu zajedničku fiskalnu politiku.  Proračunska politika koja u načelu omogućuje korektive i usklađenost sa gospodarskim fluktuacijama, nestaje u korist smjernica jednoobraznog ugovora o stabilnosti, koordinaciji i vladavine iz 2012. koji nameče svim državama članicama jedinstvena monetaristička neoliberalna pravila proračunske ravnoteže i discipline, korekcija i automatskih sankcija u slučaju neravnoteže, te nameće nadzor na razini europskih institucija proračunskih podataka svih vlada država članica EU i eurozone.

Europska centralna banka također, bez prethodnih demokratskih konzultacija, određuje strateške orijentacije monetarne politike za sve države članice EU, i u tom smjeru održava na umjetni i uniformistički način ,  kupovnu moć i stabilnost cijena unutar eurozone, bez obzira na makroekonomske parametre i razlike u plaćama i životnog standarda koji su različiti u državama članicama. Europska središnja banka je ekstenzivno proširila svoje nadležnosti a uz navodne kontrole i regulacije inflacije, u studenom 2014. uspostavom mehanizma jedinstvenog nadzora (Single Supervisory Mechanism), ona nadzire središnje banke država članica i nastoji održavati inflaciju na stopu od 2% i na taj način štiti interese rentijera i banaka, onemogućujući devalvaciju valute. U Europskoj središnjoj banci, sjede članovi međunarodne financijske oligarhije poput Mario Draghia koji proizlazi iz Goldman Sachs, koji nemaju nikakvi demokratski izborni legitimitet, a ne polažu račune nijednoj drugoj instanci. Ta banka koja je inače preslika Njemačke centralne banke ( sa sjedištem u Frankfurtu, a guverner Bundesbanke je jedan od šest članova upravnog odbora Europske centrale banke), ima monopol emisije euro valute, i posuđuje novac sa kamatnom stopom od 1%  a ponekad besplatno privatnim bankarskim kartelima, koji na svoju ruku ponovno posuđuju drugim državama, poduzećima kredite sa kamatnom stopom od  3 do 6% posto, a Grčkoj su posuđivale do 18 % kamate ( zbog rizičnog kredita). Na drugu stranu, Europska središnja banka ne odgovora nikome, jer su se institucije EU, kao i vlade država članica obvezali u skladu sa člankom 130. ugovara o EU, ne utjecati na rad i na članove odlučujućih i izvršnih tijela iste Banke.

Za Hrvatsku je važna opstojnost i zaštita vlastite nacionalne valute i mogućnost unutarnje devalvacije valute, kao instrument korigiranja neravnoteže trgovinske bilance i bilance plaćanja kao ključni uvjet za prevladavanje strukturnih i makroekonomskih nejednakosti, u odnosu na bogate i siromašnije manje države članice. I ako se HNB do sada više ponašala kao mjenjačnica ( stabilnost cijena i očuvanje umjetnog tečaja kune) negoli kao centralna banka, a nije poduzimala nužne mjere za rast zaposlenosti i proizvodnje, još više će izgubiti autonomiju u odlučivanju, te postati poštanski sandučić direktiva Europske središnje banke i nastavljati pogodovanje komercijalnih banaka, uvoznim lobijima i špekulativnim financijskim tržištima glavnih i najjačih ekonomija iz centra EU.

Jure Vujić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Jan Ivanjek: Srbija je počela provoditi otvorene provokacije

Objavljeno

na

Objavio

Facebook

Tenzije između Hrvatske i Srbije u proteklim tjednima u neprestanom su porastu, a Srbija je počela provoditi i otvorene provokacije, poput pokušaja ubacivanja skupine svojih časnika i kadeta u Hrvatsku s navodnim ciljem obilježavanja sjećanja na jasenovačke žrtve. Ta je provokacija uspješno spriječena, iako je Srbija u nju krenula s očitim zaključkom da ne može izgubiti.

Da su pripadnici VS prošli granicu, ostvarila bi propagandnu pobjedu srpskih vojnika kako nesmetano šetaju Hrvatskom, a budući da je upad spriječen sada se govori o nehumanoj zabrani prolaska srpske delegacije, što se opet pokušava propagandno iskoristiti.

Istovremeno se Vojska Srbije modernizira, s različitim stupnjevima uspjeha i kvalitete, od nabave odličnih helikoptera H145M i Mi-35M, preko remontiranih MiG-ova 29 i lakoprijenosnih raketnih sustava Mistral, do forsiranja nabave lošeg Lazara 3. Kampanja etničke mržnje koja se paralelno provodi u Vučićevim režimskim medijima tolikog je opsega i intenziteta da su joj čak i mediji u Hrvatskoj morali posvetiti pažnju. Cilj joj je homogenizacija Srba protiv zajedničkog neprijatelja, prvenstveno Hrvata i Albanaca, a u manjoj mjeri i Crnogoraca i Makedonaca.

Vučićevom režimu takva je proizvodnja vanjskih i unutarnjih neprijatelja potrebna kako bi se održao na vlasti, no istovremeno predstavlja dugoročnu psihološku pripremu stanovništva na rat neprekidnom kampanjom dehumanizacije i demonizacije drugih, uz istovremeno predstavljanje Srba kao vječitih i isključivih žrtava.

Hrvatska je vlast odnedavno počela odlučnije reagirati na provokacije iz Srbije, a modernizacija i razvoj HV-a se nastavlja, unatoč tome što se može činiti da su takvi napori u posljednje vrijeme usporeni. Značajniji rezultati će polako početi pristizati, od čega je najbitnija nabava višenamjenskih borbenih aviona. Treba imati na umu različite pristupe opremanju i modernizaciji oružanih snaga u Srbiji i Hrvatskoj, pa i redovnih aktivnosti poput vojnih vježbi.

Za potrebe režimske propagande, vojne se vježbe u Srbiji organiziraju kako bi bile prvenstveno televizijski, uživo prenošeni, spektakli pa se tek potom razmišlja o njihovoj taktičkoj i strateškoj svrsishodnosti, a isto se primjenjuje i na nabavu tehnike. Zanimljivo je da se Srbija kronično plaši HV-a i prema svijetu pokušava odaslati sliku da im nije jasno zašto se Hrvatska naoružava, iako je sasvim uredu da isto čini Srbija, ili Mađarska. Time se posredno ponovno stavlja Srbiju u ulogu žrtve, pokopavajući istinu da su srpske snage okupirale trećinu Hrvatske, a da ni jedan hrvatski vojnik nije palio, ubijao, pljačkao i silovao po Srbiji, komentirao je Jan Ivanjek

Više o svemu ovome možete pogledati i sutra ujutro na četvrtom programu HTV-a, gdje će Ivanjek u 8:35 govoriti o ovim temama u Studiju 4.

Analiza Jutarnjeg Lista: Industrija mržnje u Srbiji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Procurila šokantna snimka: Policija BiH u kolonama vodi migrante u kamp nadomak hrvatske granice

Objavljeno

na

Objavio

Migranti koji iz Bosne i Hercegovine svoju sreću žele naći na zapadu mjesecima se pokušavaju probiti preko Hrvatske do ostatka Europe. Sve to rade i uz asistenciju BiH policije, koja ih doslovno vodi do kampa tik uz hrvatsku granicu. Vidljivo je to iz snimke u čijem je posjedu Dnevnik Nove TV, piše Dnevnik.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari