Pratite nas

Geopolitika

Ulazak u Eurozonu nije poput ulaska u poštanski savez

Objavljeno

na

Foto: EPA

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska se obvezala prenijeti dio suverenih državnih nadležnosti na razini Europskih institucija, ali ne se odreći ključnih i strateških nadležnosti nacionalnog državnog suvereniteta, kao što je neovisna monetarna politika. Danas se nameće hrvatskoj javnosti i to često putem medijskom pristranom kampanjom, da ne postoji druge alternative.

U tom pogledu, namjera ulaska u ERM II, unutar dvogodišnjeg tečajnog mehanizma prilagodbe prije ulaska u eurozonu, i to bez prethodne javne rasprave, pokazuje još jednom ne poštivanje suverene narodne volje kao i hrvatskog društva. Taj će prvi korak ulaska u čekaonicu eurozone imati dalekosežne ne samo monetarne već i političke, gospodarske i društvene implikacije za razvoj hrvatskog društva i za opstanka nacionalnih interesa, i kao takav ne bi smio biti puka formalnost poput ulaska u poštanski savez ili učlanjivanje u društvo ljubitelja numizmatike. Neprovođenje potrebne prethodne istinske javne rasprave i informiranja hrvatskog društva glede posljedica nekritičnog pridruživanja eurozoni, pridruživanje eurozoni nameće se u javnosti kao fatalnost, kao neizbježna formalno-pravna mjera u sklopu uhodane mainstream ideološke mantre TINA: „There is no alternative“. Međutim, što se tiče monetarne politike, države članice mogu suvereno odlučiti biti unutar ili izvan eurozone, te treba podsjetiti da alternativa postoji, a da su potpisivanja Danske i Švedske, provođenjem referendumima, odbile uvesti euro. Na drugu stranu, Poljska, Češka, Mađarska su zadržale svoje nacionalne valute. Dakle, pred Hrvatskom su različite opcije: od referenduma kojim bi se ulazak odgodio do daljnjeg do procjene kad bi taj ulazak zemlji najviše odgovarao.

U listopadu 2017. HNB objavila tzv.Strategiju uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, kao strateška smjernica vlade i to bez konzultacije hrvatskih građana. Treba napomenuti da odustajanje od monetarnog suvereniteta je ujedno odustajanje od suverene proračunske neovisne politike koja ima izravne implikacije za gospodarstvo, stabilnost cijena i makroekonomsku stabilnost. Iskustvo je pokazalo da sve zemlje sa sličnom krhkom ekonomijom kao što ima Hrvatska, su izloženi neprestanom pritisku financijskih tržišta jer su u potpunosti ovisne od refinanciranja njihovog javnog duga, sa negativnim jakim tečajem valute, što onemogućuje svaki oblik protekcionizma u odnosu na strani uvoz i zemlje sa niskim plaćama i jeftinom radnom snagom.

Treba također naglasiti da ulaskom u eurozonu, centralne banke svih država članica gube u potpunosti svoju monetarnu autonomiju, jer u slučaju financijske krize u bankarskom sektoru, nacionalne centralna banke neće više moći emitirati potrebnu količinu valutu. U slučaju eurozone, središnje banke gube taj autonomni manevarski prostor emisije valute u korist Europske središnje banke koje ima monopol nad emisijom euro valute. Ulaskom u eurozonu, države transferiraju sve poluge proračunske i monetarne politike u korist Europske središnje banke koja postaje nadnacionalni suvereni tutor svih središnje banaka eurozone, i to u trenutku kada EU nema još u praksi usklađenu zajedničku fiskalnu politiku.  Proračunska politika koja u načelu omogućuje korektive i usklađenost sa gospodarskim fluktuacijama, nestaje u korist smjernica jednoobraznog ugovora o stabilnosti, koordinaciji i vladavine iz 2012. koji nameče svim državama članicama jedinstvena monetaristička neoliberalna pravila proračunske ravnoteže i discipline, korekcija i automatskih sankcija u slučaju neravnoteže, te nameće nadzor na razini europskih institucija proračunskih podataka svih vlada država članica EU i eurozone.

Europska centralna banka također, bez prethodnih demokratskih konzultacija, određuje strateške orijentacije monetarne politike za sve države članice EU, i u tom smjeru održava na umjetni i uniformistički način ,  kupovnu moć i stabilnost cijena unutar eurozone, bez obzira na makroekonomske parametre i razlike u plaćama i životnog standarda koji su različiti u državama članicama. Europska središnja banka je ekstenzivno proširila svoje nadležnosti a uz navodne kontrole i regulacije inflacije, u studenom 2014. uspostavom mehanizma jedinstvenog nadzora (Single Supervisory Mechanism), ona nadzire središnje banke država članica i nastoji održavati inflaciju na stopu od 2% i na taj način štiti interese rentijera i banaka, onemogućujući devalvaciju valute. U Europskoj središnjoj banci, sjede članovi međunarodne financijske oligarhije poput Mario Draghia koji proizlazi iz Goldman Sachs, koji nemaju nikakvi demokratski izborni legitimitet, a ne polažu račune nijednoj drugoj instanci. Ta banka koja je inače preslika Njemačke centralne banke ( sa sjedištem u Frankfurtu, a guverner Bundesbanke je jedan od šest članova upravnog odbora Europske centrale banke), ima monopol emisije euro valute, i posuđuje novac sa kamatnom stopom od 1%  a ponekad besplatno privatnim bankarskim kartelima, koji na svoju ruku ponovno posuđuju drugim državama, poduzećima kredite sa kamatnom stopom od  3 do 6% posto, a Grčkoj su posuđivale do 18 % kamate ( zbog rizičnog kredita). Na drugu stranu, Europska središnja banka ne odgovora nikome, jer su se institucije EU, kao i vlade država članica obvezali u skladu sa člankom 130. ugovara o EU, ne utjecati na rad i na članove odlučujućih i izvršnih tijela iste Banke.

Za Hrvatsku je važna opstojnost i zaštita vlastite nacionalne valute i mogućnost unutarnje devalvacije valute, kao instrument korigiranja neravnoteže trgovinske bilance i bilance plaćanja kao ključni uvjet za prevladavanje strukturnih i makroekonomskih nejednakosti, u odnosu na bogate i siromašnije manje države članice. I ako se HNB do sada više ponašala kao mjenjačnica ( stabilnost cijena i očuvanje umjetnog tečaja kune) negoli kao centralna banka, a nije poduzimala nužne mjere za rast zaposlenosti i proizvodnje, još više će izgubiti autonomiju u odlučivanju, te postati poštanski sandučić direktiva Europske središnje banke i nastavljati pogodovanje komercijalnih banaka, uvoznim lobijima i špekulativnim financijskim tržištima glavnih i najjačih ekonomija iz centra EU.

Jure Vujić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Procurila šokantna snimka: Policija BiH u kolonama vodi migrante u kamp nadomak hrvatske granice

Objavljeno

na

Objavio

Migranti koji iz Bosne i Hercegovine svoju sreću žele naći na zapadu mjesecima se pokušavaju probiti preko Hrvatske do ostatka Europe. Sve to rade i uz asistenciju BiH policije, koja ih doslovno vodi do kampa tik uz hrvatsku granicu. Vidljivo je to iz snimke u čijem je posjedu Dnevnik Nove TV, piše Dnevnik.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

Jan Ivanjek – Srboauto razvija borbeno vozilo Kurjak

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u brojnim srbijanskim medijima mnogo prostora posvećeno konceptu oklopnog vozila Kurjak, koji je predstavljen ove godine na izložbi vojne industrije Partner 2019.

Tvrtka koja ga razvija, Srboauto, najavila je da bi prvi primjerci mogli biti proizvedeni već za 16 mjeseci. U jeku sveopćeg naoružavanja Srbije, kako modernim sustavima poput višenamjenskih helikoptera H145M i izvrsnim desantno–jurišnim Mi-35M, tako i zastarjelom tehnikom doniranom od Rusije ili proizvedenom u Srbiji, pitanje je što može ponuditi Kurjak.

Do sada viđene skice i makete prikazuje moderno vozilo, daleko ispred koncepcijski zastarjelog i operativno neadekvatnog Lazara. Razlog tome leži u činjenici što Srboauto razvija Kurjak zajedno s južnoafričkom tvrtkom ADG Mobility, koja je osnovana 2017. od dijela stručnjaka i vrha tvrtke LMT, koja pak proizvodi oklopna vozila kategorije MRAP.

Po svemu sudeći, Kurjak će biti izveden iz ADG-ovog borbenog oklopnog vozila Wahash koje je ove godine predstavljeno na IDEX-u, a sličnosti su zaista velike: ovjes, trup, smještaj motora i posade, poklopci za pješaštvo, karakteristično južnoafrički vjetrobran vozača i propeleri.

Najveća je razlika u pogonu, jer Wahash ima 8×8 dok bi Kurjak trebao biti u verziji 6×6. Forme bočnog trupa se razlikuju, pa Wahash ima izrazitu V formu, dok Kurjak ima ravne strane. Kurjak bi također trebao biti lakši s 25 tona, prema 32 tone starijeg brata. Pitanje je i kako su riješena vrata za pješaštvo, ali Wahash koristi klasična vrata i sklopive stepenice, što je nezgrapno rješenje prema hidrauličnoj rampi, iako ima svojih prednosti.

Maksimalna brzina na kopnu trebala bi iznositi 115 km/h, a u vodi 10. Moći će se ukrcati 8 vojnika uz tročlanu posadu, a glavno oružje biti će DUOS s 30mm topom. Očito je nemoguća tvrdnja iz Srboauta da će imati oklop tenka, no trebao bi imati zaštitu STANAG razine 4, što nema niti jedno vozilo VS osim tenka M-84, a pruža zaštitu od metaka kalibra 14,5mm. Već bi i to bio golemi skok u odnosu na Lazara, a eventualni kompleti dodatnog oklopa koji bi zaštitu digli na razinu 6 stavili bi Kurjak u istu kategoriju zaštite u kojoj je Patria AMV. Provede li se razvoj uspješno te započne serijska proizvodnja, Vojska Srbije mogla bi dobiti odlično borbeno vozilo koje u svakom smislu nadmašuje Lazara.

Planira se proizvodnja 3 vojne varijante, borbene, zapovjedne i izvidničke, te posebna verzija za policiju, iako je za to mnogo vjerojatnija žandarmerija. U tim bi se ulogama Kurjak trebao pokazati vrlo dobar, iako bi dimenzijama, pretpostavljenim na temelju Wahasha, ipak bio prevelik i preuočljiv za izviđanje.

Operativno i tehnološki bio bi znatan iskorak za VS, no pitanje je kako će se na proizvodni potencijal odraziti konkurencija Lazaru u kojeg je utopljeno mnogo vremena, novaca i propagande, iako ga Kurjak po svemu nadilazi.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari