Pratite nas

Herceg Bosna

Uloga Mate Bobana trajno uklesana u povijesti hrvatskog naroda u BiH

Objavljeno

na

Mate Boban je tih povijesnih 90-ih godina prošlog stoljeća već bio sredovječan čovjek, želio se predati tek posađenom vinogradu, uživati sa svojim unucima i svojom obitelji, no naišao je taj trenutak.

Čuo je riječi: ‘Ustani, ostavi sve to o čemu sanjaš, pođi, slijedi dar svoga duha, slijedi zov svog naroda i svoje zemlje’. To je i učinio!”

Velika uloga

Tim riječima se fra Ante Marić prošle godine na svetoj misi za mr. Matu Bobana, koji se u 51. godini, kada mnogi ljudi razmišljaju o smiraju svog života, odlučio žrtvovati za svoj narod i stati na čelo projekta očuvanja hrvatskog naroda u najtežim vremenima. Boban je utemeljio i predsjedao Herceg Bosnom, koju je kasnije ugradio i u BiH, piše Večernji list BiH.

“I te je 1997. godine u svojoj glavi i u svojoj duši imao samo jednu pomisao: ‘Bože moj, samo da naše žrtve, da naša krv, ne budu uzaludne’. Trebalo je godina, Mate, da se shvati da si pobijedio, da nisi pokleknuo!

Znao si dobro da je život veći od tebe, da na njega polažeš onoliko prava koliko si se za njega žrtvovao, znao si da je zemlja veća od tebe, da je onoliko tvoja koliko se za nju žrtvuješ i koliko je ljubiš, znao si i da je sloboda veća od tebe i da je onoliko imaš koliko si hrabrosti imao da je za sebe uzmeš!

Ti kao da si nam poručio da stanemo u ovom životu i pogledamo svojoj duši u oči, svojoj obitelji, svojim pokojnima, svojoj zemlji i svome narodu… da u oči pogledamo slobodu koju ste nam svojim životima i svojom žrtvom podarili ti i naši hrabri vitezovi!

Bude li u nama i trunke ljudskosti, nećemo sve odbaciti, nećemo sve to olako prijeći, nećemo sve to zabraviti! Znao si dobro da je najsramnije ne moći pogledati svojoj duši u oči, svojoj obitelji, svojoj zemlji, svome narodu”, govorio je fra Ante Marić.

Mate Bobana uvijek se s posebnim poštovanjem sjete i hrvatski branitelji iz Udruge organizatora otpora HVO-a u BiH jer je, uz to što je bio utemeljitelj i predsjednik Hrvatske zajednice, kasnije Hrvatske Republike Herceg Bosne, Mate Boban bio i prvi predsjednik Hrvatskog vijeća obrane i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Hrvatskog vijeća obrane.

“Prema našem uvjerenju, uloga mr. Mate Bobana, trajno uklesana u povijesti hrvatskog naroda, je uspostava Herceg Bosne, čiji je on bio prvi i zadnji predsjednik i koja je bila prijelomna povijesna odluka, kada jedan suveren i konstitutivan narod koji je desetljećima stigmatiziran i obespravljen uzima sudbinu u svoje ruke.

Sjećanje i obilježavanje

Posebno njegujemo sjećanje na Matu Bobana i neizmjerno smo ponosni što smo pod istim stijegom svjedočili djela bez kojih danas ne bi bilo ni Republike Hrvatske ni BiH kao neovisnih i međunarodno priznatih država”, stoji u jednom od priopćenja organizatora otpora HVO-a u BiH.

“Sveta misa zadušnica za Matu Bobana održat će se danas od 18 sati u crkvi svetog Stjepana Prvomučenika u župi Gorica – Sovići. Svetu misu predvodi fra Vinko Mikulić uz liturgijsko pjevanje župnoga zbora župe sv. Stjepana Prvomučenika.

Zatim, u 18.45 bit će polaganje cvijeća i paljenje svijeća na njegovu grobu. Bit će položen jedinstveni vijenac za sva izaslanstva s lentom HNS-a BiH”, stoji u programu protokola koji potpisuje načelnik općine Grude i član Predsjedništva HDZ-a BiH Ljubo Grizelj.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Na pomolu novo izrugivanje hrvatskim žrtvama u Bugojnu!?

Objavljeno

na

Objavio

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna

Na adresu Općinskog povjerenstva za izbor i imenovanja stigla su čak tri prijedloga za proglašenje Dževada Mlaće, počasnim građaninom Bugojna

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna. Na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja Općine Bugojno koje o Mlaćinoj kandidaturi odlučuje na sutrašnjoj sjednici, prijedloge za dodjelu počasne titule Mlaći poslala su tri predlagatelja.

Prvi je Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA. Druga dva prijedloga potpisuju čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a. No, bez obzira jesu li naklonjeni SDA, SDP-u ili se predstavljaju neovisnim, svi su predlagatelji složni u jednom, Dževad Mlaćo, zbog brojnih zasluga, treba biti proglašen počasnim građaninom Bugojno u povodu Dana općine koji se slavi 20. svibnja.

U obrazloženju prijedloga navode se infrastrukturni projekti za koje predlagatelji tvrde da su realizirani zahvaljujući Mlaćinoj potpori. Među njima i Poslovna zona Podgaj izgrađena na zemljištu otetom Hrvatima.

Miroslav Zelić, bivši zatočenik bugojanski logora, danas predsjednik HVIDR-e u Bugojnu također je član Povjerenstva za izbor i imenovanja pred kojim će se nači prijedlog da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna. Novinari portala Art Info pitali su ga za reakciju na ovaj prijedlog. „Ovo je nastavak izrugivanja hrvatskim žrtvama koje se sustavno provodi već godinama. Umjesto da odgovara zbog svoje ratne ali i poratne uloge u progonu i gaženju prava Hrvatima, predlaže ga se za počasnog građanina. Ako se čašću smatra od Hrvata etnički očistiti Bugojno, a potom im otimati zemlju i na sve moguće načine opstruirati povratak, onda Mlaćo treba dobiti titulu“, ironično je odgovorio Zelić.

Predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna dosad su u više navrata pozivali odgovorne u Tužiteljstvu BiH da pokrenu proces prema dokazima koje imaju protiv Mlaće još od 2007. godine. Među ostalim i njegovom ratnom dnevniku u kojemu je zapisao „Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“. Mlaćino svjedočenje u korist Enesa Handžića, jednog od malobrojnih procesuiranih za zločine nad bugojanskim Hrvatima, pred Sudom BiH je prekinuto kako bi ga se zaštitilo od kaznenog gonjenja. No, Mlaćo ni više od deset godina poslije nije kazneno gonjen niti ima naznaka da će biti. Umjesto iza rešetaka, vjerojatnije je da će uskoro ponijeti titulu počasnog građanina Bugojna, a s njezinim dobivanjem poslati poruku Hrvatima Bugojna da je zbog zločina koje je počinio nad ovim narodom nagrađen slobodom ali i svim mogućim počastima.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Heroji se ne zaboravljaju: Sjećanje na poginule i nestale branitelje Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Pod geslom „Heroji se nikad ne zaboravljaju“, održano je u subotu, 4. svibnja u župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente u Bosanskoj Posavini sedmo u nizu spomen sjećanje na poginule i nestale branitelje toga mjesta i cijele Bosanske Posavine.

O 27. obljetnici stradanja Hrvata Bosanske Posavine program je u organizaciji udruge „Posavljak“ započeo misom zadušnicom za 62 poginula branitelja iz Bijelog Brda kao i ostalih oko 2.500 hrvatskih branitelja poginulih u obrani Bosanske Posavine u posljednjem Domovinskom ratu. Koncelebrirano misno slavlje je predvodio Juro Babić, župnik u susjednoj župi Brusnica.

Nakon mise uslijedila je ceremonija odavanja počasti s polaganjem vijenaca i svijeća ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima kod župne crkve.

Znakovitu svijeću upaljenu na uskrsnoj svijeći u procesiji su iz crkve do spomen-obilježja donijela djeca poginulih branitelja.

Potom su vijence i cvijeće polagali, majke, supruge i djeca branitelja, preživjeli branitelji, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, visoki dužnosnici te predstavnici vojnih i društveno-političkih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bjelobrđani su ove godine oko spomen obilježja zasadili 62 čempresa u znak sjećanja za svakog svog poginulog branitelja. Druženje je i ove godine uz zajednički ručak nastavljeno u Mjesnom domu.

Misija / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari