Pratite nas

Kronika

Uljanik – DORH objasnio kriminal teži od milijardu i pol kuna

Objavljeno

na

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv 14 hrvatskih državljana i jedne pravne osobe s područja Pule, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Za gospodarski kriminal kojim je Uljanik oštećeno za iznos veći od milijardu i pol kuna, riječki DORH donio je rješenje o provođenju istrage.

”Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja i zaprimljene kaznene prijave PNUSKOK-a protiv dvanaestorice osumnjičenih fizičkih osoba te provedene dokazne radnje ispitivanja svih prijavljenih osumnjičenika u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, ovo je državno odvjetništvo donijelo rješenje o provođenju istrage protiv četrnaestorice hrvatskih državljana (1954., 1960., 1955., 1968., 1946., 1953., 1947., 1973., 1971., 1957., 1966., 1971., 1954., 1967.) i jedne pravne osobe s područja Pule, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a u odnosu na jednog okrivljenika i zbog kaznenog djela subvencijske prijevare iz članka 258. stavak 3. KZ-a. Protiv pravne osobe rješenje je donijeto zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. KZ-a i subvencijske prijevare iz članka 258. stavak 3. u vezi članka 3. stavak 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. (29. 3. 2019.)

Osnovano se sumnja da su okrivljenici (prvi, treći, četvrti, peti, šesti, deveti, dvanaesti, četrnaesti i petnaesti) od siječnja 2010. do sredine studenoga 2016. godine u Puli, na zahtjev i u dogovoru s drugookrivljenikom i desetookrivljenikom kao direktorima dvaju povezanih društava iz Pule; postupajući protivno članku 252. stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima na štetu društva o čijim su se interesima bili dužni brinuti; ugovorili gradnju ukupno četiri broda za prijevoz rasutih tereta tzv. bulk carriera, po cijeni znatno nižoj od obračunatih planiranih troškova proizvodnje, iako svjesni da će to rezultirati teško nadoknadivim gubitkom u poslovanju društva, te znajući da kupci nemaju u cijelosti osigurana sredstva za financiranje izgradnje naručenih brodova.

Financijske obaveze prema ugovorima o gradnji brodova samo su u manjoj mjeri izvršene, djelomično i kroz izdavanje bezvrijednih preferencijalnih dionica, bez da je prethodno izvršena procjena njihove vrijednosti, čime je trgovačko društvo iz Pule oštećeno za iznos od ukupno 233.955.470,00 USD. Osnovano se sumnja da je za financiranje izgradnje jednog od brodova bio ishođen i kratkoročni kredit za koje je Ministarstvo financija Republike Hrvatske izdalo državno jamstvo koje je i naplaćeno od banke u iznosu od 91.881.886,55 kuna i 805.242,67 USD.

Nadalje, postoji osnovana sumnja da su drugookrivljenik kao odgovorna osoba trgovačkog društva s područja Pule; u cilju da za to trgovačko društvo nezakonito pribavi novac od sedmookrivljenika kao odgovorne osobe trgovačkog društva koje je korisnik državnih potpora i koje je bilo dužno pridržavati se pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje; zatražio kratkoročnu pozajmicu koju je sedmookrivljenik bez potrebne odluke i odobrenja nadzornog odbora tog društva odobrio pa je s drugookrivljenikom 17. rujna 2013. zaključio ugovor o kratkoročnom zajmu iznosa od 36.000.000,00 kuna na rok od šest mjeseci, a taj je rok produžen do 16. ožujka 2015., dok navedeni iznos do danas nije vraćen.

Osnovano se sumnja da je drugookrivljenik od prosinca 2013. do ožujka 2014. godine, s nakanom da za svoje društvo nedopušteno iskoristi sredstva državne potpore namijenjena drugom društvu, uplaćeni iznos koji je u skladu sa sporazumom zaključenim s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture bio u obvezi proslijediti korisniku potpore, brodogradilištu iz Rijeke, zadržao za svoje društvo, ispunivši naknadno tek manji dio svoje obveze, čime je oštetio državni proračun Republike Hrvatske iz kojeg su namjenska sredstva isplaćena, za iznos od nevraćenih 21.960.520,00 kuna.

Rješenjem o provođenju istrage osnovano se sumnja da je šestookrivljenik, u nakani da pribavi veliku nepripadnu korist društvu koje zastupa, zatražio od prvookrivljenika, trećeokrivljenika, devetookrivljenika i jedanaestookrivljenika; odnosno odgovornih osoba i članova nadzornog odbora društva koje je u postupku restrukturiranja i kao takvo korisnik državnih potpora zbog čega je u obvezi suzdržavati se od rizičnih ulaganja i stjecanja dionica u trgovačkim društvima; da zaključe ugovor o kupnji dionica dviju ino kompanija, bez ikakve prethodne procjene njihovih vrijednosti, a tim su ugovorom i izjavom o prijeboju zatvorili potraživanja koja je društvo u restrukturiranju imalo kao podizvođač na izgradnji dvaju brodova za naručitelja. S obzirom da kupljene dionice ne nose nikakav zajamčeni prinos, kao i da su brodovi dviju stranih kompanija ujedno i jedina njihova imovina te su hipotekarno opterećeni, to se prodajom 40 posto dionica po tržišnoj cijeni navedeno trgovačko društvo nepripadno okoristilo za 103.807.299,60 kuna.

Osnovano se sumnja da su 30. listopada 2017. u Rijeci, osmookrivljenik kao odgovorna osoba brodogradilišta iz Rijeke s prvookrivljenikom, trećeokrivljenikom i četvrtookrivljenikom kao članovima uprave dioničkog društva iz Pule; iako su prema prihvaćenom programu restrukturiranja društva u poteškoćama preuzeli obvezu kao većinski vlasnik dionica restrukturiranog društva voditi brigu i o njegovim interesima; kako bi se završio postupak restrukturiranja prikazivanjem investicija, sukladno zajedničkom dogovoru zaključili ugovor o kupoprodaji postrojenja tzv. panel linije za kojom kupac nije imao nikakve potrebe jer nije imalo izgledan niti jedan ugovor o gradnji brodova koji zahtijevaju uporabu takve tehnologije te je nikada nije niti koristilo. Plaćanjem linije i izvedenih radova na njenom postavljanju oštećeno je brodogradilište iz Rijeke u ukupnom iznosu od 22.353.072,61 kuna”, stoji u priopćenju DORH-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

‘Granate na Hrvate’ – grafiti su najmanji problem Hrvata koji žive u granicama Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što su se početkom ovog (rujna) mjeseca u Novom Sadu pojavili antihrvatski grafiti („Ubi Hrvata da šiptar nema brata“ i drugi) isto se to ponovilo ovih dana u Beogradu i to u Osnovnoj školi „Filip Kljajić“, gdje su na vanjskim zidovima tog zdanja na više mjesta ispisane ćirilične poruke čiji je smisao nedvojben ( “Granate na Hrvate”, “Vukovar”, “Knin”, „Četnici“, “Ratko Mladić”, “Ja sam četnik” uz neizbježna četiri ocila – znamenje pod kojim se išlo u rat za „Veliku Srbiju“, klalo, žarilo, palilo, rušilo, pljačkalo i silovalo 90-ih godina po Hrvatskoj i BiH).

I odmah treba reći jednu istinu o kojoj se šuti: takvi marginalni događaji kao što je šaranje po zidovima i javnim površinama – kakve god poruke to nosilo – najmanji su problem s kojim se sreću Hrvati iz Srijema, Banata, Bačke i Srbije; i ne samo Hrvati, nego svi drugi građani koji nisu Srbi, pa i onaj dio normalnih Srba – demokrata i humanista koji ne pristaje uz politiku ekstremizma, opciju koja prevladava kod naših istočnih susjeda.

Hrvati su na prostorima o kojima je riječ nepoželjni od 1918. godine i od tada ih se nastoji suzbiti na sve raspoložive načine: od asimilacije preko pritiska državnog aparata do planskog odnarođivanja i razbijanja (uz pomoć nametanja subetničkih odrednica u zamjenu za njihovo narodno ime – „bunjevac“, „šokac“), pa do otvorenih progona onda kad to uvjeti i međunarodne okolnosti dopuštaju (kao što je bilo u razdoblju od 1991. do 1999. godine). I sve se to događalo (a događa i dalje) u sklopu dugoročne strategije velikosrpskih ideologa.

Pogledamo li službene statističke podatke, vrlo je lako uočiti kako je hrvatski narod na svojim domicilnim područjima (dakle, tamo gdje predstavlja autohtono, starosjedilačko pučanstvo – prije svega u Srijemu i Bačkoj pa potom i Banatu) sveden na ostatke ostataka sa sasvim izvjesnom perspektivom potpunog nestajanja.

Krenemo li od 1948. godine, vidimo da je broj Hrvata u Srbiji tada iznosio 169.894 (2,6% udjela u ukupnom stanovništvu)

Taj je broj 1953. godine pao na 162.158 (2,3% udjela u ukupnom stanovništvu); godine 1961. on je iznosio 196.411 (2,6% udjela u ukupnom stanovništvu); 1971. godine 184.913 (2.2% udjela u ukupnom stanovništvu); 1981. godine 149.368 (1,6% udjela u ukupnom stanovništvu); 1991. godine 105.406 (1,1% udjela u ukupnom stanovništvu); 2011. godine 57.900 (0,81% udjela u ukupnom stanovništvu).

Kako je vidljivo, u odnosu na 1961. godinu, broj Hrvata u Srbiji smanjen je za preko 300%.

Isti se proces odvija i u Vojvodini gdje je 1961. godine živio 145.341 pripadnik hrvatskog naroda, taj je broj 1991. godine bio 74.226, a 2011. godine 47.033.

Dakle, opet smanjenje od preko 300%.

Danas Hrvata u Srijemu, Bačkoj i Banatu (Vojvodini) sasvim sigurno nema više od 40.000 i taj trend rapidnog smanjenja ove populacije nije ni malo ohrabrujući.

Iz Srbije koja „nije učestvovala u ratu“, 90-ih godina prošlog stoljeća protjerano je ili pobjeglo od terora države i njezinih ekstremnih pokreta i skupina oko 50.000 Hrvata, najviše iz Vojvodine (oko 40.000).

Uvijek treba naglašavati činjenicu da su oni u svemu bili lojalni građani koji ni jednoga trenutka nisu digli ruku na državu u kojoj su živjeli, pa čak ni onda kad ih je ona progonila, zatvarala, mobilizirala u rat, palila im i otimala domove, premlaćivala ih, odvodila ih iz kuća i ubijala, kršila im temeljna ljudska i nacionalna prava – ili slala četnike i druge ekstremne skupine da taj prljavi posao obave u njezino ime i za njezin račun.

Jedini „otpor“ koji je ovaj narod pružio, bio je odlazak sa svojih stoljetnih ognjišta – u tišini, bez pompe i galame i bez ijednoga razbijenog prozora, iako su kroz cijelo to vrijeme nosili biljeg „ustaša“. Uzalud su bili vapaji naših svećenika i biskupa. Srijem je najvećim dijelom etnički očišćen, hrvatsko je pitanje u Banatu odavno riješeno, a taj se proces privodi kraju i u Bačkoj u kojoj se još uvijek Hrvati nekako drže u enklavama oko Sombora i Subotice.

Hrvate u Srbiji i Vojvodini i danas tuku, uništavaju im i pale imovinu, a svaka (pa i nehotično) pogrešno izgovorena, napisana riječ ili gesta dovodi ih u poziciju da su na udaru „patriota“ koji od 1991. godine u Srbiji vedre i oblače. To što se u ove krajeve nakrcalo na desetke tisuća „krajišnika“ (iz Hrvatske i BiH) među kojima i tisuće zločinaca i ubojica koji su tamo pronašli spas od sudskih progona u zemljama gdje su nedjela počinili, još je jedna otegotna okolnost za sve koji nisu Srbi, a posebice Hrvate koji su prema svim istraživanjima najomraženiji narod među Srbima.

Hrvati u Srbiji i Vojvodini su osuđeni su na šutnju – na nestajanje u šutnji. I kako bi biološki opstali u večini slučajeva su primorani odreći se sebe i svoga nacionalnog identiteta.

Kad se njih premlaćuje, ne diže se halabuka, nema tamošnjih premijera, ministara, predsjednika koji osuđuju incidente. Srbi imaju posve drugačiju strategiju: oni svoj prljavi veš kriju i provode ono na čemu rade već više od stotinu godina.

Naši Hrvati koji imaju nesreću živjeti tamo, nemaju svoga „Pupovca“ koji će svaki čas „trljati nos“ vlastima, on nemaju zajamčena mjesta u Narodnoj skupštini.

Jedino pravo koje imaju jeste: odreći se sebe – ili odseliti.

Treće mogućnosti nema.

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

27. rujna presuda za zločin u Uzdolu bivšem zapovjedniku tzv. ABiH Enveru Buzi

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine u petak, 27. rujna izreći će prvostupanjsku presudu Enveru Buzi, bivšem zapovjedniku Samostalnog bataljuna Prozor Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) koji se tereti za zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u Uzdolu kod Prozora, javio je BIRN.

Buzi je na teret stavljeno kako je propustio poduzeti mjere da počinitelji zločina u Uzdolu budu kažnjeni. Prema optužnici, pripadnici ovog bataljuna su 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

Ipak, ostaje gorka činjenica kako nalogodavci ovoga zločina nikada nisu izvedeni pred sud, iako je sasvim jasno kako je netko pomno planirao masakr nad hrvatskim stanovništvom na Uzdolu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari