Pratite nas

Hrvatska

Uljanik pozajmio Končaru 10 milijuna kuna, a nisu imali za plaće

Objavljeno

na

Uljanik d.d. je u ljeto 2018. godine dao pozajmicu Adriadieselu, tvrtki Nenada Končara, sina Danka Končara, u iznosu od 1,381550 milijuna eura, objavio je u subotu Jutarnji list.

Uljanik d.d. je isprva platio 1,889.550 milijuna eura isporuku agregata tvrtki u većinskom vlasništvu Končara, a potom 1,275 milijuna eura i kineskom dobavljaču od kojeg su agregati bili naručeni, jer im je Končareva tvrtka od tih novaca dala tek 425 tisuća eura. Ispada da je dosad za te agregate Uljanik platio 3,164.550 milijuna eura.

No, Končareva tvrtka im se obvezala u roku od tri godine vratiti tih 1,889,550 milijuna eura (1,275 milijuna eura uvećano za eventualno plaćene troškove transporta).

Adriadiesel je kineskom dobavljaču trebao isplatiti 1,700 milijuna eura, ali im je platio svega 425 tisuća eura, pa kineski dobavljač nije želio isporučiti agregate, piše Jutarnji list.

Zato je Uljanik spomenutim ugovorom u ljeto 2018. godine pristao isplatiti ostatak tog potraživanja, i taj novac kasnije naplatiti od Adriadiesela kojem je na tri godine dao pozajmicu u iznosu od 1,381.550 milijuna eura (1,275 milijuna eura uvećano za eventualno plaćene troškove transport).

Račun Končarove tvrtke je danas, pak, u blokadi i to od ožujka ove godine od strane Uljanika.

Jutarnji list navodi da je došao u posjed Ugovora o uređenju određenih međusobnih odnosa iz srpnja 2018. godine prema kojem se Uljanik obvezao preuzeti dug od Adriadiesela d.d. (Nenad Končar) te platiti 1,275 milijuna eura kineskom dobavljaču agregata.

Istim ugovorom se Adriadiesel obvezao vratiti Uljaniku novčani iznos od najmanje 1,381.550 eura “na ime povrata više plaćenih avansa uvećano za eventualno plaćene troškove transporta i ostale nuzgredne troškove dopreme pomoćnih motora iz NR Kine na lokaciju Rijeka, u roku od tri godine s razdobljem počeka od šest mjeseci”.

Nenad Končar, većinski vlasnik Adriadiesela, objašnjava za Jutarnji kako je to bila dampinška cijena i da ih je na nju “prisilio Uljanik”.

“Uljanik je suvlasnik u Adriadieselu i naša je greška što smo uopće pristali ugovoriti dampinšku cijenu”, kaže Končar. Objašnjava da se Uljanik prema njima odnosio “maćehinski”, odnosno da nisu od njih naručivali “dovoljno robe”.

“Kupovali su je od drugih. U to vrijeme, Uljanik je bio 30-postotni suvlasnik u Adriadieselu, ali zbog toga što nije naručivao od vlastite tvrtke, ona nije imala dovoljno posla”, kazao je Končar.

Ustvrdio je i da će Uljaniku vratiti pozajmicu. “Naravno da ćemo vratiti. Imamo ugovorene poslove u visini od 130 milijuna dolara u konzorciju s Uljanik strojogradnjom, od čega bi i suvlasnik Uljanik sigurno imao koristi. A trenutno je račun neopravdano blokiran od Uljanika.

Blokada računa Adriadiesela je uništavanje vlasništva Uljanika koje posredno šteti vlasnicima Uljanika te ugrožava visokovrijedne novougovorene poslove i egzistenciju vrijednih radnika Adriadiesela”, rekao je Končar, prenosi Jutarnji list.

(Hina)

 

Ministar Tolušić obrusio Miletiću: 25 godina tamo kamarite i jašite, sram vas bilo!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Osijek: Usvojen županijski proračun za iduću godinu od 1,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila proračun za iduću godinu, u iznosu od 1,56 milijardi kuna, što je za 64,7 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Kao razloge povećanja proračuna pročelnica Upravnog odjela za financije Snježana Raguž navela je obvezu prikazivanja rashoda za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, što do sada nije bilo prikazivano, a koji u ovome proračunu iznose 493 milijuna kuna.

Kao drugu novinu u proračunu Raguž je navela odluku države o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama, pa od 1. siječnja 2020. godine županija preuzima djelatnike za obavljanje tih poslova, za što je u proračunu osigurano 24 milijuna kuna.

Mostov vijećnik Denis Ambruš u raspravi je prigovorio kako iz proračuna i navedenih promjena nije vidljivo radi li se o daljnjem gomilanju birokracije, ili povećanju kvalitete kako bi građani županije bolje živjeli.

Više od 400 milijuna kuna za velike projekte

Župan Ivan Anušić istaknuo je kako je u proračunu više od 400 milijuna kuna namijenjeno velikim projektima, koji se zajednički financiraju sredstvima županije i EU fondova, a jedan od najveći je nastavak projekta energetske obnove javnih zgrada, vrijedan 138 milijuna kuna.

Naveo je i projekte izgradnje sustava za navodnjavanje vrijedne više od 30 milijuna kuna, izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće vrijednog 29 milijuna kuna, te izradu projektne dokumentacije za budući osječki Gospodarski centar, što će se financirati sa 7,5 milijuna kuna.

S obzirom da je Skupština odbila amandman Kluba vijećnika SDP-a o povećanju naknada za novorođenu djecu s 1.000 na 1.500 kuna, iz te stranke su osudili takvu odluku, posebice jer je u proračunu značajno povećan iznos za financiranje djelovanja političkih stranaka.

SDP: Od povećanja proračuna najviše profitirala riznica HDZ-a

SDP-ovci upozoravaju da je županija povećala iznos financiranja političkih stranaka za 50 posto, odnosno na više od milijun kuna, ne računajući naknade koje se isplaćuju vijećnicima. Iz toga, kako drže, nije teško zaključiti da je od ovog povećanja najviše profitirala riznica HDZ-a.

“Dok se s jedne strane HDZ načelno zalaže za jačanje demografskih mjera i to ističe u izbornim kampanjama, a i sam župan Anušić je šef jedne kampanje, s druge strane kad je realizacija u pitanju prednost daju političarima, a ne djeci i obiteljima”, tvrde u županijskom SDP-u. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari